Mr Br. 20.7 DUBROVNIK 18. jula 1922. God. TV. Narodna Svijest Plativo i utuživo u Dubrovnika : Uredništvo i Uprava kod. Dubr, Hrvat. Tiskare. Hrvatski Blok i katolička vjera. Vjerska su i kulturna načela glavnih vogja Hr- vatskoga Bloka dobro poznata. Moramo priznati, da vz Stjepana Radića, Lorkovića, Šurmina i Dežmana, dakle uz ljude, koji su pred dvadesetak godina skupa sa Svetozarom Pribićevićem i Wilderom unijeli u Hrvat- ku protukatolički liberalizam, imade u Hrvatskom loku takogjer i uvjerenih katolika. Jedan od takvih e bez dvojbe i zagrebački župnik Dr. Rittig. Njemu se je megjutim dogodilo ono, što se dogagja svakom katoliku a napose svećeniku, koji u svojim grudima mosi zmiju otrovnicu i ma svojim legjima nosi svog fanatičnog neprijatelja. Dr. Rittig je u svoj stan primao Stjepana Radića, kod njega su se vodili pregovori i konferencije izmegju Radića i Protića. A sada, kada | Stjepan Radić smatra, da je osigurao svoj položaj te a su uz njega svi Hrvati, sada Stjepan Radić javno vrgava ruglu i Dra Rittiga i čilavo katoličko svećen- stvo, koje ga je nažalost u mnogim krajevima i podiglo. Kad Dr. Rittig protiv toga protestirafRadić ga javno naziva najpogrdnijim imenima. Radićevo je naime mah- nitanje protiv katoličke vjere dojadilo i mnogim nje- govim pristašama, koji su za ljubav tobožnje sloge zabašurivali njegove fanatične napadaje na vjeru i ka- toličko svećenstvo. Stj. Radić ne može naime ni sada, kad toliko ističe potrebu sloge svih Hrvata, da ne truje svojim protuvjerskim naukama onaj dio Hrvata, koji mu se je predao na milost i nemilost. Već je (biskup Mahnić pred desetak godina potankom atiali- zom Radićevih djela konstatovao njegovu skrajnu ne- pomirljivost protiv crkvenih dogma, papinstvu i sve- ukupnoj hijerarhiji. Pred deset godina nije Radiću uspjelo zarazit hrvatski narod lom svojom mržnjom. On smatra, da je skoro čas žetve i on sije, sije otrov. U svakom skoro broju »Slobodnog Doma« imade po prvom redu navaljuje na katoličko svećenstvo. Tenden- ijozno uvijek podcrtava, da je biskup Drašković dao spaliti Matiju Gukca, što histor;čki ne odgovara istini. Radić se obara ina katoličku nauku o Trojstvu. Doka- živajući neosnovanosi teze, da su Srbi, Hrvati i Slovenci (dan narod, veli : Troje ne može biti jedno — to je glu- post, premda naši popovi uče, da su tri osobe jedan Bog. No najviše je uzbudio Radićeve pristaše, a sablaz- tio zagrebačko gragjanstvo njegov govor, što ga je 28. VI. u Zagrebu u ime Hrvatskoga Bloka držao nad grobom gradskog zastupnika M. Krpić Močilara. Tu ia svetom mjestu, za trajanja svetog katoličkog obreda pred masom gragjannstva, u prisutnosti gradskog župnika i vogje zajedničera Dr. Riitiga te franjevačkih klerika Zvrgava ruglu katoličkog popa veleći, da popovi naj- manje mole, a kad mole misle na kuharice. Po- tdio je žrtvu sv. Mise rekavši, da ,žrtva ne sa- toji u hostiji, već u plemenitom radu i mišlje- ju.“ Narugao se je sv. krunici i očenašu, veleći, da su to ,pepovske petljanije.“ Dr. Ritlig protiv toga pro- lstira veleći: da su Radićeve tiječe ,bile užas i otrov ve učesnike i još danas stoji čitavo zagrebačko janstvo pod bolnim dojmom vaših ispada. Vaš Or je obeščašćenje pokojnikova groba i obešća- enje čitave korote.