NES JNS RENEE NN

 

 

 

 

 

 

Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana
Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.

 

 

 

Vrijeme je gjentlmen.

Dobra zdrava ideja prije ili poslije slavi pobjedu.

Tu pobjedu mora da izvojuju sebiiideje u programu
Pučke Stranke, jer su zdrave, savremene. I mi već o-
pažamo, da se javno mnijenje u dijelu našeg naroda
okreće prama njihovom pravcu, prihvaća njihovu ori-
jentaciju. :
[ Pri stvaranju ustava vogje Pučke Stranke daleko-
vidnim okom uočili su potrebe našega naroda, te su
na bazi oepatvorenog demokratizma naglasili u svom
programu ideje vodilice: plemensku ravnopravnost,
kulturnu slobodu i socijalnu pravednost, koje se mogu
istinski ostvarili jedino u većim pokrajinama sa najši-
tom autonomijom. Naprotiv tomu naši kolerični vla-
stodršci stvorili su Vidovdanski ustav, koji dovodi do
apsolutističke hegemonije jednog plemena nad ostalim
dvama. ;

Pučka stranka odmah uvigja strašne posljedice
Vidovdanskog Ustava za naš narod i odmah naglasuje
Hao neophodnu potrebu za normalni razvitak našeg
političkog života reviziju ustava u autonomističkom
pravcu. Režimska štampa otvorila je za to na Pučku
Stranku žestoku vatru iz topova najtežih kalibara.
Megjutim počele su se i odviše osjetljivo - opažati
kobne posljedice Vidovdanskog ustava. Uslijed bezob-
_ zimmog korupcionističkog apsolutističkog režima s jedne
_ strane, a besplodne pasivne politike Hrv. Bloka s druge
. strane, u zemlji nastaje opće nezadovoljstvo, koje stavlja
u pitanje i sam opstanak naše države.

Pučka Stranka ustaje i osugjuje najžešće hege-
| moniste, ali ujedno protiv pasivne politike apstinencije
= Hrv. Bloka i njegovih sterilnih memoranduma evrop-

skoj javnosti naglasuje petrebu aktivnog rada u borbi
ma kompeteninom mjestu za pravice našeg naroda.
Radi tog muževnog nepristranog držanja Pučka Stranka
doživljuje najteže napadaje s oba dva fronta, ali ona
| odvažno ustraje u boibi i hladno čeka, da vrijeme
reče svoju. I ako nas prilike ne varaju, vrijeme, taj
| pravi gjentimen, počelo je da govori svoju — u
prilog Pučke Stranke.

Najbolji ljudi našega naroda, intelektualci, zabri-
= muti za sudbinu ove zemlje, sastaju se u Sarajevu i
u Zagrebu te se približuju autonomističkom revizio-
nističkom stanovištu Pučke Stranke!

Dr. V. Poljanić. -
Pošumljivajmo Dalmaciju !

Kisik, što naše tjelesne stanice potrebuju u svojim
radionicama, dobivamo iz zraka, a zraku predajemo
ugljičnu kiselinu, koja nam je škodljiva i otrovna. Tu
obavu nazivamo disanjem, 'i tako diše sve što bitiše.
_ Biline, osim toga, imadu jednu osobitu sposobnost
da mogu, posredstvom svog lisnog zelenila, zvanog
hlorofila, te dnevnog svijetla i sunca, razčinjati ugljičnu
kiselinu iz zraka, oduzimljuć joj ugljik a oslobagjajuć
= kisik, koji se tada primješa okolnom zraku. Zato i jest
zrak_u šumama i gajevima onako djelotvoran, kaonoti
= pun svježeg kisika, što ga biljke preko dana stvaraju.

Kao što naša koža kroz svoje sitne luknjice pro-
pušta vodenu paiu, ispariva, isto tako isparivaju i
biline, ali samo u pumo većoj mjeri. Mi vidimo često
_ guste maglice izlijetai iz šuma, a to su sve sitne kap-
ljice vode, koje malo po malo otprhnu u zrak i ne-
stane ih, t. j. mi ih ne vidimo, ali one postoje ipak
u zraku, čineći ga vlažnijim, mekšim, blažim.

