' Br. 35. . -

 

  

 

Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare,

 

 

 

Pojedini broj 4 Kr.

 

 

urednik A. FI&. —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —-

DUBROVNIK 29. augusta 1922. God. IV.
: > - NEPNNNENNEENENNNNEENIISNEN ozna mana mm man
Cije: - Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 12. PIA svakog utornika. |. Oglasi, Zahvale i priopćenai a posebnom čljenikai = Odgovorni

Viasništvo -Qdbora = Narodne ' Svijest, —

Rukopisi se ne vraćaju

 

feličastona oo slale Ba

: Tko je proživio u Brnu dane od 13.-15. ov, mj.
taj neće čifavoga svoga vijeka zaboraviti velebnu ma-
Mestaciju orlovske misli, koja je ispala. iznad svakog
očekivanja. Čehoslovački kutolici mogu biti ponosni
uspjehom, kojeg su polučili u Brnu, a sa Čehoslova-
licima svi Slaveni i svi katolički narodi svijeta, jer je
iu Brnu na najveličanstveniji način manifestirana upravo

Mj slavenska i katolička ideja. U »Husovoj zemlji«, za
||Roju je iramasonerija već davno govorila, da je u njoj
u) katolicizam propao, održava se jedna od najvelebnijih
| katoličkih manifestacija, koja dokazuje, da je česka
zemlja, zemlja sv, Vi člava, sv, Jana Nepomuka, sv.
Ljudmile, a nipošto zemlja Husova, Husizam je jedna
fl teška rama, jedna velika mrlja u historiji češkoga na-
(|[toda, a po priznanju protestanskog povjesničara Er-
[litesta Denis-a, velikog prijatelja Čehoslovačkog kao i
našeg, husitižam je uzrok poliličke propasti češkoga
marcda. U teškim danima katolicizma u Češkoj, kada
se je sve diglo protiv njega, kada isti predsjednik re-
publike, Masaryk, kaže: ,Propao je Beč. još mora
pasti Rim (t. j. katolicizam op. ur.), pa je češki narod
poipuno oslobogjen“; u iim časovima Ernest Denis,
rotestant, ali iskreni ljubitelj češkoga naroda, poru-
nje Čehoslovacima, da ostanu vijerni vjeri svojih otaca,
er raskol ih je vjerski već jedan put upropastio, a
mogao bi i drugi. I čehoslovački katolici se okupiše
i stisnuše svoje redove i dadoše se ita posao. Slovaci
[su se osobito odlikovali. ,Gdje Čeh-Sokol poruši je-
"| dan krst, Slovak i Čeh:Orao ih podiže tri“, to su ri-
ječi jednog slovačkeg nar. posl. na lanjskom interna-
ijonalnom kongresu katol. studenstva .i inteligencije
Pragu. I u same tri godine čehoslovački katolici
lopriješe dotle, da su mogli prirediti jednu ovako ve-
ebnu manifestaciju katolicizma. i
= Ali orlovski tabor je imao zadaću da afirmira or-
love i kao nositelje Cirilo-Metodske slavenske misli.
U Brnu su se našli ma okupu predstavnici: sviju sla:
enskih naroda. Čehoslovački katolici su htjeli poka-
ati, da katolicizam ne priječi čovjeka, da bude i ostane
obar patriota, dapače katolicizam jača :narodnu svi-

   
  
   
 
 
  
   
   
 
    

 

 

i

+
ličkih naroda.
| > Jednu osobito ideju ne treba zaboraviti, koju je
(| orlovski tabor htio da manifestira, [deja solidarnosti
viju naroda, ideja pacii zma, to jedna od giavn h ideja
rlovskog pokreta. U Brnu su se našli zajedno po-
jednici i pobijegjeni u svijetskom ratu, svi zajedno su
manifestirali za mir, za pacifikaciju svijeta. To je jedan
eliki plus, koji orlovski pokret unosi u svijelsku po-
i litiku. Katolici u svim državama će predstavljati jednu
avanigardu pacitizma, jedan temelj svjetskog mira..A
) i jest zailaća katolicizma, da širi mir i ljubav.
. U Zagrebu. — Sastanak sa Slovencima. Sa svih
rana naše prostrane domovine Hrvatske skupiše se
rvatski Orlovi, njih oko 700 na broiu u naš dični
Zagreb. 9. ov. mj. krenusmo iz Zagreba. U 12/3 sati
ll počesimo se skupljati u dvorami.i pred zgradom .sve-
tog Jeronima, u odorama i:narodnim nošnjama. Bilo
e upravo impozantno pogledati onu vrevu i šarenilo
raznih nošnja, Jedni predaju priljagu, drugi se opet
upili i živahno razgovaraju, a zagrepčani stoje, gle-
aju i čude se koliko nas je. U 1i/a h. se uredila
povorka i krentismo kroz ulice zagrebačke na južni
odvor. Na čelu povorke nošena je zastava akadem-
kat. omladine, za njom Orlovi i Orliče u odorama
'odne.niošnje pa napokon civilisti svi u najljepšem
|Tedu. Na kolodvoru smo se smjestili u vagone i u
2 h:; krenusmo — uz pjesmu nas kojih smo odlazili
put Zidanog. mosta. Kad smo prispjeli u Zidani
ost (već nas je čekao slovenski vlak pun slovenskih
va i orlica. Pozdravismo se megijusobno s urne-
m klicanjem. U počast Slovencima otpjevali smo
ko rodoljubnih pjesama i obje himne _što oni
e burnim pijeskanjem i klicanjem ,Živili hr-
Va orlovi“ i za uzvrat mam otpjevali nekoliko nji-
hovih narodnih pjesama. Na to su bili prikopčani naši
goni : love imi krenusmo puni oduševljenja dalje.
Naše vlasti. — Ovgje ne možemo proći, a da
spomenemo kulturnobojnost i intoleranciju naših
aprama Orlovstvu