“ Radić, koji hoće da je vogja tvata, eto ne zna ni za najobičniji pojam pristojno- | ako za ništa drugo. : = Dolaze protesti na vodstvo Hrv. Bloka, ali vod- vo šuti. Ono znade, da izdade bezbroj rezolucija, ali: Itma riječi, da osudi sramotni ispad predsjednika. A novinstvo Hrv. Bloka > Ono nije htjelo doni- niti Rittigov protest. .Pa i kako bi, kad je i ono alno. Mogu li Hrvati mirno ovo podnos ti, mogu oni priznati svojim vogjom čovjeka, koji na ovako ljbezobrazniji i najdivljačkiji način dira u katoličku jetru, koja je svetinja Hrvata? Ne! Oni bi se time Nevjerili svojoj prošlosti, iznevjerili bi se time i m Hrvatstvu. i ; : A |. Neka znade i Hrvatski Blok i Stjepan Radić, da mo i kao katolici i kao Hrvati najodlučnije ustati loliv ove kuge, koju predsjednik Hrvatskoga, Bloka da unese megju Hrvate, : Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana, K 12, oje zrno sjemena te otrovne protukatoličke biljke. U - Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 4 Kr. Trbovljansko ugljenokopno društvo. Nedavno objavljen je poziv na supskripciju no- vih dionica Trbovljanakog ugljenokop. društva, koje povisuje svoj kapitel od K 48.000.000 na K 100 mi- lijuna. Ovaj dogogjaj je u našem narodnom gospo- darstvu od velike važnosti, pošto su se pregovori glede nacijonalizacije tog društva vodili skoro dvije godine, a iek su nedavno dovršeni sa povoljnim re- zultatom, u koliko je naime većinu novih dionica pre- uzeo sindikat pod vodstvom Slavenske banke d. d. u Zagrebu. Tako je ovo najveće poduzeće Slovenije, što više jedno od najvećih poduzeća cijele Jugoslavije, prešlo pod upliv jugoslovenskog kapitala, T:b vljansko ugljenokopno društvo producira okruglo 500 vagona prvorazrednog ugljena i ima razna druga industrijska poduzeća (tvornice cementa) te zaposluje preko 12.000 radnika Pojedini ugljenici društva nalaze se u Za- gorju, Hrasniku, Trbovlju, Oistru i Kočevlju, a ugled- nik u Rajhenbergu producira već danas dnevno 50 vagona, dočim će se kapacitet istog u 2 do 3 g dne povisiti na 200—300 vagona; a u zadnje vrijeme o- tvoren ugljenik u Hudoj Jami producira dnevno 15 vagona ugljena. Od Trbovljanskog ugljenika ovisna je sva važni a industrija u Sloveniji, a djelomice i u Hrvatskoj, a osim toga je društvo najači dobavljač naših željeznica. Nastojanje da se to velevažno poduzeće, koje je do sada bilo isključivo u inozemnim (austrijskim, francuskim i švicarskim) rukama, ie do sada imalo svoje sjedište u Beču, nacijonalizira, javljaju se već od doba prevrata i tek se je u posljednje vrijeme društvo sklonulo, da prenese svoje sjedište u Ljub- ljanu. Dotle dok je glavnica društva bila u tugj m rukama, naravno da se nije mozlo. govoriti o nac jo- nalizaciji nu sada je u tom pogledu učinjen veliki korak; zasluga“ zato ide jedino glavnom ravnatelju Slavenske banke d. d. g. Augustu Praprotniku, koji je nakon dugotrajnih napornih pregovaranja osigurao odlučujući upliv jugoslovenskog kapitala na Trbov- ljansko društvo pod vodstvom Slavenske banke d. d. Sada preostaje samo formalni prenos sjedišta društva u Ljubljanu, gdje Trbovljansko ugljenokopno društvo gradi krasnu vlastitu palaču. Kako doznajemo savezno sa nacionalizacijom ovog društva namjerava Slavenska banka d. d. u naj- skorije vrijeme pristupiti povišenju svoje vlastite dio- ničke glavnice. Kulturne vijesti, Katolički pokret u Rusiji i Ukrajini. Velki pobornik za crkveno jedinstvo, petrogradski katolički župnik Leonida Fjodorov osnovao je žensku redov- ničku