NES JNS RENEE NN Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Vrijeme je gjentlmen. Dobra zdrava ideja prije ili poslije slavi pobjedu. Tu pobjedu mora da izvojuju sebiiideje u programu Pučke Stranke, jer su zdrave, savremene. I mi već o- pažamo, da se javno mnijenje u dijelu našeg naroda okreće prama njihovom pravcu, prihvaća njihovu ori- jentaciju. : [ Pri stvaranju ustava vogje Pučke Stranke daleko- vidnim okom uočili su potrebe našega naroda, te su na bazi oepatvorenog demokratizma naglasili u svom programu ideje vodilice: plemensku ravnopravnost, kulturnu slobodu i socijalnu pravednost, koje se mogu istinski ostvarili jedino u većim pokrajinama sa najši- tom autonomijom. Naprotiv tomu naši kolerični vla- stodršci stvorili su Vidovdanski ustav, koji dovodi do apsolutističke hegemonije jednog plemena nad ostalim dvama. ; Pučka stranka odmah uvigja strašne posljedice Vidovdanskog Ustava za naš narod i odmah naglasuje Hao neophodnu potrebu za normalni razvitak našeg političkog života reviziju ustava u autonomističkom pravcu. Režimska štampa otvorila je za to na Pučku Stranku žestoku vatru iz topova najtežih kalibara. Megjutim počele su se i odviše osjetljivo - opažati kobne posljedice Vidovdanskog ustava. Uslijed bezob- _ zimmog korupcionističkog apsolutističkog režima s jedne _ strane, a besplodne pasivne politike Hrv. Bloka s druge . strane, u zemlji nastaje opće nezadovoljstvo, koje stavlja u pitanje i sam opstanak naše države. Pučka Stranka ustaje i osugjuje najžešće hege- | moniste, ali ujedno protiv pasivne politike apstinencije = Hrv. Bloka i njegovih sterilnih memoranduma evrop- skoj javnosti naglasuje petrebu aktivnog rada u borbi ma kompeteninom mjestu za pravice našeg naroda. Radi tog muževnog nepristranog držanja Pučka Stranka doživljuje najteže napadaje s oba dva fronta, ali ona | odvažno ustraje u boibi i hladno čeka, da vrijeme reče svoju. I ako nas prilike ne varaju, vrijeme, taj | pravi gjentimen, počelo je da govori svoju — u prilog Pučke Stranke. Najbolji ljudi našega naroda, intelektualci, zabri- = muti za sudbinu ove zemlje, sastaju se u Sarajevu i u Zagrebu te se približuju autonomističkom revizio- nističkom stanovištu Pučke Stranke! Dr. V. Poljanić. - Pošumljivajmo Dalmaciju ! Kisik, što naše tjelesne stanice potrebuju u svojim radionicama, dobivamo iz zraka, a zraku predajemo ugljičnu kiselinu, koja nam je škodljiva i otrovna. Tu obavu nazivamo disanjem, 'i tako diše sve što bitiše. _ Biline, osim toga, imadu jednu osobitu sposobnost da mogu, posredstvom svog lisnog zelenila, zvanog hlorofila, te dnevnog svijetla i sunca, razčinjati ugljičnu kiselinu iz zraka, oduzimljuć joj ugljik a oslobagjajuć = kisik, koji se tada primješa okolnom zraku. Zato i jest zrak_u šumama i gajevima onako djelotvoran, kaonoti = pun svježeg kisika, što ga biljke preko dana stvaraju. Kao što naša koža kroz svoje sitne luknjice pro- pušta vodenu paiu, ispariva, isto tako isparivaju i biline, ali samo u pumo većoj mjeri. Mi vidimo često _ guste maglice izlijetai iz šuma, a to su sve sitne kap- ljice vode, koje malo po malo otprhnu u zrak i ne- stane ih, t. j. mi ih ne vidimo, ali one postoje ipak u zraku, čineći ga vlažnijim, mekšim, blažim. Ako nakon kiše zagjemo u šumu, vigjet ćemo — da je šumsko lišće još za toliko vremena mokro i voda = se polagano