Ako nakon kiše zagjemo u šumu, vigjet ćemo
— da je šumsko lišće još za toliko vremena mokro i voda
= se polagano cijedi. Voda dakle ne sliće naglo, ne
— pravi silovite bujice, ne odnosi zemlju, nego se za-
ustavlja u njoj, natapajuć je i prodiruć u duboke slojeve
putem korjenja i žilja i čineći na taj način zemlju
| dulje vremena vlažnom, što je opet od velike koristi bilju.

= U! zimsko doba, sjeverni vjetar, udarajuć i odbi-
jajuć se o studeno stjenje i kamenje, biva još studeniji,
žesti se jače, dobiva sve veću snagu, dočim se u šu-
mama bura, kao razbija, biva mnogo slabija, sno-
šljivija i manje štetna. i

Prama spomenutomu, bilje je zdravlju probitačno,
jer stvara kisik; bilje je korisno, jer ublaživa zimsku
studen i nesnosnu ljetnu žegu, a svakako i na godiš-
nju oborinu može povoljno \ djelovati, pak je možda

Izlazi svakog  utornika.
Pojedini broj 4 Kr.

Vijesti pak zadnjih dana o preokretu u politici
Radićevog Bloka za aktivno sudjelovanje u parlamentar-
noj borbi, zar nijesu za Pučku Stranku utješljivo priznanje
najnepristranijeg sjedobradog gjentlmena, vremena ?

I još je u jednom pitanju vrijeme dalo pravo
Pučkoj Stranci, naime u pitanju riješenja agrara. —
Pućka Stranka je naglasivala potrebu agrarne reforme
po prekorisnom za opći napredak načelu, da zemlja
postane onoga, koji je obragjuje, ali da se ta reforma
provede pametno zakonom po načelima socijalne pra-
vednosti. »Zemljoradnički« vogje su je zato žestoko
napadali, a režimlije nijesu uvažavali njezina glasa,
da se pošteno izjasne u pitanju. Nu što se sada do-
gagja ? Uslijed naredbe od 4/9. o. g. zavarani narod,
koji je pao na lijepak bljeskavim obećanjima »zemljo-
radničkih« agitetora, a zabacivao pravedni smjer Pučke
Stranke, sada na svojoj koži osjeća žalosne posljedice
strastvenog harangiranja besavjesnih demagoga.

Zdrave ideje savremenog programa Pučke Stranke
krče ustrajno put do sigurne pobjede, kojom će ih
prije ili poslije okruniti najpošteniji gjentlmen — vrijeme!

 

Kulturne vijesti.

Ujed pčele i med kao lijek proti španjolskoj
hunjavici. Fakat je, da je malo pčelara obolilo od
španjolske hunjavice (gripe), a io se ima pripisati
djelovanju pčelinjeg otrova (mravija kiselina). Uživanje
meda djeluje takogjer ljekovito, a poznata je poslovica,
da med liječi stotinu nemoći. Uživanje meda djeluje
i na umirenje živaca kod nevrastenije kao i kod slabe
probave, a da ne govorimo o kašlju i plućnim bole-
stima. Po iskustvu pak mnogih ubodi pčela najljeko-
vitije su sredstvo protiv kunjavice kao i proti bolima
od reumatizma. Osobe,-koje su dozvolile, da ih pčele
njedu prigodom prvih znakova gripe, ozdravile su
kroz jedan sat. Nekoliko pčela treba pustiti na ruku
ili na rame i čvrsto ih pritisnuti. Tim je sav posao
gotov. Upozorujemo naše čitacce ma ovaj jeftini, a
jaki lijek.

Meg'unarodni jezik ,Esperanto“ zahvaća u
kulturnom svijetu sve to više maha i stiče novih pri-
staša. Megjunarodnu konferenciju u Zenevi posjetilo
je 89 delegata iz 21 države. Prihvaćena je rezolucija,
da se zamole sve države, da uvedu Esperanto u škole
kao obligatni predmet. Tu se je pokazala i velika
korist i prednost Esperanta, jer su ljudi iz različitih
strana svijeta i raznih jezika mogli da se dogovaraju
bez tumača u esperantskom jeziku. — Glavni grad
Finske Helsingiors odobrio je iz svoga proračuna fi-
nancijalnu pripomoć Esperantu od 10.000 maraka za
pomanjkanje šuma jednim od glavnih uzroka naše du-
gotrajne ljetne suše; bilje je neophodno potrebito, jer
pruža drva za gorivo i šušanj za gnjoj; bilje lomi i
drobi kamenje svojim snažnim žilama, praveć na taj
način novu zemlju i pretvarajuć pusti krš u plodan
predio; bilje poljepšava prirodu, teiutom pravcu dje-
luje ugodno na osjetila i dušu našu. Mnoge su eto koristi
od šumskog bilja. A tko bi n. pr. mogao da procijeni
šume bosanske, odakle se, svake godine, toliko opilana
drva u svijet izvaža; a da se od pilotina i odpadaka
pravi papir i žesta za gorivo, to neću niti spominjati.

