' Br. 35. . - Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare, Pojedini broj 4 Kr. urednik A. FI&. — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- DUBROVNIK 29. augusta 1922. God. IV. : > - NEPNNNENNEENENNNNEENIISNEN ozna mana mm man Cije: - Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 12. PIA svakog utornika. |. Oglasi, Zahvale i priopćenai a posebnom čljenikai = Odgovorni Viasništvo -Qdbora = Narodne ' Svijest, — Rukopisi se ne vraćaju feličastona oo slale Ba : Tko je proživio u Brnu dane od 13.-15. ov, mj. taj neće čifavoga svoga vijeka zaboraviti velebnu ma- Mestaciju orlovske misli, koja je ispala. iznad svakog očekivanja. Čehoslovački kutolici mogu biti ponosni uspjehom, kojeg su polučili u Brnu, a sa Čehoslova- licima svi Slaveni i svi katolički narodi svijeta, jer je iu Brnu na najveličanstveniji način manifestirana upravo Mj slavenska i katolička ideja. U »Husovoj zemlji«, za ||Roju je iramasonerija već davno govorila, da je u njoj u) katolicizam propao, održava se jedna od najvelebnijih | katoličkih manifestacija, koja dokazuje, da je česka zemlja, zemlja sv, Vi člava, sv, Jana Nepomuka, sv. Ljudmile, a nipošto zemlja Husova, Husizam je jedna fl teška rama, jedna velika mrlja u historiji češkoga na- (|[toda, a po priznanju protestanskog povjesničara Er- [litesta Denis-a, velikog prijatelja Čehoslovačkog kao i našeg, husitižam je uzrok poliličke propasti češkoga marcda. U teškim danima katolicizma u Češkoj, kada se je sve diglo protiv njega, kada isti predsjednik re- publike, Masaryk, kaže: ,Propao je Beč. još mora pasti Rim (t. j. katolicizam op. ur.), pa je češki narod poipuno oslobogjen“; u iim časovima Ernest Denis, rotestant, ali iskreni ljubitelj češkoga naroda, poru- nje Čehoslovacima, da ostanu vijerni vjeri svojih otaca, er raskol ih je vjerski već jedan put upropastio, a mogao bi i drugi. I čehoslovački katolici se okupiše i stisnuše svoje redove i dadoše se ita posao. Slovaci [su se osobito odlikovali. ,Gdje Čeh-Sokol poruši je- "| dan krst, Slovak i Čeh:Orao ih podiže tri“, to su ri- ječi jednog slovačkeg nar. posl. na lanjskom interna- ijonalnom kongresu katol. studenstva .i inteligencije Pragu. I u same tri godine čehoslovački katolici lopriješe dotle, da su mogli prirediti jednu ovako ve- ebnu manifestaciju katolicizma. i = Ali orlovski tabor je imao zadaću da afirmira or- love i kao nositelje Cirilo-Metodske slavenske misli. U Brnu su se našli ma okupu predstavnici: sviju sla: enskih naroda. Čehoslovački katolici su htjeli poka- ati, da katolicizam ne priječi čovjeka, da bude i ostane obar patriota, dapače katolicizam jača :narodnu svi- i + ličkih naroda. | > Jednu osobito ideju ne treba zaboraviti, koju je (| orlovski tabor htio da manifestira, [deja solidarnosti viju naroda, ideja pacii zma, to jedna od giavn h ideja rlovskog pokreta. U Brnu su se našli zajedno po- jednici i pobijegjeni u svijetskom ratu, svi zajedno su manifestirali za mir, za pacifikaciju svijeta. To je jedan eliki plus, koji orlovski pokret unosi u svijelsku po- i litiku. Katolici u svim državama će predstavljati jednu avanigardu pacitizma, jedan temelj svjetskog mira..A ) i jest zailaća katolicizma, da širi mir i ljubav. . U Zagrebu. — Sastanak sa Slovencima. Sa svih rana naše prostrane domovine Hrvatske skupiše se rvatski Orlovi, njih oko 700 na broiu u naš dični Zagreb. 