DUBROVNIK. 25. jula 1922.
| Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec. dana
| Narodna Svijest
God. IV.
K IM. :i Izlazi svakog ut i Oglasi hvale i pri ć osebnom ij — Odgovomi
S ornika. glasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. Odgovorni
i Miu i utuživo u Dubrovniku VO: S g s urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. —
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat, Tiskare. Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke | Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju
E :
|Oko seljačkog pitanja.
i Dandanas, kada je materijalizam zavladao svi-
| jetom, kada se podiže na oltar zlatno tele kapitalizma,
ekonomsko pitanje našega seljaka zadava osobite brige.
Ako me organiziramo seljaka ekonomski, ako ne po-
dignemo njegov materijalni položaj, ozbiljna pogibelj
rijeti, da će se on _okužiti materijalizmom, da će i
on početi da se klanja zlatnom teletu. Jer i ako ne
|jedini, a ono ipak jedan od glavnih pokretača kul-
|turmog napretka je ekonomsko stanje. Čovjek, koji
| je materijalno cbežbijegjen, on može da se oda po
| malo i drugim mislima, da se pozabavi malo i dru-
(gim, duševnim radom. Narod slabo ekonomski razvi-
[jeu nikada nije mogao da se i kulturno digne visoko,
er ga je uvijek morila briga kako da se sutra pre-
hrani i nije imao kada da misli na nešto drugo.
i Kada promotrimo današnje ekonomsko stanje
ašega seljaka, koji sačinjava bit našega naroda, onda
se moramo uvjeriti da smo još daleko od onog stanja,
u kojem bi mogao i morao da živi naš seljak, Zavi-
[imo u njegovu kuću, pogledajmo njegovu štalu, oku-
|šajmo njegovu hranu, progjimo njegovim poljima,
| progjimo selom našim, pa ćemo se uvjeriti sasma lako
[na kojem stepenu materijalne i intelektualne kulture
|živi naš seljak. A ipak — ipak će svaki od nas mo-
ati da prizna, da naš seljak može da živi bolje.
: Jedno od najvažnijih pitanja, koje danas tako
teško tište našega seljaka jest upravo pitanje agrarne
forme. Za vrijeme prevrata se je toliko o njoj tru-
bilo, sve stranke su je uzele u svoj program, a i sam
| Regent u svome manifestu na narod obećao je agrarnu
|reformu. Ali agrarna reforma mjesto da postane bla-
godat za našeg seljaka, ona je rekao bih postala
edna teška rana našega naroda i naše države. Agrarna
eforma se je izrodila u agrarnu kragju, koju su vla-
line stranke provagjale u svoje prozirne | niske par-
|tizanske svrhe. U mas se je dogodilo sa agrarnom
eformom, kao i sa svim ostalim lijepim i velikim
idealima, koji su oduševljavali naš narod u vrijeme
ljedinjenja. Partizanstvo ih je obesčastilo, partizanstvo
h-je upropastilo. Kako je koji ministar za agrarnu
ormu bio demokrata ili radikal, tako se je i zemlja
ijelila jedino demokratima ili radikalima. Načela ka-
g osim partije, nije se tu poznavalo.
Demokratska. pokrajinska vlada u Splitu sa [fa-
ioznim Dr. Krsteljem na čelu, onim Dr. Krsteljem,
ga sam Pašić priječi u prodavanju hrvatske zenilje
lalijanima, bacila je bila parolu megju dalmatinske
ežake, da svojim gospodarima me davaju dohodak.
