Br. 28.
Narodna $v
DUBROVNIK 11. jula 1922.
God. IV.
Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
_ Hrv. Pučka Stranka i Hrv, Blok.
= ,. Prigodom rasprave o državnom proračunu držao
| je narodni poslanik H, Pučke Stranke Dr. Janko Šimrak
snažan govor, u kom je žestoko napao današnju vladu
i njezinu apsolutističku vladavinu. U svom je govoru
usput naglasio i stanovište Pučke Stranke prama Hr-
watskome bloku. Radi te njegove izjave sarajevska »Hrv.
_Sloga« od 4. srpnja žestoko napada i dr. Šimraka i
_ Pučku Stranku. Na pisanje se ovog lista doduše nije
| vrijedno obazirati. Bez sumnje je to najneozbiljniji list
| izmegju sve štampe Hrvat. Bloka. Dosta se je sjetiti
_ njegovih brzojava o riješavanju hrvatskoga pitanja na
| genovskoj konferenciji. Ti su brzojavi bili datirani u
| Zagrebu, a nijedan, pa ni blokaški list u Zagrebu nije
| nikad donosio sličnih vijesti. To navagjamo samo kao
i primjer njihove prevelike revnosti. Uopće ima »Hrv.
| Sloga« posebna svoja gledišta u politici, a napose u
_ hrvatskoj politici.
: Dr. Šimrak je u svom govoru rekao u glavnom
| ovo : Hrvatska Pučka Stranka neće ove vlade, ona će
je rušiti isto onako, kao što to hoće i Hrvatski Blok,
\ali ona će je rušiti u parlamentu. Ali nije dosta rušiti,
eć treba znati što se iza toga hoće da postigne. U
"tom se pitanju Hrv. P. Stranka ne slaže sa svim stran-
kama, koje se nalaze u Hrvatskom Bloku. Radić je
prigodom koustituante lanjske godine izradio nacrt
ustava hrvatske neutralne seljačke republike, koja bi
| obuhvatala osam hrvatskih županija. O Bosni i Her-
| cegovini, Dalmaciji i Vojvodini ne vodi on u tom
| ustavu računa. Sasvim drugčiji je ustav Hrvatske Za-
\jednice. Njezin se nacrt ustava u glavnom slaže s na-
rtom ustava Pučke Stranke. Na koncu je naglasio, da
e mi Hrvali ne možemo nadati pomoći od vanjskih
država, jer onaj koji nam se pokazuje prijateljem ima
| mož iza legja. = /
= Na ove izvode Dr. Šimraka u glavnom »Hrv. Sloga«
| ividi, da Pučka stranka nije stranka zato; jer je orga-
| mizacija koja ne predstavlja sve slojeve naroda. Zatim
da mema načela za to, jer imade i taktiku. Megjutim
_se ove njezine tvrdnje mogu odnositi samo na Hrvat-
ski Blok, a ne na Pučku stranku. Čini se da »Hr.S.«
nikako ne prati pisanje blokaške zagrebačke štampe.
Nedavno je zagrebački »Hrvat« ustvrdio protivno od
onoga, što sad tvrdi »Hr. Sloga«. On je za Hrvatski
: Blok istaknuo, da on nije politička stranka, jer kad bi
n to bio, jedini bi ispravni put bio, parlamentarna
orba. Radićev »Slobodni dom« skoro u svakom broju
ističe, da je Radićeva stranka jedno, a Hrvatski Blok
| drugo. Već i ime kaže, da se blok sastoji od više stra-
— naka i svaka od tih stranka imade svoju stranačku or-
| ganizaciju. Svugdje su na svijetu stranke ujedno i or-
| ganizacije. Tako i pojedine stranke u Hrv. Bloku od-
/ govaraju za svoju politiku svojim organizacijama.
| Pučka Stranka odgovara svojim pristašama, a stranke
u bloku svojim..Ali one odgovaraju i čitavom hrvat-
kome narodu i narod će hrvatski jednom izreći naj-
ežu osudu nad blokaškom politikom.
stranke, kakav da bude tip države, koji odgovara no-
| vim oblicima socijalnoga života. Imede li Hrvatski Blok
| jedinstvene poglede u tom pitanju ? Imade li on u opće
| načela ? Već iz toga, što su u njemu razne stranke sli-
edi, da imade i raznih gledišta u pogledu državnog
regjenja. To je jasno i kad ne bismo znali, da je
adić izradio svoj necrt ustava, a Hrv. Zajednica svoj.