U Njemačkoj se uveo lijepi običaj zasagjivanja
Bismarkovih dubova što se u velikim narodnim blag-
danima obavlja, a u Svajcarskoj i drugovgje izvode
učitelji, jednog odregjenog dana u godini, školsku djecu
u slobodnu prirodu, gdje svako dijete ima da zasadi
svojim vlastitim rukama po jedno stablo. To se sve
čini u svrhu da se što većma uvriježi ocijenjivanje,
njegovanje, čuvanje i gojenje bilja, a osobito da djeca
još iz nejakosti budu prožeta tim osjećajem kako bi
kašnje kroz cijeli svoj život u tom pravcu proslijedila
i poradila. U Dalmaciji naprotiv, teško je i spominjati
sve što se dogagja. U nas se lome i gule ćak i one
biljke što ih je gdjegod koja naprednija općina zasa-
dila. Naš će čoban uvesti živo makar gdje, ne mareć
za mlade stabljike; seljanka će osjeći, ne granu, nogo
cijelo mlado stablo, samo da napravi trklju i potporu,
a djećurlija će iz nekog sveuništujućeg, gore nego ži-
vinskog nagona, poćupati, poguliti i polomiti sve što
joj pod ruke dogje, bez da se, sa bilo koje strane,
nastoje oklaštriti i umanjiti te grube mane, te sa takvim
osjećajima ona odraste; pa zar je onda čudo da je
Dalmacija gola ?'

U jednoj prigodi primjetio mije neki Njemac, da
u nas u Dalmaciji ima mnogo lijepih stvari, ali dale-
ko najviše da imade lijenosti. Kako to zapitah ga u
ćudu, jer mi je poznata radišnost naših primoraca ?

Oglasi, zalivale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
urednik A. F1.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —-

Vlasništvo Odbora

Narodne  Svijesti.
Rukopisi se ne vraćaju

doček gostiju prigodom ovogodišnjeg esperantskog
kongresa, a sveučilišna biblioteka nabavila je za 2.000
maraka esperantskih knjiga. Esperantska literattra veoma
je bogata. Preporučamo našoj omladini, da uči ovaj me-
gjunarodni jezik, što joj u tisuću prigoda može dobrodoći.

Papino pomoćno odaslaustvo na Krimu. Jedan
dio pomoćnog odaslanstva, što ga je Sveti Otac spre-
mio u Rusiju, da dijeli njegove darove gladnome pu-
čanstvu, stigao je na Krim, te počeo razvijati dobro-
tvornu akciju. Sve tamošnje oblasti pozdravile su Pa-
pinu misiju s najvećom zahvalnošću. Megju pučanstvom
ima u tim krajevima i mnogo katolika. Ovaj odsjek
papine misije prehranjivat će u okružju eupatorskom
i džakojskom 35.000 djece.

300.obljetnica sv. Tereze. Ove godine navršuje
se trista godina otkako je sv. Tereza proglašena sve-
tom. Ona se broji megju najveće žene, što ih je svi-
jet imao, ne samo radi svoga sveta života, nego i radi
spisa, šlo ih je napisala za visoku duhovnu kulturu.
Rogjena je 1515. god. u Avili (Španjolska), a premi-
nula je 1582. na 15. oktobra, kad se i slavi njezin
blagdan. U 20. god. stupila ie u red Karmelićanka,
za koje je napisala i stroga redovnička pravila. Ova
siromašna redovnica mogla je da sagradi 32 samo-
stana. Kako je bila mnogim čudesima proslavljena,
papa Grgur XV. uvrsti je megju svete 1622.

