1
;

'
i

 

 

 

 

 

 

 

 

Br. 3 _ DUBROVNIK 19. januara 1921. _ God. I.
Cijena je Stu sa donašanjem u kuću ili Boslda za mjesec dana K 8. | Izlazi svake srijede I Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
BESI Plativo i utuživo u Dubrovniku liče o TI 1 urednik A. Fle. — Vlasništvo Odbora Narodne  Svijesti, —

Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Pojedini broj 3 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju
stari režim. Lukinići, Vilderi, Tomljenovići itd. stima — kojisu demokratima bili često savez-

Dva pitanja.

Dvasu najvažnija pitanja, koja traže svoje
bezuslono riješenje. Prvo je pitanje provedbe
rapalska ugovora, a drugo pitanje ustava.

Koko god su ova dva pitanja megjusobno
različitačini se, da imaju iste uzroke.

Činenica je, da Italija zavlači s predajom
okupiraog područja. Talijanska se je vlada o-
bratila »eogradskoj notom, kojom traži, da pri-
stane ra odgodu provedbe rapalskog ugovora
do svilnja. Ako ovaj korak talijanske vlade sta-
vimo usavez sa glasovima, koji nam dolaze iz
Italije, made razloga, da budemo zabrinuti.

Aki sad tražimo razloge ovom nenadanom
preokrtu u talijanskoj politici, treba svratiti paž-
nju m raspoloženje talijanskih širih krugova.
Naši rnegati kao i izdajice Sachsi, Franki, us-
pijevaji uvjeriti talijansku masu, da je naša dr-
žava emoćna. Bajkama n. pr. da će u Hivat-
skoj luknuti revolucija protiv Beograda itd.
opijaju talijanske šoviniste, koji još nijesu izgu-
bili ndu, da bi se mogao provesti londonski
ugovo. »Fascio«, koji se u Italiji organizovao
protivkomunista i drugih neprijatelja države,
predavlja njedno najveća šovene u vanjskoj

politii. A kako se gerira ujedno i kao zaštitnik
graginskog poretka, imade uza se cijelo gra-
gjansvo osim socijalista i katolika. Ova organi-
zaciji vrši i vrlo velik upliv 'na vladu, koja pod
pritisom javnosti zateže provedbom ugovora,
očekijući razvoj prilika u našoj državi, koji bi po
njihyom mišljenju mogao biti po njih povoljan.
Nezgodno je s obzirom na ovu okolnost,
da s baš i u unutrašnjoj našoj politici vodi
žestka ustavna borba. Od ove borbe se nadaju
Talijni crpsti korist. Ako misle, da su Hrvati
tolib naivni varaju se. Opstanak i jakost ove
držve je baš: po Hrvate životno pitanje.
Okolnosti, u kojima se vrši naša ustavna
boda nešto su slične. Parlamentarna Zajednica,
sasavljena nastojanjem Stojana Protića imala je
privesti neki sporazumni nacrt ustava, koji bi
bif nekim kompromisom izmegju centralizma,
zakojeg su se izjavili Srbi i konfederacije Ra.
dievaca. Ali sad dolaze makinacije naših rene-
gita, unutrašnjih Sachsa, Franka itd. » Naši“
hivatski i slovenski demokrate igraju u “našem
racijonalnom životu jednu žalosnu ulogu. Da se
jrošire na račun radikala, služili su se u srbi-
janskoj štampi i inače, protiv Hrvata i Slove-
naca najinfamnijim lažima. Hrvati su im au
strijski plaćenici, Karlovci itd. A s ovakvim
Karlovim ljudima rade radikali skupa. U pos-
ljednje vrijeme, da se ovi održe ma vlasti
pojačali su svoju žalosnu rabotu, da tako
uplivaju na srpske mase. Ove opet, da prave
pritisak na radikale nek ostanu u zagrljaju de-
mokrata, Posljedice ove rabote su teške.
Nekadašnji se istaknuti demokrat Živko
Bertić tuži na.»srpske krugove«, koji raspiruju i
prouzročuju ovu unutrašnju krizu. Žalosno je da
ovo sve rade ljudi, koji uzimlju na se patent
jugoslavenstva. Većinu ovih ljudi pokvario je
|

naučni milošću Tisze Vekerla i ostalih da se
održavaju na površini, zamišljaju sada sebi Pa-
šića za nekog novog Tiszu.