Niti kasnije nije Hrv. Blok izradio zajednički ustavni
| nacrt. Blokaška štampa (osobito »Obzor« i »SI. Dom«)
stiće, da se oni slažu .u tom, da se sruši centralizam.
tom' se slaže s njima i Pučka Stranka. Ali nije dosta
šiti centralizam, jer srušiti centralizam još ne znači
raditi državu, u kojoj će Hrvati biti zadovoljni.
učka stranka i Hrv. Zajednica hoće autonomije, do-
- tično federaciju pokrajina. Ali srušili centralistički ustav
\e znači. još ostvariti "autonomije ili federaciju. Mi
o čuli i riječ ,amputacija“, mi čitamo o Radićevoj
ja. Zar je to za Hrvate nešto
ijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesece do K 12.
"Temeljni je problem, koji imaju riješiti političke
? da se postigne neki jeli to pauk? Mogu Vi
Izlazi svakog utornika.
Pojedini broj 4 Kr.
cilj treba imati i taktiku, koja vodi ktom cilju. Nama
se čini, da je blokaška taktika voda na velikosrpski
mlin i da je Pašić veseo, što su ga ovi Hrvati iz bloka
i sami riješili brige, koju su mu zadali komunisti.
Mogli bi smo navesti još bezbroj primjera kako
u Hrvatskomu Bloku mema načelnosti. Dosta se je
sjetili Radićevog odnosa prama srpskim republikancima.
Najprije im se je bacio u maručaj ,bez rezerve“, a malo
za tim ih odbija, kao ,gospodsku“ strenku s Protićem.
Pa i najnoviji sukob Radićev sa jednim od vogja Hrv.
Zajednice drom Rittigom, radi Radićevih ispada proti
katolicizmu i svećenstvu prigodom pokopa blokaškog
gradskog zastupnika Mirka Krpića-Močilara. 1 to je
jedan dokaz kcliko u bloku imade jedinstvenosti u
načelima.
Sadašnji je Hrvatski blok jedna šarena družba,
koja se je predala na milost i nemilost Stjepanu Ra-
diću. On je vodi bez stalnog pravca, ne znajući ni sam
gdje će svršiti. Svoju taktiku i svoje mišljenje (slučaj
sa republikancima i Protiće:m) mijenja od jutra do ve-
čeri. Jedno ne mijenja, a to je volju, da igra ulogu
vogje hrvatskoga naroda.
Dr. Ljubu Leontiću.
Kao odgovor na otvoreno pismo meni upravljeno
u ,Radu“ od 15. jula.
Paščad laje, rekao bi Lloyd George, a Vi im, dok-
tore, hoćete da pomagate! Vi ste me napali, bacili ka-
men, a sktili ruku. Čednost je velika krepost, a sklad-
nost još veća! Ja sam Vas cijenio kao mlada i agilna
čovjeka, puna volje za rad, a u Vašoj novini nazvat
sam čovjekom, koji sliči lopovu. Žalim, da smo se oba
prevarili! Ter radi onoga što je bez potpisa izašlo u
Vašoj novini, kojoj ste Vi direktor, nije laskavo a ni
lealno, niti Vas Vaša obrana može riješit odgovorno-
sii. Jer ako ste držali, da sam onaki niti je trebalo da
me poznavate niti da me štedite; a ako ste držali, da
je laž, nije trebalo da pustite u Vašoj novini tiskat bez
potpisa. Igrat se, doktore, Janosa nije viteška rabota!
Vi lijete krokodilske suze nad bijednim težacima i go-
vorite, da ste umni radnik zemljoradničke stranke i
da im želite sreću. Nedao Bog ni meni ni njima ono
šlo nam Vi želite! Vi želite, da iz zavagje izvučete
korist i pogjete u parlamenat, a nas ostavite zavagjene !
Ja znam, da je potreba u parlamentu od kvalifikovanih
ljudi, da mogu formulirat zakone, ali zašto nijeste
kad ste ograničili broj seljaka na 3/4 pararelno ogra-
ničili i broj kvalifikovanih na 1/4? Moje je mišljenje
zato, jer bi se i najprostiji seljak u strahu primio za-
stupničke časti, da ne nagje ledinu, kad se vrati kući,
A kad bi došli u većini oni bi se dogovorili i riješili
sve stvari u 15 dana, pak se vratili kući jedni gledat
svoju pšenicu, drugi svoje jaganjce, a treći svoje vi-
nograde. Tad kvalifikovanim ode k vragu honorar!
