DUBROVNIK 5. decembra 1922. God. IV. Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana HH Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni Poiedini 3 urednik A, FI&. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. — JE! ME broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju Hrvatska Pučka Stranka za rješenje agrara u Dalmaciji. Due 29. pr. mj. održao je u Begradu sjednicu |pododbor agrarnog odbora za rješenje agrarnih od- lnošaja u Dalmaciji. Prvi je uzeo riječ poslanik Jugo- slavenskog kluba dr. Dulibić, koji je opširno prikazao jagrarne odnošaje u Dalmaciji i kaos, koji vlada u njima. Razlog je svemu tomu, što nije bilo iskrenosti i stvar- inosti u vladinim odlukama i odredbama. Prethodne lodredbe nemaju zakonske vrijednosti. Njima je odgo- igjeno rješenje agrarnih odnošaja, te su stvoreni razni načini tumačenja. Zakonodavac može se držati ili ne držati ovih tumačenja. Megjutim prethodne odredbe smatrane su kao konačni zakon i tako se postupalo. |Govornik dalje tumači, da kolomatski, težački i kmet- lski odnošaji prema načinu govora u raznim kraje- vima u Dalmaciji znače isto. Pravno tamo ne postoje ni feudalni ni kolonatski nego težački odnosi, koji su privatno-pravnog karaktera. Uskraćivanjuu = dohodaka |krivi su vladini organi, koji su narod impresionirali, [pa država mora da nosi za to i posljedice. Opisuje nevolju težaka u Dalmaciji radi kaosa koji tamo vlada. On predlaže, da se plaćanje obustavi jednim morato- rijem, dok se novim prijedlogom zakona ne riješi agrarno |pitanje u Dalmaciji. U tom smislu predlaže, da mini- star agrarne reforme, unutrašnjih djela i pravde izrade zakonsku osnovu i da je za dva do tri dana podnesu sekciji na pretres. Prema tomu prijedlogu država bi morala nositi pravničke troškove, isplatiti vlasnicima zaostale dohotke, a težacima naknaditi štetu, ako su |dohotke već isplatili. G. Ljuba Jovanović izjavio je, da je prijedlog dra Dulibića kompromisan prijedlog i da daje osiovu za rješenje ovoga pitanja. Na to je lodbijen prijedlog zemljoradnika, a glede prijedloga (dra Dulibića zamolili su ministri kratak rok da ga prouče. Zemljoradnici, kada su uvidjeli da je njihov E propao, pristali su na prijedlog dra Dulibića. |G. Lj. Jovanović izjavio je dopisniku »Narodne Poli- tike« da je razumni i trijezni nastup dra Dulibića spa- 'sao teški položaj težaka u Dalmaciji. — Zatim je \odregjen u kabinetu ministra pravde sastanak, na ko- jem će se raspraviti o prijedlogu dra Dulibića. Na o- vom sastanku bit će prisutni ministar unutrašnjih djela, agrarne reforme i pravde, k njimaće se pridružiti i šef agrarne direkcije u Dalmaciji g. Stojanov i refe- : '\rent ministarstva pravde g. Dušan Pejić. Zamoljen je || da dogje na konferenciju i dr. Dulibić, da još jednom | obrazloži svoj prijedlog. |Oko konkordata. i Zadnji smo put donijeli vijest, da je uži odbor \izradio nacrt konkordata, koji bi imao doći pred širi (| odbor. Megjutim se je o tom i u novinama počelo raspravljati, pa se je u »Katoličkom Listu« u Zagrebu |i uvaženi kanonista Dr. Ruspini osvrnuo na taj nacit, || te ćemo iz tog članka prenijeti važnije misli: ,Otkako je naš narod prigrlio kršćansku vjeru, (| pa sve do danas, imala je u nas katolička Crkva javno-pravni položaj. Prava je politička nemogućnost, |da joj se taj javno-pravni položaj u novoj državi oduzme.... i Na anketi u Beogradu prošle godine izjavili su \| se protiv rastave uz katoličku i sve ostale usvojene | konfesije, a u istom smislu izrazio se već ranije i | Ustav. Prema tomu ne može za sada ozbiljno biti govora o rastavi... _ Kako je konkordat koristan i za državu i za | crkvu, mora svako, komu je stalo do države i Crkve, | podupirati nastojanje, da do konkordata dogje, te ne smije da sije nepovjerenje, da raspiruje strasti, ili da bilo jednoj bilo drugoj stranci podmiće zle namjere. i: Samo mirno i stvarno raspravljanje bez svakog pre- | tjerivanja može da koristi općoj dobroj stvari.... : Prema izvještaju novina 'stvorio je nži odbor za- “| ključak, da se za našu vladu traži pravo predloga ili “imenovanja na