Družbu Duha Svetoga. Toj je Družbi poglavita svrha rad za ujedinjenje C:kava. Redovnice će svojim skromnim karitativnim radom nastojati oko toga, da predobiju što više pravoslavnih vjernika za povratak u jedinstvo sa rimskom Crkvom, Pod pokrovi'eljstvom glasovitoga grko-katoličkeg lavovskog metropolita grofa Szeptyckoga osnovali su Redemptoristi kraj Lavova u Gal.c ji veliko misijsko sjemenište. Svrha je tom sje- meništu, da odgaja mlade svećenike-misionare, koji će raditi megju ukraiinskim narodom za uniju. Po- znato je, da ima već sada blizu četiri: milijuna grko- katoličkih Ukrajinaca, pa ima najbolje nade, da će ideja vjerskoga i crkvenoga ujedinjenja vrlo dobro uspijevati megiu ukrajinskim narodom, koji broji od rijeke Sane u Galiciji pa do Odese na Crnom moru oko 30 milijuna duša. Najindustrijalniji grad u našoj državi je grad Karlovac u Hrvatskoj sa 16.000 stanovnika. Položen je uz rijeku Koranu, koja mu daje snage za električni pogon. U tom gradu ima već danas pedeset razn h tvornica, u kojima je zaposleno .do 3.000 radnika. Engleska pravda. Najpravedniji sudovi na svi- jelu jesu oni u — Engleskoj. Na njezinim sudovima i počiva jakost i veličina Engleske. Šta će ti sve pi- sane konstitucije i slobode ako nemaš pravde na — sudu ! Piavedan sud je jedina zaštita. svih sloboda i zdravog društvenog poretka. U Engleskoj: krivac ne može lasno umaći kazni, bez obzira jeli bogat i na visokom položaju. U svim ostalim zemljama bogati i uplivni zločinci rijetko svršavaju u kaznionama, U En- gleskoj biva obratno. Ovih je dana u Engleskoj: bio osugjen na sedam godina robije — Horatio Bottomley. Botiomley je figura poznata po čitavom svijetu. On je izdavač .i urednik arcinacijonalističke smotre »John Bull«. Kroz vrijeme rata vodio je. najfanatičniju.pro- pagandu protiv. 1 prisvojio tugji novac, Branio se je da gaje upolrebio jemačke. Megjutim nepravedno je . Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku, — Odgovorni urednik Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- A. Fič. — Vlasništvo Odbora Narodne _ Svijesti; — Rukopisi se ne _ vraćaju u rodoljubne svrhe — što može biti i istina. Samo mu u Engleskoj takova obrana nije pom: gla, Tko prisvaja iugje — kriv je! Zato je Horatio Bottomley od velikog i uplivnog čovjeka postao 7-godišnji robijaš. Na polju sudstva — svaka čast Engleskoj | Pisma iz naroda. OPUZEN. Propadanje zemljoradničke stranke u Neretvi. Izviždan Dr. Leontić. Ovaj kotar bio je do nedavno kula srpskih zemljoradnika, a vodio ih je bivši otpušteni ,opštinski upravitelj vladin poverenik“ g. Pino Moravec iz Dubrovnika, koji je bio i ,pot- presednik seoske zemljoradničke organizacije“ u ovom kotaru. Ima već nekoliko vremena da je počeo ostav- ljati zemlj. stranku, jer je uvidio, da njihova obećanja o zemljoradničkom raju na zemlji ostaju samo na ri- ječima, a drugo da su na vodsivu te stranke samo gospoda, kojima je stalo do težaka u koliko svojim glasovima ih potpomaže da dogju do zastupničke časti kao Dr. Leontić, Dr. Bjelivučić,, Moravec et comp. Poslije nekoliko neuspjeha, koji zadesiše zemlj, stranku u ovom kraju, zastalno je bio najteži neuspjeh javne skupštine u Opuzenu, na koju dogjoše jedva 60 pri- staša iz čiravog kotara i to polovica iz Opuzena. Na skupštini su govorili Pino Moravec, koji je našu op- ćinu za njegova pašovanji zidužio za 519 hiljada kruna