Taj isti Dr. Krstelj sjedi danas u vladi, koja podnosi
arlamentu zakon o agrarnoj reformi u Dalmaciji, po
tome težaci moraju da plaćaju gospodarima vrijednost
nih dohodaka, koje gospodari nijesu primili. Tako va-
narod ljudi, kojima je partija sve i koji bi za volju
ndata obećali narodu zlatna brda, da kasnije, kada za-
du u parlamenat natovare ga još većim nametima,
Parolu agrarne reforme je od demokrata preuzela
ljoradnička stranka. Ona danas najvećom dema-
gijom zavarava težake, da će im dati zemlju ba-
ava i da će on postati gospodar a dosadašnji gos-
)odar težak. Nije čudo, da je zdrav narodni instinkt u
m našim mjestima ove ljude nazvao ,zemljokrad-
cima“ a agrarnu reformu kako je to oni propovije-
aju Jagrampa reforma“. Zdrav narodni instinkt,
damo se, znati će i ovim demagozima, : kao što je
eć učinjeno demokratima, pokazati vrata.
Agrarna reforma je dobra i potrebna stvar, Samo
da se provagja po zdravim kršćanskim načelima.
ka Stranka je uzela u svoj program i agrarnu re-
1u, ali poštenu agrarnu reformu 'a ne onu, koja
iči, ili bolje, koja se pretvara u golu lupeštinu.
ku treba. dati potrebnu zemlju, ali i gospodar da je
, obragjivati, jer inače pravimo; od. težaka; go-
ara, a stvaramo novi proletarijat, Jedno ,od naj-
tijih zahtjeva je: taj, da težak mora da nadoknadi:
odaru pravednu oštetu.
Drugi put ćemo se malo opširnije pozabaviti
ovim pitanjem. Danas smo htjeli samo ukazati na to,
da je pravedna agrarna reforma jedna od najprećih
ekonomskih reforma, koje treba preduzeti u cilju eko-
nomskog pridizanja i oslobogjenja našega seljaka.
Agrarna reforma onako, kako se je do sađa prova-
gjala ne doprinc si nimalo napreiku, već vodi u pro-
pasti moralnu i materijalnu i narod i državu.
Propale nade Hrvatskog Bloka.
Kad je u izborima za konstituantu Radić dobio
90 mandata, onda se je svak s pravom nadao, da će
Radić i njegova stranka povesti u skupštini odlučnu
borbu za pravo i ravnopravnost hrvatskog dijela na-
šega naroda. Ali nade svih pravih ljubitelja hrvatstva
i države se izjaloviše. Radić sa svojim zastupnicima
ostade u Zagrebu da proglašuje nekakvu republiku
od-8 županija i izjavljuje da prepušta pukoj sudbini
Hrvate Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Vojvodine
Velikoj Srbiji. Radić je stvorio ideju male Hrvatske.
Njemu su se kasnije pridružili političari iz hrvatske
siranke prava a najposlije i političari iz Hrvatske
Zajednice.
U svojoj borbi za hrvatska prava Hrvatski Blok
se je nadao u glavnom, da će dobili pripomoći od
zapadnih evropskih sila. Hrvatski Blok je od unutraš-
njeg našeg pitanja, pitanja sporazumnog uregjenja
naše države, htio da stvori megjunarodno pitanje.
Hrvatski Blok se je nadao, da će on svojim koracima
u inostranstvu dovesti dotle, da će strane sile interve-
nirati u ovom našem čisto infernom pitanju. Pustimo
ua stranu koliko Hrvate ljubi Italija, koliko ih ljubi
Francuska, Engleška i Amerika, pustimo na stranu
koliko bi Hrvati dobili sve kada bi ove sile u hrvat-
skom pitanju i intervenirale, pustimo kažemo sve to
na stranu, pa vidimo što je Hrvatski Blok posligao
sa svojim diplomatskim aktima u stranom svijetu.
Stjepan Radić poslao je za vrijeme pariške kon-
ferencije memorandum sa potpisima svojih seljaka, u
kojim memorandumima traži nezavisnu hrvatsku re-
publiku. Pa što se je dogodilo ? Republike ni za lijek,
a memorandum olišao u koš!
Zatim se je Radić uhvatio Engleske, Amerike, pa
i,same Rusije. Ali mu nigdje nisu ruže cvjetale. Na
genovsku konferenciju Hrvatski Blok je poslao me-
morandum, pa Genova prošla, a republika ne došla.
