arodn
DUBROVNIK 8. augusta 1922.
Svijest
God. IV.
“Cijena Je listu sa donašanjem u kuću
Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare,
ili poštom za mjesec dana K 12.
Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. -— Odgovorni
kia : urednik A. FI&. — Vlasništvo Odhora Narodne Svijesti. —
Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. -—- Rukopisi se ne vraćaju
Budžet i zajam.
i Zadnjih dana je naš krnji parlamenat izglasao
|| dva veoma važna zakona po naš narod i našu država,
Parlamenat je naime izglasao zakon o državnom pro-
| računu (budžetu) i zakon o američkom zajmu od 100
| milijuna dolara. Ova dva zakona su od velike važ-
i nosti za gospodarski život našega naroda i zaslužuju,
im se posveti puna pažnja.
| Već blizu četiri godine naša država živi bez pra-
tog kućanstva, bez budžeta., Niko u državi 'sa sigur-
| nošću ne zna koliko iznose državni prihodi, a koliko
| rashodi. Živilo se je onako bez računa, iz dana u dan.
Kada bi državi ponestalo para, ministar finansija bi
[samo namignuo Narodnoj Banci i onda bi se tiskale
novčanice, pa s njima u saobraćaj, "Tako smo došli
do toga da mi danas imamo preko četiri i po mili-
jarde dinara papirnatog novca. Sasvim je pametno bilo
željeti, da se čim prije počne živjeti po računu, t. ji
da država čim prije dobije budžet, Budžet je napo-
on izglasan i mi živimo normalno. Tako bi se ba-
em imalo reći sada kada imamo budžet i to budžet,
u kome je predvigjeno oko 6 milijuna dinara suficita,
Ali mi sa skepsom gledamo u sve to. Sam ministar
i ansija dr. Kumanudi slabo vjeruje budžetu, koji je
(lom sam pariamentu predložio. On kaže, da. deficita
neće biti, ako se dinar popravi. Dakle budžetska rav-
noteža je uvjetovana popravkom dinara, Mi vidimo da
je dinar ne popravlja sa svim dolarima, dakle i rav-
1oteža budžeta ostaje samo jedna pobožna želja da-
ašnjih vlastodržaca, koji su četiri godine pašovali bez
lačuna u ovoj tužnoj zemlji. Mi njima ne možemo da
vjerujemo, jer sve štogod su oni učinili do sada, sve
sve, kada bi budžet bio i uravnotežen mi ipak ne
mo mogli da povjerenjem gledamo u današnje
todršce, koji kao što smo to prošli put u našem
stu pokazali ubiše kod poštenih i rodoljubnih ljudi
vaku vjeru u njihovu spremu i,dobru volju.
= Drugi zakon, koji je ovih dana bio primljen u
arodnoj Skupštini uz burni protest čitave opozicije,
| osobito Jugoslavenskcg Kluba, to je zakon o ame-
ičkom , zlatnom“ zajmu. Možemo slobodno reći, da
vaj zajam, uz Vidovdanski Ustav, najveća nesreća,
koja je zadesila državu i narod. Za 40 godina naš će
dan marod morati da snosi teške posljedice ovog
esretnog zajma. Jugoslavenski je Klub vodio u Par-
amentu najogorčeniju borbu protiv ovog zajma, koji
propašćuje državu. Govor dr. Dulibića otkrio je svu
Sreću, koja se ovim zajmom survala na naš narod.
