— Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Maš program : ; prog kršćanska načela u javnom životu i borba protiv bezvjerstva i kulturnoga indeferentizma, autonomije i borba protiv centralizma, | kršćanski socijalizam i borba protiv kapitalizma, pacijizam i borba protiv militarizma, zaštita seljaka, radnika, obrtnika i radine inteligen- cije protiv svakoga izrabljivanja, \ parlamentarna borba protiv pasivne politike. * Ko želi, da pomogne ostvarenje lovoga programa, neka | odmah postane članom , Hrvatske Pučke Novinske Zadruge“ u Zagrebu. Jedan zadružni udio iznosi sto din. i deset din. Upis- | sine. Novac se šalje na ,Zadružnu Svezu“ Zagreb, Pejačićev trg15. Agrarno pitanje. U zadnjem smo broju našega lista donijeli vladinu maredbu od 4 rujna, po kojoj je agrarno pitanje u _ Dalmaciji došlo u novu fazu. Ovo pitanje postoji još | od prije rata. No osobito se je nakon oslobogjenja raz- | maliao jak pokret, koji je išao za oslobogjenjem te- žaka. Išlo se je s jednog opravdanog stanovišta, koji | je i Pučka Stranka. unijela u svoj program veleći, da zemljište ima da pripada u glavnom onom, koji ga | obragjuje. Htjelo se je težaku osjegurati neki minimum | zamljišta, koje mu je nužno za opstanak. No: svak je | razumijevao, da se io imade postići jednim pravednim | zakonom. Ali već se s, početka opazilo, da je riješa- vanje ovog pitanja pošlo krivim putem. To vrijedi u | prvom redu za krugove, koji su bili blizu vladi, a na- "pose pokrajinskom uamjesniku' dru Krstelju. Agramo' se pitanje kanilo upotrebiti, da se osjegura uspjeh de- | mokratskoj stranci, Megjutim se je dalmatinska orga- _ mizacija tzv. Težačkin Sloga osamostalila, pa je pred same izbore osnovana Zemljoradnička Stranka, kao dio Zemljoradničke stranke u Srbiji. Od tad je agrarni pokret zauzeo još bezobzirnije stanovište. Demagozi, | koji su išli za popularnošću stali su nagovarati teža- ke, da uskrate dohodak gospodarima. I drugdje se vode | borbe za neke principe raznim sredstvima, ali lako- | umnijih sredstava od onih, kojim se je služila zemljo- | radnička stranka, nema. Ona je jednostavno stavila na | kocku opstanak nekoliko desetaka tisuća dalmatinskih \ težaka. Prvaci njezini, megju kojima imade i pravnika, _ znali su, da još nije donesen zakon, koji bi svim te- | žacima Dalmacije podijelio vlasništvo zemalja, koje obragjuju. Da su to oni dobro znali, dokazuje činje- mica, što su i sami naglašivali, da je uskrata doho- _ daka samo sredstvo, kojim će prisiliti vladu na povoljno | riješenje agrarnoga pitanja. To su naglašavali u svojoj \ štampi. U agitaciji 'su megjuiim govorili težacima, da /je zemlja njihova i nek ue davaju dohodak. Hijelo im se je jeitinih uspjeha. Da su barem bili pošteniji, pa i nemajući smisla za teško stanje kojeg maloposjed- mika, prikazali težacima pravo stanje stvari i nagovo- i ih da spreme dio dohotka, koji bi za slučaj, ne- uspjeha u borbi mogli isplaćivati gospodarima. Oni “do nijesu učinili, pa ih možemo smatrati uzročnicima ovog stanja, u koje je zapao mnogi dalmatinski težak. Još veću odgovornost nosi vlada. Imali smo naime jedno čudno stanje, valjda jedinstvenu pojavu \ma čitavom svijetu. Vlasnici su se zemljišta, kojima je | uskraćen dohodak obraćali sudu, koji je presugjivao u mjihovu korist. Znak je dakle, da nije postojao zakon, \koji bi težaka ovlašćivao na uskratu dohotka. Mini- starski je savjet megjutim izdao naredbu, da se sudske presude nemogu ovršiti, naprotiv da policijska vlast imade uzeti u zaštitu težake. Upravo nepojmljiva na- "kaza od državne vlasti : ona u sudskoj funkciji daje pravo vlasniku, a u upravnoj težaku. Kao neki satir sa čo- vječjom glavom, a jarčevim nogama. Nije dakle čudo, da je težak povjerovao lažnim prorocima zemljoradničke stranke, Demokratski ga je \ministar Poljak, poticao da uskrati dohodak. Kaštelan- ki je težak na svoje uši čuo od ministra Krizmana, da zemlja pripada samo njemu, a sadašnji ga je Miletić okolio ,neka motkama otjera vlasnike sa zemljišta“. Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 12. DUBROVNIK 26. septembra 1922. Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 4 Kr. A sada po naredbi od 4 septembra, imade težak da svojom ekonomskom egzistencijom okajava tugje grijehe: tugju Desavjesnost i tugju lakoumnost, Za- stupnici će HPS. bez, dvojbe pozvati vladu na odgo- vornost i zauzeti se za pravedno riješenje ovog pitanja. To svjedoči i govor Dr, Dulibića, koga je nedavno izrekao u Šibeniku, a kojeg u izvatku donosimo. Dr. Dulibić o agraru. Ističe kako pri riješavanju ovoga pitanja morala bi se imati pred očima ova dva glavna cilja: 1.da se ukloni bijeda težaka; 2. da se poboljša proizvodnja, što se obično ima maloina pameti. Spominje, kako su naši ljudi još, prije rata nastojalij oko postepenog ot- kupa težaka. Iza rata nadošle su druge prilike: agita- cija u smislu potpunog oslobogjenja težaka. Lani je biia osobito žestoka, kad su i same vlasti počele te- žacima šaputati na uho, da se ne da dohodak. Pomi- slio je tada, da vlast misli urediti to pitanje. Stoga je pismeno tražio: od namjesništva da javnim oglasom obznani _ narod, da ne daje dohodak, Vlada to nije htjela učiniti po uputama iz Beograda. Po tome je za- ključio, da se radi o prevari. Sad je nastala još veća agitaciia. On ja neprestano forsirao, da se to pitanje zakonom riješi. Ministarstvo je napokon izradilo i neku zakonsku osnovu. Prigodom izjave ministra Miletića o toj osnovi u financ. odboru on je u prisustvu zem- ljoradnika Lazića i Franića pobijao načela, po kojima ministar za agrarnu reformu hoće da riješi ovo tako važuo pitanje. Njegov je dakle govor bio javan, pa ga je svatko mogao kritizirati. No nitko toga nije u- _činio._ Zemljoradn ički_ poslanik Eranić_govorio e_iza naših ljudi, koji je imao, bilo. poslov bil iša: dodira sa braćom Matijević, u njima ta nič sreo njega i nije našao da što primjeti. On izjavljuje, da je za falkutativan otkup, tako da se težak može da otkupi u svako doba, kad bude smatrao, da je zgod- nije. Zakonska osnova naprctiv hoće, da se težak ot- kupi kroz 6 mjeseci iza kako zakon stupa na snagu. Tome se on odlučno protivi, jer tada svaki otkup po- staje iluzornim. Osim toga on je za to da se dobro- stojeći težaci sami otkupe, a ne državnim sredstvima. Državi ne pada zlato iz oblaka, nego ona pobire no- vac od naroda putem poreza i drugih nameta, pa nije pravo ni pošteno, da maleni, siromašniji težak plaća za otkup dobrostojećeg. Osugjuje vladu, što nije do- sada zakonom uredila pitanje agrara, nego je našla shodnim, da zadnjom naredbom baci težake u žvale advokata, da se moraju pravdati, trošiti i umesti. On je opetovano tražio zakonito uregienje agrara u uvje- renju, da je i loše uregjenje bolje od ovoga današ- njeg nesregjenog stanja, koje je našu zemlju dovelo na rub propasti. lstiče dalje da pitanje agrarne reforme nije tako lako riješiti, kako to neki zamišljaju. Ne radi se o isključivo unutrašnjem pitanju, nego su po sri- jedi i obziri megjunarodne naravi o kojima vlada mora da vodi računa. Neki vikači himbeno i potajno hoće da ga čak osumnjiče glede držanja u agraru. On je sve uradio, da se stvar pravedno i. pošteno riješi. Ako nije uspio, nijesu ni drugi. On je član opozicije, a ne vlade, da može da stvara odluke. Inače primjećuje, da je i nepravdano. što neki traže od njega, da kusa kašu, što su je oni skuhali, ali obećaje da će se on ipak i dalje zauzeti za pravedno i zakonito uregjenje ovoga pitanja. Dubrovačka Parobrodska Plovidba. Primamo : Doznajemo, da je Agencija Dubr. Parop. u Trstu prešla u ruke Genoveškog društva: Lloyd Sabando. Na žalost ponovno su se pojavile megju dioničarima Dubr. paroplovidbe oštre zadjevice i razmirice zbog uprave. Kao prvu posljedicu fog pogubnog vrijenja i cjepkanja opažamo nenadni istup Braće Matijević iz upraviteljstva, te u zadnji čas i njihov otklon da dalje zastupaju naše parobrodarstvo u inostranstvu. Pomorska tvrtka Matijević & Comp. u Trstu danas se broji kao naše najrazvijenije pom. poduzeće u ltaliji. Izmegju ove naše domaće tvrtke i Dubr. paroplovidbe postojala je odavna uska patrijarhalna poslovna veza, te će se danas svaki pravi Dubrovčanin da začudi i da zapita znatiželjno, radi kojeg se je razloga došlo do ovakog skrajnjeg i štetnog riješenja i to baš u Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni urednik A. Fie. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- God. IV. 1 Vlasništvo Odbora = Narodne Svijesti. Rukopisi se ne vraćaju doba najkritičnijeg gospodarskog prevrata, u kojem naj- jače udarce ima da podnosi baš pomorstvo? Mi nesmijemo da zaboravimo, da smo mlad narod tek u povoju vlastitog državnog razvitka, da nam pomor- stvo ima da bude jedna od glavnih žila kucavica naše ekonomske snage, te da baš radi toga moramo da mar- ljivo sakupljamo najiskusnije i najdoraslije pomorske vještake, naše krvi i našeg jezika, koji će nas u svjet- skoj pom. utakmici dostojno da zastupaju sa svojim strukovnim i novčanim povjerenjem. Na ovaj način moći ćemo jedino da sa jamstvom obezbjedimo rad, korist i opstanak naše velike plovidbe. Koliku zaslugu imade za procvat i napregjenje Dubr. par. plovidbe tvrtka Matijević o tome bi bilo suvišno da potanko napominjemo. Svakomu su Dubrovčaninu dobro poznata djela pok. kapetana Faba Matijevića na polju modernog preuregjenja naše plovidbe. Du- brovčani su u zgodno vrijeme uvidjeli u svom doma- ćem sinu čovjeka rijetkih pomorskih vrlina, te su pro- mišljeno umjeli, da se s njime posluže u najodlučnijim časovima razvijanja njihove plovidbe, Njegovim nepro- cijenjenim i mudrim savjetom, urednom upravom, te uplivnim“ zastupstvom Dubr. par. plovidba dostigne zavidnu visinu i svjetski glas megju trgovačkim mor- naricama. Niti je pravo, a još manje korisno, da se radi osobnog inada ili poslovne zavisti pojedinih dru- štvenih oligarhista, ozlovoljuje i otugjuje, sa 'bezobzir- nom neharnošćiu, jedna rijetka pomorska tvrtka, koja se broji megju najjače dioničare, a od koje bez dvojbe danas ili sutra imat ćemo opet potrebe. Svatko od plemenite osobe sa rijetkim i izrazitim dubrovačkim. rodoljubljem. Oni su u svakoj prigodi nastojali, da se požrtvovno takme, kako bi samo došli što zado- voljniji u susret svakom našem čeljadetu. To nemože da zaboravi pravi Dubrovčanin, koji visoko cijeni tvrtku Matijević, te je vazda smatrao ne samo poslov- nom zastupnicom dubr. parobrodarsiva, već nekom vrsti utočišta svih Dubrovčana u tugjini. Kod braće Matijević svatko je mogao da nagje u nuždi slatku iskrenu riječ i susretljivu pomoć. O tome bi mogli najvjernije da pričaju pomorci u Trstu u ovim teškim danima sveopće nezaposlenosti. Ako u srcima naših dioničara imađe još i malo onog starog osjećaja i one stare individualne sklad- nosti dubrovačke, ova ogromna pogreška morat će se smjesta da popravi u ime nepristrane pravednosti, a na korist drušiva. , Bezuvjetno treba da se čim prije iskaže zaslu- ženo priznanje i zadovoljstvo tvrtci Matijević a to bi bilo moguće putem glavne društvene skupštine, na kojoj je jedino pozvan plenum dioničara da izrekne svoj sud, a osobito u ovakovom slučaju, gdje ima da se odluči pitanje zastupstva pomorskih poslova u ino- stranstvu, pitanje najglavnije važnosti i odgovornosti. Naša bi velika radost bila, kad bi opet mogli da gle- damo zaslužnu i vrijednu braću Matijević u sredini pokreta našeg pomorstva, gdje nam kao dosada tako i odsada mogu samo da posluže svojim moćnim ve- zama na korist i napredak društva, a na čast i diku rodnog mjesta. — Stari dioničar. Kulturne vijesti. Neopažen centenar. Prošlog je petka, 22. o. mj., prošlo tačno 800 godina od sklopljenja Wormskog konkordata izmegju njemačkog cara Henrika V. i pape Kaliksta II. Naša javnost, zabavljena zamršenim dnev- nim pitanjima, nije se toga ni sjetila. Na 22. rujna 1122. bio je izmegju spomenutih lica u Wormsu na Rajni uglavljen sporažum, po kojemu sam papa ima pravo da biskupima kao crkvenim dostojanstvenicima e predaje znakove crkvene vlasti (prsten i žezlo), a sam car ima pravo, da biskupima, ako su ujedno i svje- tovni knezovi, predaje znakove svjetovne vlasti. Tim je bila dovršena dugotrajna takozvana ,borba za inve- stituru“, koja je imala teških posljedica. Narodna Svijest % VREME