upražnjenje biskupske stolice. Ovo je | nemoguć zalitjev! Tko iole pozna povijest katoličke Crkve i njena osnovna načela, mora znati, da sv. Sto- lica nekatoličkoj Vladi ili Vladaru još nikada nije ta- kovo pravo podijelila, pa ga neće, jer ne može, niti našoj Vladi ili Vladaru dati.... Uži je odbor još zaključio, da se traži staroslo- venski jezik u liturgiji. Kako je poznato, izjavio se naš Episkopat umah poslije sloma, dakle daleko ra- nije nego uži odbor, za staroslovenski jezik u litur- giji. Nebratsko prisvajanje hegemonije po jednom ple- menu, koje se poistovjetuje sa pravoslavljem, a biva sustavno uz povredu ravnopravnosti (kao paradigma služi za to lanjski budžet) podupirano sa strane dr- žavne vlasti, dovelo je konačno do toga, da je U šitokim katoličkim krugovima danas pitanje staroslo- venskog jezika u liturgiji dobilo posve drugo lice. (Odatle dolazi da neki nazočnom predmetu primje- njuju onu: >Timeo Danaos et dona ferentes«.) Sigurno je, da sv. Stolica .neće dozvoliti staro- slovenski jezik u liturgiji, ako ne bude uvjerena, da je to od koristi za katoličku vjeru. Bez zbiljske velike potrebe Crkva ne žrtvuje jedinstvo liturgijskog jezika, koje u sebi toliko dobra sadrži. Takove pako potrebe naravno ne ima, gdje je vjernici ne osjećaju ili se pače uvedenju protive. Bude li sv. Stolica, u konkot- datu ili inače, dozvolila staroslovenski jezik, naći će granice i način, koji će biti svima prilikama primjeren“. Mi nadodajemo: Pretjeravati s nemogućim za- htjevima i tražiti okovati centralističkim verigama ka- toličku Crkvu znači ne htjeti ozbiljnog sporazuma s njom. Nu moramo istaknuti i ovu činjenicu : Jan- senistički centralizam upropastio je »katoličku« Austriju, a naši »anliaustrijanci« eto opet preuzimlju od pro- pale Austrije taj jansenistički preparat. Cui bono?! Što dalje piše Pašićeva ,,Tribuna“. Napadajući neobičnom žesiinom akciju za Spo- razum, ogorčena što se Srbi iz Šumadije zanose ide- jama na štetu S:bije, Pašićev orgaa piše ovako: ,Ujedinivši sav srpski narod, Srbija je ostvarila svoju političku misiju. lako se Srbija nije ugledala ni na kakve primjere iz historije, ona je, višeći svoju naci- jonalnu misiju, ličila na Pijemont i ma Prusku. Za- hvaljujući sticaju historijskih okolnosti, srpskomu je narodu dodijeljena i morala je biti dodijeljena prva uloga u novoj državi u kojoj ima Hrvata i Slove- naca, Turaka, Nijemaca i Magjara“ .... Pri svemu tome, ima srpskih političara, koji su povjerovali u "političku bajku o nekomu hrvatskom pitanju... Pod predstavkom da odista postoji to famozno pitanje, cro se može riješiti samo na štetu Srbije.... Zajednička akcija sa hrvatskim blokom predpostavlja sporazum postignut ustupcima na račun Srbije. Zar se može i za časak pomisliti da će taj blok hrv. šovinista... pristati da se odrekne svoje dosadašnje separatističke politike i svojih nepolitičkih i megalomanskih mašta- nja o potpunoj ravnopravnosti izmegju oslobodioca i oslobogjenog, izmegju manjeg i većeg, slabijeg i jačeg samo za to što su neki srpski političari, pošavši na vlast, pristali da s njima vode neke pregovore.“ Kako se vidi, Pašićev organ traži otvoreno za Srbe ,prvu ulogu“ t. j. hegemoniju, a Hrvate i Slo- vence stavlja u isti red s Turcima, Niiemcima i Ma- gjarima ! Zahtjev ravnopravnosti u našoj nacijonalnoj državi samo je ,Megalomansko maštanje“. Ito bi onda bila misao narodnog jedinstva, misao narodne države Srba, Hrvata i Slovenaca ! Ovdje je napomenuti da i fašistički listovi gotovo svi žestoko pišu protiv dolaska Hrv. Bloka u parla- menat, ali je interesanino to, da dok u Zagrebu viču, kako je blok izdao svoj program, priznao ustav, ka- pitulirao... — u Novom Sadu i Beogradu deru se, kako Blok dolazi da sruši državu, i treba je braniti revolucijom. ,U ime suverenog patrioskog naroda, izjurit ćemo — pišu oni — iz parlamenta i nezvane goste i njihove impresarije“ | <= Tako su ovi naši fa- šisti postali najjači stupovi sadanjeg režima, a sve pod maskom tako zvanog integralnog jugoslavenstva“. Pisma iz naroda. KOTOR. Porota. Na 9. novembra obdržavala