Sofizam je Vaša rabota, koja Vam komvenira i
koju hoćete da uveđete u izvrtanju istine, da okužite
i sela kao u doba stare Grčke. — Vi ne pobijate u
mojim dopisima iznesene Sinajske zafovijedi, ni kar-
dinalne osnove ljudskog poredka, ni principe čovjeka.
Jer kao što sam prije kazao to opetujem : da je svijet
izgorjet, pak kad bi iz onog pepela ponovno nastao
život, opet bi bilo gospodara i radnika, jer život je:
kupujem prodavam — prodavam kupujem. Stednjom
i radnjom kroz dvije-iri generacije dogje se dotle, da
čovjek nešto ima. Kolo sreće u okoli, pjeva naš Gun-
dulić. Ali Vi ne možete to čekati, Vi hoćete da se
poslužite prekim putem, naime pljačkom, ali to može
bit fatalno. Svaka preša šeitanski poso.
Vi se, doktore, lvastate da ste pomogli stvorit
Jugoslaviju. To je lijepo! Ali bi se reklo, da Vas
to nije mnogo muke stalo, kad ovako lako bara-
tate tom tekovinom, jer kako ste počeli možete
lako i razvalit ono, što ste se mučili gradit i
svojom krivnjom uništit vlastiti svoj ideal. Mojom mu-
kom, mojom očevinom nema pravo nitko da razpolaže
ni vlada ni parlamenat, a potom ni Vi, doktore. To
je pravo, koje je.ma svemu svijetu /garantovano. Ja
mogu poć i u Kinu i steć imanje, a kad joj platim po-
rez i izvršim svoje obvezatne dužnosti, ona je dužna,
da mi zaštiti privatni imetak i ličnu sigurnost,
Ja sam, doktore, bio svegj proti gospara tirana
isto onako kao što sam sad proti težaka pljačkaša.
Prvim nijesam dao gnječil težaka, kao što sad ovim
ne dam pljačkat ni rušit poredak. Tu neki dan dao sam
jednom težaku, koji mi duguje za neizdato toliko pše-
nice, domaćeg mladog vola u veresiju neka ore, Do-
duše. obećao je platit ga, ali pitam Vas ja, doktore,
.
Vam još reć, da od početka rala
ijest
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorai
urednik A, FIč&. —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —-
Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti, —
Rukopisi se ne vraćaju
ne izdava mi nitko ništa. ima već skoro vagon pšenice
što mi duguju. Megju tima su i oni, što su 1917 imali
previše i prodavali drugomu, a ja kroz dvađeset dana
nijesam krušio ni jedan dek. Meni nijesu htjeli ni dat
ni prodat, neka vlasnik krepa od gladi, pa pored svega
toga nijesam učinio petecijon! Jeli to gulikoža, bili
ste Vi, doktore, bolji bili? Ja mogu i dat i odpuštiti
darovat, ali to je samo moje pravo, krastit se ne dam.
Ja rado primam od čete pliačkaša i ukletno ime Vuka
Brankovića i onda kad bi mi nudili počastno mjesto
harambaše. Vi se, doktore, hvalite vojskom od pol mi-
lijuna. Ja Vam je poznam. To je vojska nepouzdana,
sakupljena na laži obećanog plijena, koja Vam može
svaki čas okrenuti legja čim dogje do spoznaje. Carski
Rim imao je puno više, pak pored sveg tog broja ribar
im je osvojio glavni grad. — Ja znam da Vi, doktore,
nijeste još prekinuli sa demokratima, da agitacija Vaša
i službujućih zajednička je stvar! Vi ste našli kumu,
a mi ćemo po onoj Krišpinovoj nać kuma. — Vi, dok-
tore, stojite kao general pred vojskom, koja po Troc-
kijevoj naredbi ono što nema hoće da pogje uzet
silom, a ja stojim u redovima branioca svoje muke i
svoje očevine proti otimačima. Ja bih samo htio, da za čas
promijenimo pozicije da vidimo, bili ste bili dosljedni!