9. ov. mj. krenusmo iz Zagreba. U 12/3 sati ll počesimo se skupljati u dvorami.i pred zgradom .sve- tog Jeronima, u odorama i:narodnim nošnjama. Bilo e upravo impozantno pogledati onu vrevu i šarenilo raznih nošnja, Jedni predaju priljagu, drugi se opet upili i živahno razgovaraju, a zagrepčani stoje, gle- aju i čude se koliko nas je. U 1i/a h. se uredila povorka i krentismo kroz ulice zagrebačke na južni odvor. Na čelu povorke nošena je zastava akadem- kat. omladine, za njom Orlovi i Orliče u odorama 'odne.niošnje pa napokon civilisti svi u najljepšem |Tedu. Na kolodvoru smo se smjestili u vagone i u 2 h:; krenusmo — uz pjesmu nas kojih smo odlazili put Zidanog. mosta. Kad smo prispjeli u Zidani ost (već nas je čekao slovenski vlak pun slovenskih va i orlica. Pozdravismo se megijusobno s urne- m klicanjem. U počast Slovencima otpjevali smo ko rodoljubnih pjesama i obje himne _što oni e burnim pijeskanjem i klicanjem ,Živili hr- Va orlovi“ i za uzvrat mam otpjevali nekoliko nji- hovih narodnih pjesama. Na to su bili prikopčani naši goni : love imi krenusmo puni oduševljenja dalje. Naše vlasti. — Ovgje ne možemo proći, a da spomenemo kulturnobojnost i intoleranciju naših aprama Orlovstvu a : Naš je vlak brojio oko 30 od svih tih samo je jedan vagon bio sa Nas 1200 bili smo na lilečin priće ud ili sm; Ba Ni EN abe su nam. priregjiva rilika. U Gracu smo i Bečui morali da čekam; po nekoliko sati, tako smo sa priličnim zakašnjenjem ligli na čel. granicu. SGI GST sličio 3 + est, što se može vrlo dobro da vidi kod svih kato- U Breslovi nas dočekaše češki Orlovi burnim klicanjem i izaslanik češkog oriovstva s pozdravnim govorom. Glazba je neprestano svirala naizmjence hrv. slov. pa češku himnu. Kad smo se malo pokrijepili darovima braće Čeha, krenuli smo dalje, Putem do Brna na svakoj stanici, koje su sve bile okićene zastavama, bili smo srdačno pozdravljeni. Ali najvelebniji i najsvečaniji je svakako bio doček u Brnu. | ako smo:sa dosta zakašnjenja stigli u Bino, ipak kolodvor je bio prepun, 4 ulice do stana, za nag odregjenog prekrcate. Kad je vlak zastao glazba je intonirala Lijepu našu“ i ,Naprej“. Klicanju<,Buli zdat! Bog živi!“ ni kraja ni konca. Najprije nas je pozdravio u ime čsl, vlade, ministar saobr.ćaja, mons. Sramek. Zatim su nas pozdravili predstavnici čsl, Osla, predstavnik čsi, katoličkih organizacija i predstavnik bruske općine, Od naših su odgovorili brat Orao dr, Megler i br. dr. Andrić posljednji nu češkom jeziku, Dr. Andrić je istakao, da slet Orlova u Brnu cijelom svijetu jasno kaže, da je Česka zemlja, zemlja sv. Ći- rila i Metoda, sv. Vaclava i sv. Jana Nepomuka, a nikada zemlja Husova. Govor br. dr. Andrića bio je od Čeba i Slovaka burno pozdravljen. Glazba je opeta zasvirala narodne himne, a povorka je. krenula po- zdravljena burno od sakupi enog narosa, koji nam je pravio špalir sve do stana. tNastavit će se.) Dr. Ljubu Leontiću. Odgovor na pismo i »Radu« od 21. Jula, Pročitao sam Vaš odgovor : hip: krizija i scfizam, a sve skupa domaća mizerija. — Liječit gubave, dok- tore, plemenito je djele. Pa i Isukrst ih je liječio. Ali moje je mišljenje: tko hoće da preuzme tu plemenitu rabotu, treba najprije da očisti sebe. Jer prigovarat ovom učinio je ovo, a onomu učinio je ono, a sam harangirat mise i stavljat se na č lo pljačkaške rulje, videći u tom neki moment Im uspjeh .u svoju 'orist, po mom shvaćanju nije viteška rabota. — Mažuranić pjeva: Dobar pasti, jer što zbori incm i sam svojim potvrgjuje činom. — Ja zuam, da-smo svi podložni pogreški i po onoj Turgenjeva, da se svak može prevarit, takogjer i ija + tvrdit da trija dva nije pet, ali ne toliko zać da tvrdim, da je stearina svijeća. A di poslu agrarne reforme reklo bi se, doktore, da'ste Vi baš toliko zašli, da tvrdile, da je svijeća. Jer kako se može protumačit da se idu otimat bilo kuće bilo zei mlje svojim svgragjanima i darivat onim, što nisu r2- dili niti će kad