U vlastodršci malo mare. Njima je glavno da će do-
ima moći da sagrade Jadransku Željeznicu, koja
da ide čisto srpskim krajevima i da će na taj
ičin oni srpskom plemenu pribaviti uz političku i
onomsku hegemoniju u ovoj državi, Oni su dobro
što rade. Zajam je kruna njihove centralističko-
monističke politike, .
| Sad treba da se zapitamo : što je učinio Hrvatski
ok da do ovoga kobnog: zajma ne dogje? Što je
o.da se na Hrvate ne nagomilaju ogromni tereti,
će da proisteknu iz ovoga zajma? Zašto Radić
m moćnim uticajem kod Hardinga nije onemo-
io ovaj zajam !? Ali da, Radić zna da propovijeda
Lojd Džordžu, o pok. Dešanelu, o Hardingu i td.,
ada ga svi ovi ostavljaju na cjedilu, on opeta vara
toga hrvatskoga seljaka nekakvim čudnim idejama
Ikonfederaciji i što ti ga ja znam, Netko je zgodno
edio Radića sa ženom koja se je rialjutila na muža,
će da jede, a muž ko pametan, pojeo sve, te ženi
talo ništa. I Radić danas, tobože iz inata, neće
e u parlamenat, da radi i vodi kontrolu nad ra-
Pašića i njegove vlade, a Pašić megjutim i dalje
rv_ hrvatskog i jugoslavenskog naroda.
Narode! Kada ti dogju ljudi, koji svojim neha-
vaju danas OJ krv. pom korumpiranom
ajte, što ste učinili da na nas ne
Za plaćanje američkog zlatnog“
ili, da našoj djeci američki kapi-
ne isisava krv? EDA
o bilo samo zlo, koje se osvećuje narodu i državi.,
Pitanje Jadranske Banke u Trstu.
Ovih dama su se raspisale novine, osobito de-
mokratsko glasilo »Jutro« u Ljubljani, o navodnom
zatvaranju Jadranske Banke u Trstu po talijanskim
vlastima te apšenju mekih činovnika i direktora Gira
Kamenarovića, Kako smo iz pouzdana izvora obavi-
ješteni a i prema pisanju ostalog 1mjerenog novinstva
stvar stoji ovako.
Neki činovnik Kolumbić, koji je otpušten: radi
nemarnosti iz službe sa banke u Trstu, iz osvete pod-
nio je prijavu telij. drž. odvjetniku, du su neki činov-
nici sa prokuristom učinili zlouporabu prilikom pro-
mjene kruna u lire, te bi ma taj način bili oštetili ta-
lijansku državu sa 22 milijuna talijanskih lira.
Državno odvjetništvo je na temelju ove prijave u
pretprošlu subotu provalilo sa karabinjerima u bančine
prostorije, poapsilo 3 osumnjičena činovnika, te izdalo
tjeralicu za direktorom Kaićem, koji se nalazio na ije-
tovanju. Tjeralica za direktorom Kamenarovićem nije
izdana, kako se to ma početku tvrdilo, a on je bio pret-
prošli ponedjenik u našem gradu na prolazu za Trst,
gdjeje već i prispio, da osobno stvar razvidi i uredi,
Iza očevida tršćanske policije, državno je odvjet-
ništvo odmah dozvolilo otvor prostorije i banka sada
dalje nesmetano radi,
Kako kod svih dogogjaja tako i kod ovog slučaja
počele su se, sa stanovite strane, širiti alarmantne vi-
jesti, nebi li tako uveli zabunu megju ulagačima i
dioničarima, kojih ima u Dubrovniku i okolici vrlo
mnogo, da onda u zabuni pokupuju dionice za jef-
tine pare. š
Neki su nasjeli iz neupućenosti, budući je Jadran-
ska Banka u Trstu poseban zavod, a Jadranska Banka
u Jugoslaviji sa sijelom Ljubljane.Beograd je opet za
sebe poseban zavod i danas najveći i najjači zavod u
cijelom Kraljevstvu, sa dioničkom glavnicom od
"K 240,000.000 — te iskazanom javnom rezervom od
K 120,000.000— te preko miljardu Kruna uložaka.
Svakako treba požaliti, da se na ovako bezobzi-
ran način napada i osugjuje — prije nego se utvrde
činjenice — naš jedini veliki novčani zavod u Italiji,
koji osima privrednog ima i kulturni i nacijonalni značaj,
te bi bila dužnost svih pozvanih faktora, da pe-
dupru ovaj riaš zavod u svojoj misiji kod našeg pre-
komorskog susjeda.