Imam čast izjaviti, da se nikad nitko od naše
kuće nije bavio službom zapostata, već po Božjoj za-
povijedi u znoju lica svoga tekli su svoju hranu ovako
kako je Bog naredio praocu Adamu, kad ga je istjero
iz raja zemaljskoga: kopajući i obragjujući zemlju, a
drugi kao kapetani baviii su se pomorstvom i otac pok.
dunda Miha stari kap. Pero bio je pomorac, Pa i ovi
kao i oni, što su kod kuće ostali, svegi pošteno čuvali
su ono, što se ne može kupit za pare. Nikad nijedan
nije prodo brod za pet lira i oštetio principale. Ter i
ja, doktore, poštujem to baštinjeno od njih svojstvo.
Visoko ga cijenim, dapače zato i živem. Nijesam ja,
doktore, popleso tradicije kuće Klaić, već mi je samo
žao, da grobovi ne mogu govorit, jer bi ste, doktore,
čuli istinu 1! U »Težačkoj Slogi« od 17. pr. mj. stoji, da ja
tražim nekakva jaja i kokotiće u g. Kojana, komu ni
ime ne znadu. To su krivo shvatili, jer niti je Kojan
reko niti je mogo reč nešto što ne stoji. Nek se ras-
pitaju bolje, inače su rekli laž! Bog ljubavi Vama pu-
no smeta, jer u mutnu se lovi! Budite čedni, poklo-
nite se Lerosu i ne gonite ga iz domovine, pak će
Jugoslavija bit sretnija. Vi znate kako je Seneka piso
Luciliju, da želi mnogi da postane bogat, dočim siro-
mah i na razbojničkoj cesti ide mirno pjevajući, ne će
ga nitko; da bi mnogi želio, da postane kralj, a ne će
nitko da pogleda koliko ih je umrlo od svoje!
U doba narodne borbe u Dalmaciji, kad su stari
narodnjaci imali žestoku borbu sa ljudima kao što su
bili Lapenna.i Bajamonti, bit ćete opazili, da su uza.
svu tu borbu imali poštovanja jedan prama drugomu i
nijesu se lično vrijegjali, a s druge strane kao ljudi
bili su i kararakteri, nijesu ni svoje nazore poput ru-
kavica mijenjali.
Što se tiče nas Konavljana, mi smo od oslobogje-
nja mnogo štošta gorka iskusili, ali ovgjeću Vam samo
pomenuti vojničku aferu. Vi ste onda bili još u Ame-
rici. Došli ste kašnje, nu mislim, da Vam je ipak
poznata cijela stvar, kako nam je naime Todorović, kad
smo k njemu došli kao deputacija slago i kazao, da
ne će bit nitko kažnjen, a kašnje osudili ih po 8 godina
tamnice. Svi Konavljani kao jedan zauzeli su se bili da
ih izvade, Bio je sakupljena novac i odabrana depu-
tacija, da ide u Beograd u ondašnjeg Regenta, sadaš-
njeg Kralja, molit za pomilovanje. Spomnjem se, da
ste Vi u ono doba pisali lijepe članke u korist
deputacije i osudjenika, na čemu Vain hvala! Ali,
doktore, Vi ste onako pisali a generalni štab ondašnje
Vaše grupe drukčije je postupao. Dok smo mi bili
spravni za odputovat, ja sam dobio pismo da ne idemo,
da će nam se kašnje javit. Na tom pismu stajao je
potpis doktora demokrate. Ja sam pismo kazao vogji de-
putacije gosp. Vragolovu i gosp. Miloglavu i mi smo stvar
razumjeli: ili da Konavljani svi postanu demokrati ili
osugjenici ne će bit pušteni. Mi smo se odlučili _za
potonje i proglasili ih narodnim mučenicima, jer nije-
smo mogli bit proti svomu uvjerenju. A Vi i svi sta-
novnici grada. Nikole Bunića i Gundulićeva Korev-
skoga imali bi nam zato dati pravo. Premda je onda-
šnji Regent bio pripravan na pomilovanje kratiti su
mu spise i premda se je Pučka Stranka i Hrvatska Za-
jednica puno zato mučila, tek je dubrovačkim radi-
kalima uspjelo i to, mislim, promjenom ministarskih
lisnica, da ih oslebode, — Vi se, doktore, tužite na
dubrovačke novine, da Vas lično vrijegjaju. Ja nije-
sam pratio polemiku, ali ako je bilo kao sa mnom,
to su oni samo reagirali, jer treba poštovat za bit
poštovan. — Ja sam u praksi bio svegi demokratskih
načela, nijesam nigda želio općenja sa gospodom po
naslovu, već radio sam i općio sa istim mojim rad-