_ DUBROVNIK 10. oktobra 1922. kna [e listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec čina Pokret žutih svećenika, koji je iza sloma pravio liko halabuke, bio se je za neko vrijeme smirio, a la je opet podignuo glavu. "Neki su se od tih sve- nika svidili i povratili u krilo Crkve, neki su išli im putem, a samo nekolicina još je ostala na vu i sad se čine čuti. Zagrebačka »Slobodna Tri- «, inače ozbiljan list, uzimlje ih pod svoje okrilje ara im svoje stupce. Kad je.nekidan papinski Hncij u Beogradu, Msgr. Pelegrinetti bio u Zagrebu, hda su osobito ustali, nek svijet znade, da ih još | a Na njihovo pisanje odgovorila je zagrebačka osimo samo glavne siavke iz tog članka: ,Nekolicina otpalih svećenika kušaju da okupe sebe četu »vjernika«, ne bi li ma taj način oprav- pred svijetom svoje lične ciljeve pokrivajući ih ašten tobožnje »vjerske reforme«. Kakva je to re- : vidi se po njima samima i po njihovim pri- sšama. Imade tu i ateista i panteista i framasuna i a svakojakih drugih vjerskih zabluda. Našli su rilje pod krovom framasunske lože, koja u svojem mu u Mošinskoga ulici imade kao simbol svojega “lerovanja veliku sliku, na kojoj su paralelno nasli- i jedan uz drugoga ili jedan iza drugoga i Krist je i Budha i Muhamed i Konfucije. Gurani i |odupirani od framasuna razvili su reformaši u fra- unskoj »Slobodnoj Tribuni« veliku agitaciju za negativnu sektu. Uspjeh im je veoma malen ili reći nikakav. Čitavo to društvo spojeno je samo ijama i mržnjom na katoličku Crkvu, pa zato i i nj samo oni, koji neće da imadu kakvih po- životu. Praktično se čitava nauka te i ma zasadu : Radi, što ie volja, i vje- to te volja, glavno je samo da mrziš katoličku i da se boriš proti njoj. Inače je ta sekta kor- za vjenčanje otpalih katoličkih svečenika. No ti svećenici drže do tog vjenčanja i koliko ju u stalnost svoje organizacije, vidi se najbolje m, što su se neki od njih dali vjenčati civilno. ično ni sami ne vjeruju, da bi njihova negativna a za koju se nezna, ni što vjeruje ni što ne , mogla postati priznatom vjeroispovijesti, ljihov je glavni zastupnik g. Ante Donković, stavlja u megalomansku pozu, pa traži u »Slo- Tribuni« u ime šačice svojih sektarskih pri- ije s Vatikanom i neka potjera papinskoga nun- zbora poslanika, jer da je nuncij »neraspolo- rema jednom dobrom dijelu državljana«. Ide ide, da se čudi svijet, rekao bi Zmaj-Jova. \zahtjev gospodina Donkovića jest taj: »da se at s Vatikanom ne smije zaključiti bez saslu- redstavnika hrv. kat. crkve«. To bi bilo isto evali, da država ne smije urediti svoj odnošaj prema slavnoj vjeroispovijesti, ako prije toga ne sasluša aktično bi to značilo predati nekolicini sekta- ast nad milijunima pravoslavnih vjernika. ećem zahtjevu prijeti g. Donković demagoški Be- , neka se nikako ne ogluši njegovim zahtje- r će drukčije »regionalnom antagonizmu« kraj i Inih razloga nadoći i novi razlog konfesionalne i onako iza ove negativne sekte ne stoji nego hiljada heterogenih elemenata, koji bi htjeli junima hrvatskih katolika diktiraju, kako će svoju vjeru. »Slobodna Tribuna« donosi i drugi članak pod »Korošec—Šček—Don_Sturzo«. Članak je kojakih ignorantskih političkih kombinacija. bi pisac bio bolje načinio, da je napisao članak m: »Dr. Mihalić—D' Annunzio—Donković«. e. Držimo, da će ova prijetnja veoma slabo upa- . istarskim Hrvatima i zašto su Jugoslaveni u Goričkoj, ta Rijeci i u Istri imali i zašto još i danas imadu toliko da trpe od talijanskih imperijalista. »Slobodna Tribuna« tvrdi, da je dr. Korošec izjavio u Beogradu, »da je on dalje od Rima nego nebo od zemlje«. Bi li nam »Slobodna Tribuna« mogla reći, kada je i pred kim dr. Korošec: dao tu izjavu ? Očekujemo od- govor na to pitanje. Drukčije čini se, da je »Slobodna Tribuna« za- počela ovu ponovnu borbu proti katolicizmu misleći da će time odvratiti, pozornost naše javnosti od jed- nog neuspjeha, koji joj se desio ovih dana. Jedna je tema ispucana, pa se sada treba latiti druge. Doskora će i ta tema zastarjeti«. Pokret za »narodnom crkvom« mnogo je većeg zamaha bio zahvatio u Čehoslovačkoj. Sam