Najgori je položaj u predjelima gdje Hrvati
i Srbi skupa prebivaju. Prvi zaraženi radićev-
štinom i drugi ovom demokratskom rabotom
reže jedni na druge.

Poput talijanskih ,fascista“ organizuju ovi
posljednji narodne garde protiv komunista, a
zapravo strada nedužan narod.

Vlada je izdala neke oštre mjere protiv
komunista. Beogradska ih je štampa komentirala
tako, da se ovdje ne radi o pravim komuni-

nici — nego protiv drugih elemenata, koji su
se megju komuniste uvukli, da rade proti državi.
No ove mjere se — izgleda — ne će zausta-
viti kod tih protudržavnih elemenata, već se
protežu i na druge gragjane nepoćudne držav-
noj vlasti.

U nekim predjelima upravile su se ove mjere
protiv Hrvatima i Muslimanima uopće.

Dva teška pitanja traže svoje što skorije
riješenje. Povoljno riješenje ustavnog pitanja
uplivati će i ma naš vanjski položaj, a D'Annun-
zio, koji kao da na Rijeci još nešto čeka, uvi-
djet će, da mu je čekanje uzaludno.

 

Prijestolna besjeda.

»Gospodo narodni poslanici !

Božjom milošću, besmrtnom hrabrošću, nepoko-
lebivom odanošću narodnom, a pomoću naših velikih
saveznika izvršeno je oslobogjenje i ujedinjenje na-
šega cjelokupnoga naroda, koje je još prije dvije go-
dine svečano proklamovano i koje je danas megjuna-
rodno priznato. Poslije izbora za Ustavotvornu Skup-
štinu, izvršenih u primjernom redu i slobodi, Mi vas
u Našem istorijskom Beogradu ne dočekujemo u sjaj-
nim palačama, Naši Predci i mi nijesmo imali kad
da mielime na. njihovo. podizanje, jer sva naša po-
koljenja od Vožda pa do danas bila su zauzeta samo
mišlju za naše oslobogjenje i ujedinjenje. Moj Uzvi-
šeni Roditelj Njegovo Veličanstvo Kralj Petar Prvi
živio je cio Svoj život u želji i nadi, da doživi ovaj
sretni dan. Ostareo i iznemogao i savladan teretima,
koje je podnosio s narodom za narod, On vam da-
nas preko Mene upućuje Svoj Kraljevski pozdrav.

Dobro Nam došli, braćo iz sviju krajeva naše
prostrane i mile Otadžbine sa željom, da srećno iz-
vršite svoj veliki i teretni posao.

Oružje je dalo svoj prilog za današnje stanje;
neka ga mudrost narodnih poslanika dopuni i kruniše,
Gospodo narodni poslanici!

Uvjeren sam, da će se pri izmjeni misli o stva-
ranju Ustava imati pred očima samo opšte dobro na-
šega naroda i da se neće izgubiti s vida ni jednoga
trenutka, da je maš narod vjekovima stradao i trpio
pod neprijateljima, koji su sa istoka i zapada rnagr-
nuli i razdrobili njegovo jedinstvo i omeli stvaranje
jedne jake države, prečili njegov nacionalni razvitak,
trošili njegovu snagu i tekovinu i prolivali njegovu
krv na jačanje moći osvajača. I samo duboka nada
da če jednom doći trenutak njegovog oslobogjenja i
narodnog ujedinjenja održala ga je u životu.

Gospodo poslanici I

Moje je povjerenje u narod neograničeno. On je
svojom političkom sviješću na visini zadatka, koji je
pred nama. Taj zadatak ima da bude svršen, da naš

Opasnost za naše vinogradare.