Prošao i Hag, ali republika još uvijek daleko. Zadnjih
dana je politika Hrvatskog Bloka doživjela definitivno
svoj krah. Mi znamo, da su nade uzdanice Hrvatskog
Bloka Lojd Džordž i Harding. Ali i oni na nemili
način ostaviše Stipicu i izdaše republiku. Na kralje-
vom vjenčanju bio je kum našega Kralia sin engleš-
kog kralja, Vojvoda_od Jorka. U jednoj ustavnoj
zemlji, kao sto je Engleska, ovakove se stvari ne do-
gagjaju bez odobrenja vlade. Lojd Džordž je pred-
sjednik engleske vlade i prama 'tome on je morao
dati pristanak, da sin engleskog kralja prisustvuje
vjenčanju našega Kralja kao kum. Zar to nije očita
lekcija Hrvatskom Bloku, da se Lojd Džordž neće
angažovati za njihovu republiku ?
Ostaje Harding, predsjednik moćnih Sjedinjenih
Američkih Država. Ali jao ! I on iznevjerio »mirotvornu
čovječansku republiku«. Poslanik radićevske stranke
dr. Kežman bio je poslan u Ameriku, kao u neku
ruku poslanik Radićeve republike kod Sjevernih Ame-
ričkih Država. I novine u zadnje vrijeme javiše, da je
dr. Kežman uhapšen i;da će biti deportiran natrag
u Jugoslaviju. Eto dakle i Harding poručuje Hrvatima:
»U se i u svoje kljuse«!
Jedina prava i pametna politika za Hrvate jest
politika Hrvatske Pučke Stranke. Nećemo malu Hrvat-
sku ni veliku Srbiju, mi hoćemo veliku i jaku Jugo-
slaviju, uregjenu na: principu delegiranih pokrajinskih
autonomija, u kojoj: će vladati potpuna zakonska i
faktična ravnopravnost izmegju Srba, Hrvata i Slove-
naca. Da se dogje do toga treba revizija Vidovdan-
- skog Ustava, do koje se jedino može doći borbom u
parlamentu. Parlamenat, to je forum za sporazumije-
vanje. Ako ima i malo političke uvigjavnosti, Hrvatski
će Blok poslije ovakih neuspjeha u svojoj »vanjskoj
politici« shvatiti, da jedinu zdravu politiku za Hrvate
i Slovence vodi Pačka Stranka i da: tim putem treba
da ide i Hrvatski Blok!
Kulturne vijesti,
Katoličkim akademičarima i srednjoškolcima ko-
tara Dubrovnik, Korčula, Kotor, Metković i Orebić.
Iza deset mjeseci napornog rada povratili smo se, ko-
lege, svojim kućama, da se odmorimo i okrijepimo za
daljne studije. Ali, kolege, za nas kat. djake odmor
ne znači ljenčarenje. Naš odmor treba da se sastoji u
radu za naša katolička načela. Svaki od nas treba da
u svome mjestu i u svojoj okolici postane apostol
naše katoličke akcije; svaki treba da doprinese svoj
kamen izgradnji katoličke Dalmacije.
Jugoslov. Kat. Akad. Prosvj. Društvo »Pavlinović«,
u sporazumu sa H.K.N. S., podijelilo je čilavu I)al-
maciju na 6 akcionih okružja, da bi naša akcija mogla
da bude što bujnija i jača. Gori spomenuti kotari sa-
činjavaju dubrovačko okružje, kome sam po odluci
»Pavlinovićevog« odbora postavljen za pročelnika. Duž-
nost je svakoga od vas, kolege, da mi se čim prije
javi i da mi javi sve ono, što zna da bi moslo biti
od interesa za katoličku akciju, osobito, kakav je te-
ren za osnivanje katol. prosvj. društava. Upute za rad
primiti će svaki kolega od »Pavlinovića« preko ovoga
pročelaištva. Drugovi! Na rad za katoličku, seljačku
Dalmaciju | Bog živi!