i dobro vam poznati Dr. Le mić, a Dr. Bjelo- vučić nje imao kuraže da dogje, jer ga ovamo svak v2oma dobro pozna, a koji je pristupio u zemljorad- ničku partiju samo da postane zastupnikom. To je bio prvi nastup Dr. Le nt ća u Neretvi, ali ovog puta bi- jaše zle sreće. Bijaše izvižđan, prekidan u svom go- vora, tako da je morao napustiti skupštinu i pozvati ono malo svojih pristaša na pouzdini sastanak u kafanu Drapuljić. Poslije podne kada su imali otići sa parobrodom bijaše im napravljena mačja derača, neki se dapače uabaciše za njima smrdećim jajima. Dr. Leontić mislio je da je Neretva zemljoradnička, ali se je na svoje oči uvjerio, da ona pripada Hrvat- skoj Pučkej Stranci koja je za prošlih izbora ovdje slabo prošla a sada je budućnost njezina. S gurno ćete bit čuli govoriti, da zemlj. stranka, ne potpomaže da- našnji režim i da ona mje posestrima radikalsko-de- mokratske vlade. — To oni vele samo da zavaraju naš narod, ali su <ni u istinu sluge radikalsko-demo- kratskog režima. Eo : okaza, Svima nama je poznato, ik su naši fašisu pak ovdje zemljoradničke vogje šalju u »Pobedu« dopis, u kojem pozivlju omladinu da se upisuje u njihovu fešističku organizaciju eda mogu srušili Hrvatsku Pučku S'ranku, a presjednikom je iste Ante Franić vogja z.mljoradnika (učitelj) koga su kan- ditiiali_ za presjednika za Hrvatsku Počku Biagajnu ali je dobio sam 67 glasova prema 160 koje je dobio naš župnik, Našu blag.jnu htjedoše pretvoriti u srpsku zemlj vadničku zadrugu pripojivši je Savezu srpskih zemlj. zadruga u Beogradu. Ovakovi su naši zemljo- radnici potajni poipomagaoci današnjeg rež ina. Pučkaš. PLOČICE. Zdravstveno predavanje. U Nedjelju je 2. o. mj. došao ovdje g. Dr. V. Poljanić, te na 3 . s. po podne održao u školi predavanje o narodnom zdravlju. Usprkos velike vrućine, došlo je ml dosti i iz obližnjih sela. Mi smo g. predavača pomnjivo slu- šali, divili se njegovu razlaganju i harni mu ostali na njegovim poukama i lijepim savjetima, koje nam je on tijekom svoga predavanja stavio pred oči. Na od- lasku smo ga ljepo pozdravili i zam«lili, neka opet skoro dogje u našu sredinu, te svojom poznatom spremom održi još koje predavanje o čuvanju zdrav- Ilja. — Pločičani. ERCEGNOVI. >Dubrovnikovu« dopisniku. Veoma se radujemo vijesti, da je gragjanska. škola čč. se- stara sv. Križa u našcj varoši dobila pravo javnosti, To su one potpunoma i zaslužile. Kroz 18 godina što ovu školu drže, mnoge su naše devojke dobile onaj solidni uzgoj, koji se u svijeru i Diogenovom svije- ćom teško danas nagje. Pregaranje sebe, ljubav prema iskrnjemu, nepristranost i pravednost prama svakome našle su valjane apostole kod čč. sestara. Zato su vrata njihove škole i internata bila uvijek širom otvo- rena svakome bez razlike vjere i plemena. To su zapravo priznavali svi, čija se djeca u njihovoj školi odgajahu i odgajaju. Samo se ovoga mieseca pro- htjelo nekom »poštenjakoviću«, da u listu »Dubrovnik« okleveće ove žrtve bratske ljubavi radi tobožnjeg »vas- pitanja« djece u protusrpskom duhu. Doznajemo da su čč. sestre poslale ispravak listu »Dubrovnik«, ali hoće li »poštenjaković« opozvati klevetu ili pokušati dokazati je, sumnjamo. Nek bude čč, sestrama zado- voljština u tome, šlo je sav čestiti svijet u Ercegno- vome bez razlike kojemu toru pripada, s najvećim gnjušanjem odbio klevetu i osudio klevetnika, — Bokelj.