 

a

 
   
  

 

   
 
  
 

  

 

   
  
   

:

  
 
   
  
   
   
   

 

 

Naš je vlak brojio oko 30

od svih tih samo je jedan vagon bio sa

Nas 1200 bili smo na lilečin priće
ud ili sm; Ba Ni

 

  
   

EN

    
 
      

abe su nam. priregjiva
rilika. U Gracu smo i Bečui morali da čekam;
po nekoliko sati, tako smo sa priličnim zakašnjenjem
ligli na čel. granicu. SGI GST sličio

3

     

 

+

 

est, što se može vrlo dobro da vidi kod svih kato-

U Breslovi nas dočekaše češki Orlovi burnim
klicanjem i izaslanik češkog oriovstva s pozdravnim
govorom. Glazba je neprestano svirala naizmjence hrv.
slov. pa češku himnu. Kad smo se malo pokrijepili
darovima braće Čeha, krenuli smo dalje,

Putem do Brna na svakoj stanici, koje su sve
bile okićene zastavama, bili smo srdačno pozdravljeni.
Ali najvelebniji i najsvečaniji je svakako bio doček u
Brnu. | ako smo:sa dosta zakašnjenja stigli u Bino,
ipak kolodvor je bio prepun, 4 ulice do stana, za nag
odregjenog prekrcate. Kad je vlak zastao glazba je
intonirala Lijepu našu“ i ,Naprej“. Klicanju<,Buli
zdat! Bog živi!“ ni kraja ni konca. Najprije nas je
pozdravio u ime čsl, vlade, ministar saobr.ćaja, mons.
Sramek. Zatim su nas pozdravili predstavnici čsl, Osla,
predstavnik čsi, katoličkih organizacija i predstavnik
bruske općine, Od naših su odgovorili brat Orao dr,
Megler i br. dr. Andrić posljednji nu češkom jeziku,
Dr. Andrić je istakao, da slet Orlova u Brnu cijelom
svijetu jasno kaže, da je Česka zemlja, zemlja sv. Ći-
rila i Metoda, sv. Vaclava i sv. Jana Nepomuka, a
nikada zemlja Husova. Govor br. dr. Andrića bio je
od Čeba i Slovaka burno pozdravljen. Glazba je opeta
zasvirala narodne himne, a povorka je. krenula po-
zdravljena burno od sakupi enog narosa, koji nam je
pravio špalir sve do stana. tNastavit će se.)

 

Dr. Ljubu Leontiću.

Odgovor na pismo i »Radu« od 21. Jula,

Pročitao sam Vaš odgovor : hip: krizija i scfizam,
a sve skupa domaća mizerija. — Liječit gubave, dok-
tore, plemenito je djele. Pa i Isukrst ih je liječio. Ali
moje je mišljenje: tko hoće da preuzme tu plemenitu
rabotu, treba najprije da očisti sebe. Jer prigovarat
ovom učinio je ovo, a onomu učinio je ono, a sam
harangirat mise i stavljat se na č lo pljačkaške rulje,
videći u tom neki moment Im uspjeh .u svoju 'orist,
po mom shvaćanju nije viteška rabota. — Mažuranić
pjeva: Dobar pasti, jer što zbori incm i sam svojim
potvrgjuje činom. — Ja zuam, da-smo svi podložni
pogreški i po onoj Turgenjeva, da se svak može
prevarit, takogjer i ija + tvrdit da trija dva nije pet,
ali ne toliko zać da tvrdim, da je stearina svijeća. A di
poslu agrarne reforme reklo bi se, doktore, da'ste Vi
baš toliko zašli, da tvrdile, da je svijeća. Jer kako se
može protumačit da se idu otimat bilo kuće bilo zei
mlje svojim svgragjanima i darivat onim, što nisu r2-
dili niti će kad radit, niti su težih da kad što imadu,
Sirili se, doktore, tako moral ? Kansclidira lise, dok:
tore, tako država ? Ja ne mogu da nagjem razliku iz-
megju Vas i komuništa. Oni su ag'tirali, da netreba