Josip Zaninović. cand. iur. - Dubrovnik, Treći Kono,
Predstavka Jugoslavenskog katoličkog episko-
pata u francuskom novinstvu. Ugledni pariški dnevnik
»La Croix« donosi u bioju od 22. lipnja u doslovnom
prijevodu čitavu predstavku jugoslavenskog katoličkog
episkopata u pogledu nepravda. što se nanose katolič-
koj crkvi u našoj državi. »La Croix« donosi tu pred-
stavku pod naslovom: ,Grave demarche des eveques
catholiques yougoslave“ (ozbiljan korak jugoslavenskih
katoličkih biskupa).
Prilog povijesti svjetskoga rata. Bivši američki
poslanik Morgentan navagja: u svojim zapiscima sli-
jedeće: Neizrecivu štetu, prouzročila je antanta svo-
jom nesmutrenošću i prevelikom naglosti n svjetskom
ratu kod opsjedanja Dardanela. MNenadano je bila iz-
dana zapovijed, da vojska sa svom flotom napusti svoje
pozicije, premda se je u velike osjećala malaksalost
Turaka. I zapovijed bude izvršena. Kad bi antanta
bila jedan jedini dan ustrajala u bombardovanju ga-
lipolskih tvrgjava, bila bi joj pala u dio pobjeda.
Morzentanu je to potvrdio i tadanji turski generalisi-
mus Enverbey. Tvrgjave nijesu imale više strjeljiva,
te su se kamile predati, Turska vlada bila je već sve
pripravila da isprazni Carigrad. Dakle: jedan jedini
dan, — sama 24 sata — a kakav bi čudnovat pre-
okret bio nastao uslijed kapitulacije Turske !_Eto koli je
malo trebalo da bude svjetski rat i požar skraćen !
Euharistična procesija u Carigradu. Na Du-
hove održala se je u Carigradu veličanstvena eubaris-
tična procesija, na kojoj su katolici raznih obreda naj-
sjajnije manifestirali svoju vjeru u Euharistiju. Ova je
procesija najljepši dojam učinila na sve inovjerce,
koji su u zbijenim redovima stajali po ulicama, kuda
je procesija prolazila, osobito Grci bili su kao elektri-
zirani od ushićenja. Procesija se razvila ovim redom :
Na početku jašilo je šest turskih policista na konjima,
za ovim hkodili su pješke šef policije sa više svojih
doglavnika i časnika. Zatim su siupali kat. gimnasti-
čari sa svojim barjakom i glazbom te kat. Armenke u
bijelim haljinama sa |lljanima u rukama praćene od
armenske glazbe. Zatim odio francuskih vojnika sa
glazbom, te dugi redovi gojenica milosrdnih sestara
u uniformama zavoda i bez uniforma, gojenci Školske
braće i Lazarista sa glazbama i pjevač. zborovima,
Asuncionisti sa svojim zavodom, megju kojima mnogo
Armenaca sa fesom na glavi; bugarski unijati te razni
duhovni redovi i svećenstvo zapadnoga i istočnoga
obreda praćeno od odreda francuskih vojnika sa glaz-
bom. Na koncu Slaveni sa 48 Hrvata u narodnim no-
šnjama pa razne škole sa zastavicama. Presveto je no-
sio armenski patriarh i apostolski vizitator msgr. Na-
zlian, opkoljen brojnom asistencijom svećenstva. Za
Presvetim hodio je španjolski poslanik pa odio franc.
vojnika te mnoštvo naroda. Procesija je kretala po
najljepšem dijelu Carigrada, Pera, a i vrijeme je bilo
krasno, što je još više doprinijelo velikom utisku, što
ga je ova procesija proizvela na cijeli Carigrad.
Anatole France na indeksu. »Acta- apostolicae
Sedis« priopćuje zaključak službene kongregacija, koji
stavlja na indeks sva djela francuskoga pisca A. Francea.