predsjednik republike Masaryk javno se je hvalio, kako smo obra- čunali s Bečom, tako: ćemo sada s Rimom. Vlada SHS poslala je (na svoj trošak!) episkopa Dositeja, da u Čehoslovačkoj megju katolicima agitira za prelaz na pravoslavlje. Ovaj je stupio u tijesne odnošaje sa čehoslovačkim reformašima i zaredio im prvog biskupa. Ali Rim je progovorio, osudio akciju za narodnom crkvom i većina svećenika poslušala je glas vrhovnog pastira, Namjesnika Isukrstova. Izgleda pak da su se i sami Česi razočarali sa akcijom episkopa Dositeja. A Masaryk poslao je. vladinog zastupnika na veliki orlovski slet u Brno. Pučka Stranka u Čehoslovačkoj silno je porasla kod općinskih izbora. Duh katolički opet je oživio. Bog će dati, pak će tako slijediti i u našoj domovini. Jer uz ovoliku zbrku pojmova baš bi nam se još htio i vjerski razdor! Mauzolej u Cavtatu. — Pomorska trgovačka Akademija na Pločama. — Meteoroleška postaja. — Pomorski opservatorij. Dne 14. oktobra o. g. sahranit će se u Cavtatu mrtvi ostatci Iva kap. Račića brodovlasnika, njegove supruge. Mare ud. Račić i njihove djece Marije Banac rogi. Račić i Edi Račića. — Tom će prilikom Presvij. Biskup Đubrovački posvetiti cršvu, u kojoj je grobnica pokojnika, djelo našeg umjetnika gosp. I. Meštrovića. Našoj je javnosti još u svježoj uspomeni tragičan slu- čaj, kojim je u kratkom roku od dvije godine izumrla cijela ova toliko uvažena obitelj. — Poznato je tako- gjer, kako je plemenita gospogja Mare u namjeri da uspomenu ljubljenog supruga i mile djece preda har- nosti i poštovanju cijeloga naroda, ostavila općim ba- štinikom cijele svoje imovine. Pomorsku Trgovačku Akademiju, koja će se ustanoviti u Dubrovniku i koja će nositi ime Iva Račića. — Sada kad će se ovijeh dana izvršiti u oporuci istaknuta zadnja volja Pokoj- nice, biva neka mrivi ostatci cijele obitelji budu sa- hranjeni u kapelici sagragjenoj na crkovnom grobištu u Cavtatu, moći će se započeti pripravnim radnjama za ostvarenje pomenute Akademije, koja će biti smje- štena u Račićevoj kući na Pločama, uoči divnoga na- šega mora, koje je pokojni kapetan Ivo toliko ljubio. Ova Akademija nije zamišljena kao nautička škola, ili uopće kao srednji koji zavod, nego kao više uzgojili- šte, u koje će imati pristup apsolvenii sadašnjih po- morskih akademija, kao i oni trgovačkih ili drugih srednjih zavoda, ne isključivši ni ženske. Poučavat će se one trgovačke discipline, koje su u vezi sa pomor- stvom, eda bi tako, ne samo pomorci, nego i druge osobe, koje su zaposlene u različitim pomorsko-trgo- vačkim poduzećima, kao banke, asikuracije, uprave parobrod. društava itd., stekle onu višu naobrazbu po- irebitu za racijonalno shvaćanje, promicanje 1 vogje- nje pom. trgov. posala. Osnovana je nada da će u' okviru raspoloživih fondova ova Akademija postati s vre- menom neko žarište pomorskih znanosti, uspostavivši prije svega malu meteorološku postaju, čigova se po- treba već od mnogo godina osjeća u našem gradu, dok bi moderna radiostacija uzdržavala živ kontakt izmegju Dubrovnika i svih u bližim morima plovećih Plativo i utuživo u Dubrovniku K12 Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po: posebnom cijeniku. — Odgovorni Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tisk S Ria KRI : urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. — PS DES DAMO SKICE: Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne _, vraćaju XR x S rai Ba : ; a : i : O i Bio bi onda bliži istini, tko je izveo rascjep megju parobroda. S vremenom i u slučajn sretne": “% “iure l . I Jep gi p 1 u pomorstvu mogao bi se iz ovih skromnili pocsiaka razviti pravi pomorski opsevatorium, kakvoga imadu napredni narodi, koji bi s jedne strane predstavio znanstvenu kliniku buduće akademije, a s druge strane pružio ljudima, koji se bave pomorskim prometom onu objektivnu tehničku pripomoć, koja je toliko puta ne- ophodno potrebita za promicanje ovih poduzeća. — Uvjereni smo da će po ovim općim nazorima, nova Akademija postati ne malen faktor općeg blago- stanja, narodu na korist a plemenitoj obitelji Račić na vječnu slavu. Kulturne