plaćat porez ni ići u vojsku, a Vi da je slobodno o:

timat tugju imovinu ! Dopuštam, da se ja ne razumi-
jem ; ali po onom, što se tuž te, da su Vam sve stranke
protivne, izgleda, da sam na pravom putu. — Vi,
doktore, zaslijepljeni u stvari svoga cilja, ne vidite u-
žasni zločin, komu kumijete, ne promišljate na griž-
nju savjesti, kad bi se ostvarilo ono, sto zagovarate,
Hiljade udovica i siročadi diljem Dalmacije bilo bi
lišeno svoje očevine i bačeno na put i nove čete pro-
letera obilazile bi kućne pragove dobrih ljudi; tražeći
milostinju. U iednu riječ stvorila bi se mala Rusija, u
kojoj sada pučki komesari uspostavljaju privatno vla-
sništvo, ali budući su se oni napljačkali, pa da tone
uztreba 'vratit i da im ostare, stavili su klauzolu, da
ne može nitko tražit da mu se povrati ono, što mu je
revolučija digla. Može :li se promislit, doktore, više
huncutarije ? i

Hladni Eglez Llcyd Gćorge priznaćete mi, dok-
tore,: da ima i višedržavničkih sposobnosti od svih
naših straničarskihprvaka, a po tom i od zemljorad-
nika. Pak -ne pozivljući se na Mojsiju», Salamuna i
braću Grahe pričekajmo Engleze i praktičnu Ameriku,
neka oni riješe agrarnu reformu, pak ćemo.i mi onako
riješit i povesti se: za njima. Ne treba nam zato raz-
bijat glavu, vidjećemo što su pametniji učinili. — Što
se tiče crkve, vjere i popova to priznajem da megju
ovim potonjim može bit i koji zločesti svećenik; ta
megju najboljom pšenicom - bude .koje :zrno. snijeti:!
Ali to im ne umanjuje zasluge niti se može zato na-

padat cijeli kler, U doba narodne borbe. u Dalmaciji

popovi obiju vjera doprinijeli su. mnogo, da ne.rečem
sve, da je Dalmaciji sačuvan narodni: karakter i.to je
bilo najbolje doba, što ga .je Dalmacija preživjela,
kad je svaki dalmatinac mogao sa ponosom 'podić glavu

i kazat:otkle je, A sad od kad su joj neki sinovi za- -

bacili vjeru, a s druge. strane,. po onoj Kozarčevoj,:

na njivi znanja plitko. oru, mora «čovjek na.upit: od-

kle je, stidno da gleda preda: se, jer izgubljeni, sinovi,

ti novi geniji, tumaraju kao brod. bez timuna izgubivši

uzdu vjere. U Beogradu ruše, a u.Zagrebu-se sramote,
a potomci.ih .Machiavelia. tuču da je; strahota d

 

George u tom pogledu opet potkrepljuje moje nazore
veleći, kako je narod: nisko : pao, kako treba moralni
rezervoar, što ga je rat ispraznio, opet napunit, dataj
posao zapada crkvu, koja nad tim treba da bdije]
Dakle, doktore, opet dolazimo do toga, da je evan-
gjelje još najbolja knjiga. — Vama je, doktore, žaoda
Vam netko nešto neugodna reče i to nazivljete mio-
mirisnim cvijećem iz bašte dotičnoga, a sami ste puni
toga miomirisiioga cvijeća, svojatajući to pravo da ga
možete: po miloj volji svakom darivat bez odmazde.

Ja netražim da mi ko robuje. Ali to mine oduzimlje
pravo da branim svoje. Mi m2 selu poznavamo ptice
po jatu ne promatrajući dali je koja izmegju njih ob-
novila perje. Na Vašoj ponudi za kmetstvo i kopanje
ja vam zahvaljujem, Ja sam imao prošle godine. dva
liječnika ruska, pak su kopali jedan dan, a drugi dan
već nijesu mogli, ožujili im se ruke — nernaučna krava
orat! Vi možete Vaš rad i Vašu zaradu stavit u službu
bijednih iežaka, pak barem u pitanju agrarne reforme