cijedi. Voda dakle ne sliće naglo, ne — pravi silovite bujice, ne odnosi zemlju, nego se za- ustavlja u njoj, natapajuć je i prodiruć u duboke slojeve putem korjenja i žilja i čineći na taj način zemlju | dulje vremena vlažnom, što je opet od velike koristi bilju. = U! zimsko doba, sjeverni vjetar, udarajuć i odbi- jajuć se o studeno stjenje i kamenje, biva još studeniji, žesti se jače, dobiva sve veću snagu, dočim se u šu- mama bura, kao razbija, biva mnogo slabija, sno- šljivija i manje štetna. i Prama spomenutomu, bilje je zdravlju probitačno, jer stvara kisik; bilje je korisno, jer ublaživa zimsku studen i nesnosnu ljetnu žegu, a svakako i na godiš- nju oborinu može povoljno \ djelovati, pak je možda Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 4 Kr. Vijesti pak zadnjih dana o preokretu u politici Radićevog Bloka za aktivno sudjelovanje u parlamentar- noj borbi, zar nijesu za Pučku Stranku utješljivo priznanje najnepristranijeg sjedobradog gjentlmena, vremena ? I još je u jednom pitanju vrijeme dalo pravo Pučkoj Stranci, naime u pitanju riješenja agrara. — Pućka Stranka je naglasivala potrebu agrarne reforme po prekorisnom za opći napredak načelu, da zemlja postane onoga, koji je obragjuje, ali da se ta reforma provede pametno zakonom po načelima socijalne pra- vednosti. »Zemljoradnički« vogje su je zato žestoko napadali, a režimlije nijesu uvažavali njezina glasa, da se pošteno izjasne u pitanju. Nu što se sada do- gagja ? Uslijed naredbe od 4/9. o. g. zavarani narod, koji je pao na lijepak bljeskavim obećanjima »zemljo- radničkih« agitetora, a zabacivao pravedni smjer Pučke Stranke, sada na svojoj koži osjeća žalosne posljedice strastvenog harangiranja besavjesnih demagoga. Zdrave ideje savremenog programa Pučke Stranke krče ustrajno put do sigurne pobjede, kojom će ih prije ili poslije okruniti najpošteniji gjentlmen — vrijeme! Kulturne vijesti. Ujed pčele i med kao lijek proti španjolskoj hunjavici. Fakat je, da je malo pčelara obolilo od španjolske hunjavice (gripe), a io se ima pripisati djelovanju pčelinjeg otrova (mravija kiselina). Uživanje meda djeluje takogjer ljekovito, a poznata je poslovica, da med liječi stotinu nemoći. Uživanje meda djeluje i na umirenje živaca kod nevrastenije kao i kod slabe probave, a da ne govorimo o kašlju i plućnim bole- stima. Po iskustvu pak mnogih ubodi pčela najljeko- vitije su sredstvo protiv kunjavice kao i proti bolima od reumatizma. Osobe,-koje su dozvolile, da ih pčele njedu prigodom prvih znakova gripe, ozdravile su kroz jedan sat. Nekoliko pčela treba pustiti na ruku ili na rame i čvrsto ih pritisnuti. Tim je sav posao gotov. Upozorujemo naše čitacce ma ovaj jeftini, a jaki lijek. Meg'unarodni jezik ,Esperanto“ zahvaća u kulturnom svijetu sve to više maha i stiče novih pri- staša. Megjunarodnu konferenciju u Zenevi posjetilo je 89 delegata iz 21 države. Prihvaćena je rezolucija, da se zamole sve države, da uvedu Esperanto u škole kao obligatni predmet. Tu se je pokazala i velika korist i prednost Esperanta, jer su ljudi iz različitih strana svijeta i raznih jezika mogli da se dogovaraju bez tumača u esperantskom jeziku. — Glavni grad Finske Helsingiors odobrio je iz svoga proračuna fi- nancijalnu pripomoć Esperantu od 10.000 maraka za pomanjkanje šuma jednim od glavnih uzroka naše du- gotrajne ljetne