Trgovina s vinom kod nas zapinje. Ako uzmemo
u obzir, da je to glavni dalmatinski proizvod bit će
nam jasno od kolike bi važnosti bilo, da se i našim
vinima nagje prikladno tržište. To bi bilo tim lakše,
što su dalmatinska vina poznata sa svoje kvalitete. Naša
vlada regbi posvećuje ovom pitanju vrlo malenu pažnju.
Talijanska vlada naprotiv poduzimlje sve mjere, da
izdašnom propagandom prokrči svojem vinu put u
inozemstvo. U tu je svrhu znatno snizila tarife na
željeznicama, stavila državne lagje izvozu vina na upo-
rabu. Dapače su postavili na granicama i u Rimu
zasebne organizacije, kojima je zadaća, da se bave sa
svim pitanjima izvoza talijanskog vina. Ove organiza-

Ustav svojim ustunovama i perspektivima, koje o-
tvara, ostane veliki instrumenat našega napretka.

Naši stari naselili su se, — a mi smo se oslo-
bodili i prvi put ujedinili naše oblasti u jednu dr-
žavu. Ona je uaše prvo dobro, naša najveća tekovina.
Ustav ima da je okruži svim modernim uslovima traj-
nosti, stabilnosti i daljeg razvijanja. Istražujte i utvr-
gjujte, gospodo narodni poslanici, te uslove. U tome
su Vaša prava i Vaša sloboda potpuni i ujamčeni.

Ja svraćam pažnju ma jedan od tih uslova, mi-
slim najvažniji: to je pravda. Pravda svima djelovi-
ma našega naroda, pravda svim vjeroispovijestima,
pravda velikim i malim, jakim i slabira, pravda svima,
koji nijesu našeg imena i plemena, ali su naši
sugragjani.

Razvoj društva i država naročito ističe našoj pa-
žnji ekonomsku pravdu. Jedino će se tako ljudska
civilizacija obezbijediti od dosadašnjih  periodičkih
potreba. Vjerske borbe megju ljudima i narodima ne-
staju ili odlaze u pozadinu; i nacionalne će se borbe
ublažavati, ali će se zaoštriti privredne, ako u sve
svoje misli i radnje u ekonomskom i socijalnom ži-
votu i odnosima ne unosimo težnje za pravdom.

Tako će maša država, zasnovana na punoj rav-
nopravnosti i najširem demokratizmu, omogućiti har-
monično razvijanje sviju narodnih sila i otvoriti put
i najsiromašnijem da svojim radom i umom dogje do
najvišeg položaja u državi.

Gospodo poslanici !

Vjerni amanetu, ostavljenom nam od milijona
naših palih junaka, treba, da Ustavom obezbijedimo
naše narodno i državno jedinstvo.

U to ime neka je srećan rad Ustavotvorne Skup-
štine i neka je blagosloven Bogom, neka bude za-
vršen na radost kako cijelog našeg naroda tako i na-
ših oprobanih prijatelja; neka povede naš cjelokupni ,
narod velikoj i slavnoj eri u svjetskoj istoriji.

Da živi naš narod Srba, Hrvata i Slovenaca !

Da živi naša mila Otadžbina !

Da žive svi gragjani naše mlade Otadžbine !«

cije dobivaju znatnu državnu pomoć. Poznato je da su
talijanska vina izvrsne vrsti, a produkcija jeftinija tako,
da mogu konkurirati producentima ostalih naroda.
Ovo pitanje postaje za nas tim važnijim, što se
po rapallskom ugovoru imadu skoro sklopiti izmegju
Jugoslavije i ltalije carinski i trgovački ugovori. Italija
sada traži od naše države slobodan uvoz. Ne treba
spominjati, kako bi za naš narod u Dalmaciji bilo kobno,
kad se naša vlada me bi tom odprla i ogradila od
uvoza talijanskih vina. Naš bi vinogradar podlegao
konkurenciji, j jer su troškovi proizvodnje kod nas mnogo
viši, nego u Italiji. Ne bi bilo uputno, da se vrate ona
vremena od nazad peinaestak godina, kad je naš težak
morao ustati na obranu svoje egzistencije. Danas bi
u svojoj državi morao od nje same biti zaštićen, ako