se je pred amošnjim porotnim sudom rasprava protiv Iliji Čekarenoviću iz Barača, (Banat, Pančevo) zbog grabežnog umorstva. Predsjedao je sud. sav. Pržić, za drž. odvj. Dr. Buzolić, a branitelj Dr. Veneti. — Učin: Na 9/4 1919 neki vojnici kad su na Grkavcu (Krivo- šije) zaklonili konje u štali vojarne, našli su truplo iednog čovjeka, izmrcvareno, pokriveno okrvavljenom inceratom i sijenom. Nakon toga glavar sela javio je oružnicima da je desetgodišnja Danica Lazović kazala da je njezin brat Mitar, dječak od 11 godina njoj pri- povijedio, da je on vidio kad je Ilija ciganin (tako su Čekarenovića u selu zvali) ubio onoga Crnogorca. 1 zbilja, rodbina umorenog, viđeći da se doma ne povraća, i doznav da je jedan Crnogorac poginuo, došla je na Grkavac i ustanovila da je umoreni Mihailo Žižić iz Drobnjaka, koji je pred više dana pošao u Risan no- seći sobom oko 29.000 kruna raznog novca za trgo- vinu. Optuženik je bio prije vojnički dobrovoljac u Risnu, gdje je počinio zločine javnog nasilja i kragje na štetu Jova Paprenice, za koje je takogjer optužen, te je poznavao pok. Mihaila Žižića, a kako je brat ovo- ga svjedočio, š njime i pio malo prije njegovog umor: stva. Mitar Lazović, dječak od 13 god., jedini svjedok očevidac, kaže da jednog dana, kad je čuvao volove; opazio je kako jedan njemu nepoznati čovjek prolazi kroz ,logor“ t. j. dvorište sada napuštene vojarne i kako se u sred logora sreo sa okrivljenikom Čekare- novićem, koji je bio vojnik dobrovoljac i poznat na Grkavcu pod imenom llija Ciganin. Čuo je, kad je Ilija Ciganin, kog je dobro poznao jer je bio u voj- ničkom odjelu, rekao onom čovjeku ,daj lopatu“ (a možda i daj pare) a onaj nepoznati čovjek na to se opirao, na što Ilija Ciganin izvadi bajunetu i udari istom u prsa nepoznatog, koji pade na zemlju. Tada ga llija odvuče u štalu te nakon malo izagje, pokupi malo sijena i ugje opet u štalu. Budući pokojnom Žižiću bila bajunetom prošupljena iubanja i smrskani zubi; optuženik ga je na taj način svršio i digao mu novac; koji se nije kod njega našao. Neposredno iza dogo- gjaja drugi vojnik vičio je Čekarenovića da dolazi od strane staje i on mu htjede nešto da priča, ali ga voj- nik nije htio slušati. Uslijed prekinuća rasprave na 11/11 sud je komisionalno na licu mjesta ustanovio; da je mali Lazović s mjesta, gdije se nalazio, mogao sve vigjeti, poznati i čuti. Na temelju jednoglasnog pravorijeka porotnika, optuženik je osugjen na smrt. — Za poznatu kragju zlata na štetu zlatara Andra Pučnika u Dubrovniku, sud Kotorski bio je delegiran te se je dne 24/11 držala rasprava protiv 1) Boržić Mihu, 2) Zonka Ivanu, 3) Saldarić Radoslava. Presje- dao je sud. savj. Pržić, zast. o. d. Buzolić, branitelji Dr. Drašković i Veneti. Osugjeni 1) na 3 god. teške tamnice, 2) na 4 god. teške tamnice a 3) riješen. VELALUKA. Kragja. U noći izmegju prošlog ponedjelnika i utornika (27.-28. stud.), kad je i ovdje bjesnila oluja i snijeg padao, nekoji zlikovci prova- liše u dućan Ernesta Furlana i pokraše oko 110 bala razne robe u vrijednosti od preko po milijuna kruna. Taj zločin, za koji se odmah sutridan doznalo, pobu- dio je u cijeloj varoši veliko zgražanje. Aioprem su nažalost ne rijetke i ovdje omanje kragje, ipak siičva kragja nije se jošter nikada počinila u našemu mjestu. Žandarmarija se' odmah stavila na istraživanje i za- tvorila neke sumnjive osobe. Izgleda da će joj poći za rukom pronaći zlikovce, jer se nešto robe našlo sakriveno po nekim baštinama. Zaslužili bi strogu kaznu, da bude na osviješćenje svih onih lopova, koji su uzeli posao za glavu otimanje tugje muke i truda. ŽUPA. Zdravstveno predavanje. U nedjelju 26. prošloga posjetio nas je naš bivši liječnik Dr. Vlaho Poljanić, kojega odlaza& iz Župe još osjećamo i ža- limo. Držao je predavanje u dvorani Seoske Blagajne o tuberkulozi i poučio mnogobrojne slušatelje o na- ravi bolesti i kako se imamo uje čuvati. Pouka, kako se ima čuvati zdravlje, danas ie potrebnija nego išta drugo, pak se nadamo, da će nas gosp. Doktor opet po- sjetiti i poučiti ovako korisnim predavanjima. Zapljanin.