suše; bilje je neophodno potrebito, jer pruža drva za gorivo i šušanj za gnjoj; bilje lomi i drobi kamenje svojim snažnim žilama, praveć na taj način novu zemlju i pretvarajuć pusti krš u plodan predio; bilje poljepšava prirodu, teiutom pravcu dje- luje ugodno na osjetila i dušu našu. Mnoge su eto koristi od šumskog bilja. A tko bi n. pr. mogao da procijeni šume bosanske, odakle se, svake godine, toliko opilana drva u svijet izvaža; a da se od pilotina i odpadaka pravi papir i žesta za gorivo, to neću niti spominjati. U Njemačkoj se uveo lijepi običaj zasagjivanja Bismarkovih dubova što se u velikim narodnim blag- danima obavlja, a u Svajcarskoj i drugovgje izvode učitelji, jednog odregjenog dana u godini, školsku djecu u slobodnu prirodu, gdje svako dijete ima da zasadi svojim vlastitim rukama po jedno stablo. To se sve čini u svrhu da se što većma uvriježi ocijenjivanje, njegovanje, čuvanje i gojenje bilja, a osobito da djeca još iz nejakosti budu prožeta tim osjećajem kako bi kašnje kroz cijeli svoj život u tom pravcu proslijedila i poradila. U Dalmaciji naprotiv, teško je i spominjati sve što se dogagja. U nas se lome i gule ćak i one biljke što ih je gdjegod koja naprednija općina zasa- dila. Naš će čoban uvesti živo makar gdje, ne mareć za mlade stabljike; seljanka će osjeći, ne granu, nogo cijelo mlado stablo, samo da napravi trklju i potporu, a djećurlija će iz nekog sveuništujućeg, gore nego ži- vinskog nagona, poćupati, poguliti i polomiti sve što joj pod ruke dogje, bez da se, sa bilo koje strane, nastoje oklaštriti i umanjiti te grube mane, te sa takvim osjećajima ona odraste; pa zar je onda čudo da je Dalmacija gola ?' U jednoj prigodi primjetio mije neki Njemac, da u nas u Dalmaciji ima mnogo lijepih stvari, ali dale- ko najviše da imade lijenosti. Kako to zapitah ga u ćudu, jer mi je poznata radišnost naših primoraca ? Oglasi, zalivale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni urednik A. F1. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. Rukopisi se ne vraćaju doček gostiju prigodom ovogodišnjeg esperantskog kongresa, a sveučilišna biblioteka nabavila je za 2.000 maraka esperantskih knjiga. Esperantska literattra veoma je bogata. Preporučamo našoj omladini, da uči ovaj me- gjunarodni jezik, što joj u tisuću prigoda može dobrodoći. Papino pomoćno odaslaustvo na Krimu. Jedan dio pomoćnog odaslanstva, što ga je Sveti Otac spre- mio u Rusiju, da dijeli njegove darove gladnome pu- čanstvu, stigao je na Krim, te počeo razvijati dobro- tvornu akciju. Sve tamošnje oblasti pozdravile su Pa- pinu misiju s najvećom zahvalnošću. Megju pučanstvom ima u tim krajevima i mnogo katolika. Ovaj odsjek papine misije prehranjivat će u okružju eupatorskom i džakojskom 35.000 djece. 300.obljetnica sv. Tereze. Ove godine navršuje se trista godina otkako je sv. Tereza proglašena sve- tom. Ona se broji megju najveće žene, što ih je svi- jet imao, ne samo radi svoga sveta života, nego i radi spisa, šlo ih je napisala za visoku duhovnu kulturu. Rogjena je 1515. god. u Avili (Španjolska), a premi- nula je 1582. na 15. oktobra, kad se i slavi njezin blagdan. U 20. god. stupila ie u red Karmelićanka, za koje je napisala i stroga redovnička pravila. Ova siromašna redovnica mogla je da sagradi 32 samo- stana. Kako je bila mnogim čudesima proslavljena, papa