Pasteur i njegovi savjeti franc. univerzama.
Ovih se dana slavi rogjendan glasovitog Pasteura.
Prije 30 godina upravio je on studentima univerze
originalne savjete. To je bilo 27. rujna 1892. Kad je
Pasteur navršio 70 godina bio je javno počašćen od
Francuske i cijelog učenog svijeta u velikom amii-
teatru Sorbonne. »Mladići, pisao je on, ma kakva bila
vaša karijera, ne podavajte se crnom i sterilnom pesi-
mizmu, neka vas ne ponište kritični momenti, koji
zaskoče jednu naciju. Najprije se upitajte: »Šta sam
učinio za vlastitu izobrazbu ?2« A onda: »Kakvo sam
dobro učinio za svoju domovinu ?« I tako se treba
uvijek pitati, dok god ne osjetite neizmjernu sreću,
da ste pridonijeli nešto za progres čovječanstva«,

Isusovački novicijat na otoku Javi, Družba Isu-
sova otvorila je u Djokjakarti svoj novicijat, buduć da
Družba vrlo lijepo uspijeva megju urogjenicima.

Mudanija. Često se sada spominie Mudanija radi
mirovnih pregovora, koji su se prošlih dana tu vodili.
To je malen gradić na maloazijskoj obali jugoistočnog
rukava Marmorskoga Mora, koji se zove Gemlik.
Gradić, u starini poznat pod imenom Myrleia, broji
danas oko 6000 stanovnika, većinom Grka, te nije
daleko od Bruse, s kojom ga spaja željeznica.

Novi izvor za dobrotvorne ustanove pokazao
je Englez lord Desborough osigurav svoj život za 10
tisuća funti šterlinga na korist zavoda za slijepce.
Slijedili su ga u tomu i drugi bogataši.

Eh, bogme, da ste vi Dalmatinci i malo marljiviji, ne
biste mogli gledati one vaše gole vrleti. Kroz tridese-
tak godina, mogao bi, reče ou, dobar dio Dalmacije
biti zašumljen, a to bi Dalmaciju pomaklo u red bo-
gatih i aktivnih pokrajina; prirodna ljepota, okićena
šumom, što blaži vrućinu, mamila bi svakog stranca.
Sto je Svabo davno uočio, mi slabo još vidimo i ra-
zumijemo, a ipak je tako. lma n. pr. u nekim opći-
nama već lijepih šumica, gdje su kroz kratko vrijeme
u samoj pustoj litici mladi borići poodrasli i svu go-
lotinju pokrili, stvarajuć unaokolo sebe ljepotu, a to
je najboljim dokazom da je pošumljenje razmjerno
dosta brzo i dosta lako izvedivo.

Naravski da nije nikada kasno, i da smo još uvi-
jek na vrijeme, samo ako bude dobre volje i ustraj-
nosti. Za ovu stvar imala bi se zagrijati naša seoska
inteligencija, župnici i učitelji. Crkva i škola valjalo bi
da se prometnu u živo vrelo, iz kojeg će trajno po
selu romoniti uputa, savjelovanje, Dodrenje i podstica-
nje za ovakvo poduzeće. Svaka općina, svako selo
neka izabere mali odbor od marnih i savjesnih ljudi.
Crkovna bi vlast imala uoblastiti svoje župnike za do-
zvolu rada u svečane dane, jer ovakva rabota i od
tolike zamašitosti ima u sebi nešto višega, nešto sve-
čanog pa da tako pri tome, učestvuju i djeca i odrasli
i muško i žensko. Vlada bi naravski, imala doći u
susret dobrim savjetom, sjemenjem a po mogućnosti
i novčanom pomoći.

U nas bi, za ovakve prilike, možda bilo najbolje
vladati se po onoj narodnoj: gdje ko nikne tu i bikne;
daleko slabiji bi, naime uspjeh postigli presagjivanjem,
poradi ljetne žege i za to bi valjalo svukud sijati
sjeme bora, akacija, čempresa i ostalog bilja što, da
tako rečem, i na kamenu raste, dobro podnosi ljetnu
sušu i stvara zemlju. Vrijeme je baš od sijanja, mak-
nimo se, uspjet ćemo za sigurno, a poznija će nas
koljena blagosljivljati. S