Tršćanski list »Il Piccolo«, koii je poznat sa svoje
mržnje na Hrvate i Slovence, bavi se ovom aferom u
broju od 30. pr. mj. te donosi megju ostalim i izjavu
tršćanskog delegata talijanskog zastupnika ministarstva,
inšpektora Capella, koji je ove godine kao komesar
talijanske vlade na molbu Jadranske Banke u Trstu
zvanično pregledao njezine knjige i dokumente u svrhu
kontrole u god. 1919, promjene kruna u lire. Pitan
za svoje mišljenje u stvari Jadranske Banke u Trstu
izjavio je Capello glasom . izvještaja gornjeg lista do-
slovno slijedeće: ,Smatram isključenim sam pokušaj
prevare na štetu talijanskog erara milijunskih iznosa
lira kao što su to donesle vijesti u posljednjim dani-
ma. Jadranskoj Banci nije bila data mogućnost ure-
gjenja tadanjih njezinih tražbina u talijanskim lirama, *
a uslijed toga ni ikakva mogućnost prevare prilikom
izvršenja tog uregjenja“.
i * O. Anđeo M. Miškov i
Na 5. tek. preminu na Korčuli divni starina, poznati
propovijednik i pučki misijonar, dominikanac O, Miškov.
Vrli pokojnik već od mladih godina, opojen du-
hom svog reda, prvi megju dalmatinskim dominikan-
cima pokrenu pučke misije, pak ih je sam, po čitavoj
našoj domovini obavio ravno tri stotine, a dobri Bog
obilno mu je blagoslovio neumorni rad. Osobito ga
bijaše zavolio blagopok. vladika Strossmayer, te mu
\ povjerio, da u više navrataka obavi pučke misije u
+ prostranoj_njegovoj biskupiji. Kao Provincial (1902-
1906) nastojao je da mlagje redovnike zaljubi i zanese
za pučkim misijama, u čemu je i potpuno uspio. Bijaše
gorljivi širitelj bogoljubnosti Presv, Rozarija, pa u tu
svrhu izdao ,Rukovodnik Presu. Ružarija“, i , Jesen-
sku Ružicu“, koja je doživjela više izdanja u sto tisuća
primjeraka, a sada se tiska pet trsuća. Izdao je još
lijepu knjižicu ,Svećenik kod bolesnika“, a za
godina izdavao i uregjivao ,Gospinu Kranicu“. Uz sve
svećeničke i redovničke kreposti isticalo se je u njemu
i žarko rodoljubno čuvstvo, a tomu ,monzmentnm
dere perennius“ biti će veličanstveni zavod »Angjela
Čuvara“, što ga je pokojnik uzdigao na Korčuli »B0gu,
Redu i Narod“, obilnim doprinosima blagopok.
Strossmayera, Posilovića, Krapca i ostalih narodni
brotvora. Zavod, povjeren čč. sestrama di
njama, ima uzvišenu i plemenitu zadaću, da u 'an-
skom i čisto narodnom duhu odgaja ženski pomladak,
Za to djelo Općinsko Vijeće grada Korčule jednoglasno
ga imenova svojim počasnim sugragjaninoi.
— Vječna slava i uspomena u narodu milom pokojniku!
Suira u srijedu 9. tek. u 8 s. pr. p. u mjesnoj
dominikanskoj crkvi držati će se svečane zadušnice za
nezaboravnog pokojnika.
Kulturne vijesti.