Grgur XV. uvrsti je megju svete 1622. Pasteur i njegovi savjeti franc. univerzama. Ovih se dana slavi rogjendan glasovitog Pasteura. Prije 30 godina upravio je on studentima univerze originalne savjete. To je bilo 27. rujna 1892. Kad je Pasteur navršio 70 godina bio je javno počašćen od Francuske i cijelog učenog svijeta u velikom amii- teatru Sorbonne. »Mladići, pisao je on, ma kakva bila vaša karijera, ne podavajte se crnom i sterilnom pesi- mizmu, neka vas ne ponište kritični momenti, koji zaskoče jednu naciju. Najprije se upitajte: »Šta sam učinio za vlastitu izobrazbu ?2« A onda: »Kakvo sam dobro učinio za svoju domovinu ?« I tako se treba uvijek pitati, dok god ne osjetite neizmjernu sreću, da ste pridonijeli nešto za progres čovječanstva«, Isusovački novicijat na otoku Javi, Družba Isu- sova otvorila je u Djokjakarti svoj novicijat, buduć da Družba vrlo lijepo uspijeva megju urogjenicima. Mudanija. Često se sada spominie Mudanija radi mirovnih pregovora, koji su se prošlih dana tu vodili. To je malen gradić na maloazijskoj obali jugoistočnog rukava Marmorskoga Mora, koji se zove Gemlik. Gradić, u starini poznat pod imenom Myrleia, broji danas oko 6000 stanovnika, većinom Grka, te nije daleko od Bruse, s kojom ga spaja željeznica. Novi izvor za dobrotvorne ustanove pokazao je Englez lord Desborough osigurav svoj život za 10 tisuća funti šterlinga na korist zavoda za slijepce. Slijedili su ga u tomu i drugi bogataši. Eh, bogme, da ste vi Dalmatinci i malo marljiviji, ne biste mogli gledati one vaše gole vrleti. Kroz tridese- tak godina, mogao bi, reče ou, dobar dio Dalmacije biti zašumljen, a to bi Dalmaciju pomaklo u red bo- gatih i aktivnih pokrajina; prirodna ljepota, okićena šumom, što blaži vrućinu, mamila bi svakog stranca. Sto je Svabo davno uočio, mi slabo još vidimo i ra- zumijemo, a ipak je tako. lma n. pr. u nekim opći- nama već lijepih šumica, gdje su kroz kratko vrijeme u samoj pustoj litici mladi borići poodrasli i svu go- lotinju pokrili, stvarajuć unaokolo sebe ljepotu, a to je najboljim dokazom da je pošumljenje razmjerno dosta brzo i dosta lako izvedivo. Naravski da nije nikada kasno, i da smo još uvi- jek na vrijeme, samo ako bude dobre volje i ustraj- nosti. Za ovu stvar imala bi se zagrijati naša seoska inteligencija, župnici i učitelji. Crkva i škola valjalo bi da se prometnu u živo vrelo, iz kojeg će trajno po selu romoniti uputa, savjelovanje, Dodrenje i podstica- nje za ovakvo poduzeće. Svaka općina, svako selo neka izabere mali odbor od marnih i savjesnih ljudi. Crkovna bi vlast imala uoblastiti svoje župnike za do- zvolu rada u svečane dane, jer ovakva rabota i od tolike zamašitosti ima u sebi nešto višega, nešto sve- čanog pa da tako pri tome, učestvuju i djeca i odrasli i muško i žensko. Vlada bi naravski, imala doći u susret dobrim savjetom, sjemenjem a po mogućnosti i novčanom pomoći. U nas bi, za ovakve prilike, možda bilo najbolje vladati se po onoj narodnoj: gdje ko nikne tu i bikne; daleko slabiji bi, naime uspjeh postigli presagjivanjem, poradi ljetne žege i za to bi valjalo svukud sijati sjeme bora, akacija, čempresa i ostalog bilja što, da tako rečem, i na kamenu raste, dobro podnosi ljetnu sušu i stvara zemlju. Vrijeme je baš od sijanja, mak- nimo se, uspjet ćemo za sigurno, a poznija će nas koljena blagosljivljati. S