vijesti. Kolumbov dan“ — ,Kolumbovi vitezovi“. Na 12. ov. mj. Amerikanci slave narodni blagdan — Columbus Day (Kolumbov Dan) u počast Kristofora Colomba, koji je otkrio Novi Svijet — Ameriku. Taj dan na osobiti način slavi najveće katoličko-humanitarno društvo »Knights of Columbus« (Kolumbovi Vitezovi) u Americi, paček širom svijeta, što no ga je utemeljio Rev. P. J. McGivney g. 1882. u New Haven, Conn. Ovo društvo danas broji do 2260 odsjeka, a članova do 800.000. Muogo je dobra učinilo, osobito prigodom svjetskog rata u zaraćenim krajevima, bez razlike vjere i narodnosti potrebitim narodima. Blagopok. papa Benedikt XV. upoznajući neprocijenive zasluge ovoga društva i za katoličku Crkvu, zamolio je upravu »Kolumbovih Vitezova«, da bi proširili i u ltaliji svoj rad, pa se uprava rado odazvala želji Namjesnika Kristova, te je već osnovan odsjek društva u Rimu, te će se i u Italiji to društvo širiit. Talijanska irama- sonerija podigla je viku proti širenju toga društva u Italiji, ali bez uspjeha. Amerikanski framasuni (i ako ih ima peterostruko članova od »Kolumbovih Vite- zova«) dive se radu i požrtvovnosti ovoga katoličkoga društva. — U današnjim vremenima i okolnostima bila bi velika blagodat, da se društvo »Kolumbovih Vitezova« proširi i u Hrvatskoj, pa je već Rev. Leon J. Medić, hrvatski župnik u Americi, koji je član istog društva, pokrenuo akciju megju hrvatskim katoličkim rodoljubima u hrvatskim zeimljama, da se ostvari na- misao i u Jugoslaviji, te se nadamo, da će uspjeti ovaj pothvat. Dao Bog! Anton Martin Siomšek (1800-1862.) Na 24. septembra o. g. sloveuski je narod proslavio šezde- setu obljetnicu smrti velikog svog sina Antona Slom- šeka, vrsnog pedagoga. Slomšek je bio iz siromašne kuće, u gimnaziji je bio saučenik pjesnika Prešerna. Zaregjen za svećenika 1824., postao je župnik, kanonik, opat u Celju, pak biskup u Mariboru. Za dugo je vri-. jeme obnašao čast školskog nadzornika, i kao takav neumorno radio za napredak škola. Napisao je veliki broj praktičnih i teofetičnih djela o uzgoju. Njegovim nastojanjem zavedene su i nedjeljne škole. God. 1845. htio je da osnuje društvo za izdavanje dobrih knjiga za puk, ali vlada nije to dopustila. Iz te ideje uskrs- nula je kasnije 1851. poznata »Družba sv. Mohorja« kao kod nas »Iruštvo sv. Jeronima«. Odlikovao se je i kao glazbenik, te je uglazbio nekoliko pjesmica, koje je narod zavolio, pak ih još i danas pjeva. Biskup Slomšek održavao je i više učenih predavanja te su- djelovao mnogo u narodnom pokretu. Katolički slo- venski učitelji udruženi su danas u Slomšekovoj svezi. Što je za iužnu Istru bio biskup Dobrila, to je za Slovence bio Slomšek. Slava mu 1!! D* Annunzio stupa u HI. red sv. Frana. Kako javljaju talijanski listovi D' Annuazio je stupio u III. red sv. Frana. Taj se njegov korak dogodio ovako: Posljednih dana posjetio je D' Annunzio staru bene- diktiusku opatiju u Maguzzano, gdje imaju sjedište iratri trapisti. Ovoj svojoj posjeti, koja je prva nakon : njegove bolesti, on je htio da dade veliko značenje. U crkvi se vladao sasvim pobožno, klečao je i cjelivao križ. U razgovoru sa fratrima izrazio je želju, da se s njima često sastaje, te je dodao kako bi htio da bude smatran iranjevačkim trećorecem. On kao glavni razlog tome navodi da zna, kako sav njegov rad nije dobar i da hoće da to popravi dobrim djelima. Na koncu je ponudio samostanu svoju iotograiiju sa posvetom : ,Mojoj dragoj braći (sada i vazda). t Opet čudesno ozdravljenje u Lurdu, Pariški. dnevnik »La Croix« javlja: g.ca Blanche Pontier, koja je bolovala 3 godine od gnojne upale kralježnjaka, ozdravila je 14. rujna o. g. u Lurdu u času, kada je prola- a u Isukrstu »nunc et se dere a ne t zila procesija s presv. Sakramentom. Imala je liječničku svjedodžbu Dr. Latila, koji ju je liječio u bolnici. Liječnici Rondani i Marchand ustanovili su, da ozdravljenica nema više izbočinu uzduž hrptenjače i da su sve nje- zine kretnje normalne i bezbolne. Izjavili su da je bo- lesti posve nestalo i da brzina ozdravljenja dokazuje, da se zbilo izvan normalnog toka prirodnih zakona.