Jubilej Petra Hektorovića. Ove godine navršuje
se 390 godina od smrti Petra Hektorovića, vlaslelina
i pjesnika. Savremenik i prijatelj Nikole Nalješkovića,
Mavra Vetranića i ostalih Dubrovčana, koje je u sta-
rosti pohodio u Dubrovniku, nešto! mlagji od Hvara-
nina Hanibala Lucića, unio je u našu poeziju XVI. v.
sa/svojim ,Ribanjem i ribarskim prigovaranjem“ ;i-
barsku idilu. Njegovu književnu veličinu označuju neke
karakteristične crte, koje ga odvajaju od ostalih dubro-
vačko-dalmatinskih pjesnika ;: Hektorović je jedini naš
stariji pjesnik, koji mam je ostavio ijedno. realisiičko
književno djelo, u komu se nalaze uvrštene češiri na-
rodne pjesme, i tako prvi po vremenu utvrdio starinu
i način naših narodnih pjesama, Hektorović, po krvi
vlastelin, ističe u svojem djelu svoje demokratske na-
zore i poglede, istavljajući se u opreku [s pogledima
onoga doba na puk. Osim toga on je jedan od pred-
stavnika katoličke renesanse u hrvatskoj književnosti.
U rodnom Starom Gradu otkrivaju mu njegovi sugra-
gjani spomen-ploču na njegovu ,Tvrdalju“ dneva 20
augusta ove godine; i ovim putem javljaju našem kul-
tumom svijetu taj jubilej. Slava mu!
Orlovski tabor u Brnu drži se od 11. do 16.
o. mj. Čehoslovački »Orao« znao je da zainteresuje
za ovaj slet katoličke gimnastičare cijele Evrope, te
se računa na najmanje 100.000 učesnika. Katolička
Belgija šalje odaslanstvo od 800 ljudi na čelu sa mi-
nistrom Poulet i kardinalom Mercier-om, a dolaze po-
sebnim vlakom. Isto tako učevstvuje orlovskom taboru
poljački Sokol, čiji su članovi svi svijesni katolici, te
ne šalje svoje natjecatelje na ljubljanski sokolski slet.
Već od maja nalazi se u Pragu 200 Amerikanaca čla-
hova češkog kotol. sokola u Americi, a ostali im se
piidružuju ovih dana, te će skupa doći na Orlovski
tabor u Brno. Francuzi dolaze u Brno takogjer pi se-
baim vlakom, a predvodi ih general Castelnau, a u
protektoratu kongresa nalazi se i maršal Foch uz
praškog kardinala Micare. Ni katolici Jugoslavije, oi-
jesu smjeli izostati pri ovom slavlju, te će posebnim
vlakom poći u Brno do 1200 osoba, od kojih oko
400 vježbača a preko 100 vježbačica, pod vodstvom
3 biskupa: presvj. gg. Jeglića, Akšamovića i Njaradi,
I iz naše biskupije ide u Brno lijepi broj učesnika.
Zelimo orlovskom taboru najljepši uspjeh ! Bog živi!
Opadanje pučanstva u Francuskoj. Prama služ-
benim izvješćima rodilo se u Erancuskoj u god.: 1921
za prvih 6 mjeseci 421.120 djece, dočim se u isto vri-
jeine u god. 1920 rodilo 424.668. Opaža se dakle ma-
njak od 3500 djece. U isto doba bilo je u god. 1921
u šest mjeseci 238.185 vjenčanja, dok ih je bilo u
prijašnjoj godini kroz prvih šest mjeseci 333.242, Po-
kazuje se dakle ogromni manjak od 95.000 vjenčanja.
-— Uporedo s ovim brojkama ide broj bračnih rastava.
God. 1920 došla je jedna rastava na 27 vjenčanja,
dočim dolazi u god. 1921 na. jednu rastavu 15 vjen-
čanja. .— Francuska. je skroz liberalna pržava !
Mendelova stogodišnjica proslavljena je u na-
učnom svijetu na 22. srpnja. Mendel, prior u Brnu,
bio. je suvremenik Darwinov i uspješno je pobijao
svojim otkrićima njegovo prirodno biranje (selekciju).
Danas su Mendelovi nazori pobijedili Darwinove.