radit, niti su težih da kad što imadu, Sirili se, doktore, tako moral ? Kansclidira lise, dok: tore, tako država ? Ja ne mogu da nagjem razliku iz- megju Vas i komuništa. Oni su ag'tirali, da netreba plaćat porez ni ići u vojsku, a Vi da je slobodno o: timat tugju imovinu ! Dopuštam, da se ja ne razumi- jem ; ali po onom, što se tuž te, da su Vam sve stranke protivne, izgleda, da sam na pravom putu. — Vi, doktore, zaslijepljeni u stvari svoga cilja, ne vidite u- žasni zločin, komu kumijete, ne promišljate na griž- nju savjesti, kad bi se ostvarilo ono, sto zagovarate, Hiljade udovica i siročadi diljem Dalmacije bilo bi lišeno svoje očevine i bačeno na put i nove čete pro- letera obilazile bi kućne pragove dobrih ljudi; tražeći milostinju. U iednu riječ stvorila bi se mala Rusija, u kojoj sada pučki komesari uspostavljaju privatno vla- sništvo, ali budući su se oni napljačkali, pa da tone uztreba 'vratit i da im ostare, stavili su klauzolu, da ne može nitko tražit da mu se povrati ono, što mu je revolučija digla. Može :li se promislit, doktore, više huncutarije ? i Hladni Eglez Llcyd Gćorge priznaćete mi, dok- tore,: da ima i višedržavničkih sposobnosti od svih naših straničarskihprvaka, a po tom i od zemljorad- nika. Pak -ne pozivljući se na Mojsiju», Salamuna i braću Grahe pričekajmo Engleze i praktičnu Ameriku, neka oni riješe agrarnu reformu, pak ćemo.i mi onako riješit i povesti se: za njima. Ne treba nam zato raz- bijat glavu, vidjećemo što su pametniji učinili. — Što se tiče crkve, vjere i popova to priznajem da megju ovim potonjim može bit i koji zločesti svećenik; ta megju najboljom pšenicom - bude .koje :zrno. snijeti:! Ali to im ne umanjuje zasluge niti se može zato na- padat cijeli kler, U doba narodne borbe. u Dalmaciji popovi obiju vjera doprinijeli su. mnogo, da ne.rečem sve, da je Dalmaciji sačuvan narodni: karakter i.to je bilo najbolje doba, što ga .je Dalmacija preživjela, kad je svaki dalmatinac mogao sa ponosom 'podić glavu i kazat:otkle je, A sad od kad su joj neki sinovi za- - bacili vjeru, a s druge. strane,. po onoj Kozarčevoj,: na njivi znanja plitko. oru, mora «čovjek na.upit: od- kle je, stidno da gleda preda: se, jer izgubljeni, sinovi, ti novi geniji, tumaraju kao brod. bez timuna izgubivši uzdu vjere. U Beogradu ruše, a u.Zagrebu-se sramote, a potomci.ih .Machiavelia. tuču da je; strahota d George u tom pogledu opet potkrepljuje moje nazore veleći, kako je narod: nisko : pao, kako treba moralni rezervoar, što ga je rat ispraznio, opet napunit, dataj posao zapada crkvu, koja nad tim treba da bdije] Dakle, doktore, opet dolazimo do toga, da je evan- gjelje još najbolja knjiga. — Vama je, doktore, žaoda Vam netko nešto neugodna reče i to nazivljete mio- mirisnim cvijećem iz bašte dotičnoga, a sami ste puni toga miomirisiioga cvijeća, svojatajući to pravo da ga možete: po miloj volji svakom darivat bez odmazde. Ja netražim da mi ko robuje. Ali to mine oduzimlje pravo da branim svoje. Mi m2 selu poznavamo ptice po jatu ne promatrajući dali je koja izmegju njih ob- novila perje. Na Vašoj ponudi za kmetstvo i kopanje ja vam zahvaljujem, Ja sam imao prošle godine. dva liječnika ruska, pak su kopali jedan dan, a drugi dan već nijesu mogli, ožujili im se ruke — nernaučna krava orat! Vi možete Vaš rad i Vašu zaradu stavit u službu bijednih iežaka, pak barem u pitanju agrarne reforme - stavite ma kancelariju natpis, da radite besplatno. Te vam svakako treba, da djelom potvrdite riječi, da Vam ne reču, da ste se stavili za pokrovitelja istim radi dobivenog izbornog prava njihova, a sa druge strane, da budete dosljedni. Nađam se, da ćete okitit kod budućih