- stavite ma kancelariju natpis, da radite besplatno. Te

vam svakako treba, da djelom potvrdite riječi, da Vam
ne reču, da ste se stavili za pokrovitelja istim radi
dobivenog izbornog prava njihova, a sa druge strane,
da budete dosljedni. Nađam se, da ćete okitit kod
budućih izbora vašu listu na čela sa nosiocima dvaju
težaka kmeta. Sto se tiče moje kandidalure u prošlim
izborima, svi znada, da su me zvali i brzojavljali, da
dogjem u Spljet, sa čim sam radi moje neodlučnosti
stranki puno štetovao, a podpisao sam  kandidaciju
nakon više puta ponovljene 1uolbe uglednih Konav-
ijana. To je sve bilo radi ioga, da ne nagjem ledinu
pri povratku, jer ja nijesam fiso, da živem od politike,
nego od zemlje. Ali Vi, koji mislite od toga živjet,
da su Vas zvali, Vi bi bili otrčali, pak neka bi to bili
i toli mrski Vam crni klerikali.

Što se tiče vojničkih kažnjenika konavoskih osta-
jem pri svojom, jer sam u to dobro upućen. Radi Vaše
opaske, zašto spominjem prošlu aferu, odgovaram, da
sam imao namjeru, da Vas sjetim na dosljednost,
»Civis Romanus sume govorili su ponosni Rimljani.
Tako isto. i Konavljani sa vrlo osjetljivi u ponosu,
pak gdje njih poč šibat, okinut ljudima nos, što reče
Grnog rac. Mene nijesu šibali, ali me je peklo i bo-
Hjelo moguće jače nego one, na kojijem se je izvrši-
vala kazna. A Vaš dopisnik sa Mrcina, Konavljanin od
jučer, napadao me je u Vašemu listu za to: zašto se
zauzimljeni za: nesretnike, bez da mi je spominjao
imena. Onom prigodom zatajio karakier svoga: zavi-
čaja i igrajući žalosna ulogu podkazivača uživao u
šibanju i zlostavljanju braće svoje. Kašnje se razmetao
patriotizmom sa namjerom da se rehabilitira u naroda
i postane neka vrst konavoskog Alcibijada ! Ali dragi
anaki čovjek ostaće svegj u marodu ove doline ono
što jest, naime EfiaH., — A što se dalje tiče moga
upravljanija javnim poslovima, u kojim kažete, da Sam
se vanredno odlikovao, pak i sa te mi je strane sa-
vjest mirna. Višeći ulega samaritanca utro sam minogu
suzu, radi česa me je Reskin .predo državnom cdvjet-
ništvu, koje je tužbu odbacilo. Onda se je on poslužio
vojništvor, naredivši žandarskom poštovogji u Cavtatu,
koji me nije ni pozno, da podigne na me tužbu voj-
ničkom zapovjedništvu radi bunjenja vojnika. i naroda
na-neposluh. Ovaj ju je zbilja +i sastavio i odpremio
ondašnjem vojničkom _ zapovjedniku u Konavlima
g. Karamanu, koji im je tužbđu odbacio:i povratio sa
primjetbom, da je to lažna prijava, kako ih nije sram
majbolje obitelji tako: denuncirati. Kako vidite, da nije
bilo g. Karamana kao prijatelja naše obitelji, mogao
sam još i nastradat :radi toga što sam vršio dobra
djela. Nije, doktore,, Austrija propala ni radi topa ni
radi puške, nego kad joj je nestalo ljudi, kad se je
oslonila na Renkine, kao što je propalo silno Rimsko
carstvo, kao što će propasti i silna Inglitera, kad joj
nestane ljudi, kao i-mi, ako sei me konsolidiramo i
ne'tputino ina bolje. To će bit ioš znak, da nmijesmo
ljudi ni imali. Ja, doktore, neću govorit ni o Vašem
bježanju u Ameriku, da'li je to bilo za spasit bekint
ili za :zidat Jugoslaviju, kao ni o klasifikaciji, što. ste
je tamo od konavoskih, ne vlastaika, nego kmeta do-
bili, kada ste ih sa Dr. Hinkovićem polazili. Za to se
možete njima obratit. Može Vam vrijedit kao Trojan-
skoj Eleni u stare dane zrcalo, da dogjete do spoz-
naje. Što se tiče izbora, bolje da ste čekali i uzeli,
po onoj u Evangjelju, lošije mjesto. Onaj pak doma-
čin; o komtu'isto govori, da bi Vas u svoje vrijeme
uzo. za ruku i odveo na pravo mjesto, bio bi narod,
doktore. :Radi česa vam. je bila i namijenjena Kosovka
«djevojka, jer okolina, | Se ste zapali :nije vam za-
vidna, a ko se u palje miješa, znate po onom 1a-
“rodnom, što ga pojede. Ja na dojdučim općinskim iz-
iborima biću sretan, :da Konavla.ne buđu imale po-
trebu od 'mene, me.radi toga što je ta narodna čast
"štetna; nego zato, da rodni zavičaj ima trideset i šest

3

 

M