izbora vašu listu na čela sa nosiocima dvaju težaka kmeta. Sto se tiče moje kandidalure u prošlim izborima, svi znada, da su me zvali i brzojavljali, da dogjem u Spljet, sa čim sam radi moje neodlučnosti stranki puno štetovao, a podpisao sam kandidaciju nakon više puta ponovljene 1uolbe uglednih Konav- ijana. To je sve bilo radi ioga, da ne nagjem ledinu pri povratku, jer ja nijesam fiso, da živem od politike, nego od zemlje. Ali Vi, koji mislite od toga živjet, da su Vas zvali, Vi bi bili otrčali, pak neka bi to bili i toli mrski Vam crni klerikali. Što se tiče vojničkih kažnjenika konavoskih osta- jem pri svojom, jer sam u to dobro upućen. Radi Vaše opaske, zašto spominjem prošlu aferu, odgovaram, da sam imao namjeru, da Vas sjetim na dosljednost, »Civis Romanus sume govorili su ponosni Rimljani. Tako isto. i Konavljani sa vrlo osjetljivi u ponosu, pak gdje njih poč šibat, okinut ljudima nos, što reče Grnog rac. Mene nijesu šibali, ali me je peklo i bo- Hjelo moguće jače nego one, na kojijem se je izvrši- vala kazna. A Vaš dopisnik sa Mrcina, Konavljanin od jučer, napadao me je u Vašemu listu za to: zašto se zauzimljeni za: nesretnike, bez da mi je spominjao imena. Onom prigodom zatajio karakier svoga: zavi- čaja i igrajući žalosna ulogu podkazivača uživao u šibanju i zlostavljanju braće svoje. Kašnje se razmetao patriotizmom sa namjerom da se rehabilitira u naroda i postane neka vrst konavoskog Alcibijada ! Ali dragi anaki čovjek ostaće svegj u marodu ove doline ono što jest, naime EfiaH., — A što se dalje tiče moga upravljanija javnim poslovima, u kojim kažete, da Sam se vanredno odlikovao, pak i sa te mi je strane sa- vjest mirna. Višeći ulega samaritanca utro sam minogu suzu, radi česa me je Reskin .predo državnom cdvjet- ništvu, koje je tužbu odbacilo. Onda se je on poslužio vojništvor, naredivši žandarskom poštovogji u Cavtatu, koji me nije ni pozno, da podigne na me tužbu voj- ničkom zapovjedništvu radi bunjenja vojnika. i naroda na-neposluh. Ovaj ju je zbilja +i sastavio i odpremio ondašnjem vojničkom _ zapovjedniku u Konavlima g. Karamanu, koji im je tužbđu odbacio:i povratio sa primjetbom, da je to lažna prijava, kako ih nije sram majbolje obitelji tako: denuncirati. Kako vidite, da nije bilo g. Karamana kao prijatelja naše obitelji, mogao sam još i nastradat :radi toga što sam vršio dobra djela. Nije, doktore,, Austrija propala ni radi topa ni radi puške, nego kad joj je nestalo ljudi, kad se je oslonila na Renkine, kao što je propalo silno Rimsko carstvo, kao što će propasti i silna Inglitera, kad joj nestane ljudi, kao i-mi, ako sei me konsolidiramo i ne'tputino ina bolje. To će bit ioš znak, da nmijesmo ljudi ni imali. Ja, doktore, neću govorit ni o Vašem bježanju u Ameriku, da'li je to bilo za spasit bekint ili za :zidat Jugoslaviju, kao ni o klasifikaciji, što. ste je tamo od konavoskih, ne vlastaika, nego kmeta do- bili, kada ste ih sa Dr. Hinkovićem polazili. Za to se možete njima obratit. Može Vam vrijedit kao Trojan- skoj Eleni u stare dane zrcalo, da dogjete do spoz- naje. Što se tiče izbora, bolje da ste čekali i uzeli, po onoj u Evangjelju, lošije mjesto. Onaj pak doma- čin; o komtu'isto govori, da bi Vas u svoje vrijeme uzo. za ruku i odveo na pravo mjesto, bio bi narod, doktore. :Radi česa vam. je bila i namijenjena Kosovka «djevojka, jer okolina, | Se ste zapali :nije vam za- vidna, a ko se u palje miješa, znate po onom 1a- “rodnom, što ga pojede. Ja na dojdučim općinskim iz- iborima biću sretan, :da Konavla.ne buđu imale po- trebu od 'mene, me.radi toga što je ta narodna čast "štetna; nego zato, da rodni zavičaj ima trideset i šest 3 M