Br. 25. | Nar e DUBROVNIK 21. juna 1921. God. IH. Tijena 1 listu sa KE To Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. u kuću ili poštom za MI6zES dana K 8. Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 3 Kr. Oglasi, urednik A. Fle. — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — — Odgovorni Svijesti. — se ne vraćaju zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. Vlasništvo Odbora Narodne Rukopisi Izjava Jat ka kluba. Na 14. o. mj. raspravljao je Jugoslavenski klub o političkom položaju i u 6 sati popodne zaključio je da se na ustavotvornu skupštinu upravi ova izjava: Gospodine predsjedniče ! Potpisano predsjedništvo u kluba časti se, da Vam preda slijedeću izjavu za ustavotvor- uu skupštinu. Jugoslovenski klub kao parlamentarni predstav- nik Hrvatske Pučke stranke, Slovenske pučke stranke i Bunjevačko-šokačke stranke zastupa u svojem drža- vopravnom programu načelo, da se putem ustava u ovoj ustavotvornoj skupštini ima organizirati jedna uacionalna, jedinstvena, na demokratskom temelju iz- ragjena ustavno-parlamentarna država Slovenaca, Hr- vata i Srba. Kako se unutrnja organizacija ove države s istaknutim atribucijama u sporazumu plemenskih ve- čina svih triju plemena može da provede, predložio je Jugoslavenski klub u nacrtu svoga odvojenoga mišlje- nja o ustavu, koji je priložen nacrtu ustavnoga od- bora. Najglavnije je načelo ovoga nacrta Jugoslaven- skoga kluba uz uredbe, koje imaju zajamčiti socijalnu < pravdu, autonomistički princip, koji se ima provesti putem delegiranoga zakonodavstva u pokrajinama s granicama, kako ih je naše narodno ujedinjenje za- teklo, dočim je princip jedinstva nacionalne države sačuvan u jednoj državnoj suverenoj zakonodavnoj vlasti i jednoj državnoj centralnoj: vladi. * Vladina većina nije do danas uvažila naše sta- movište, nego je u poslovniku za ustavotvornu skup- štinu radi konačnog prihvata ustava u cjelini ustano- vila natpolovičnu većinu :od ukupnog broja poslanika. Tim je omogućila donašanje ustava pomoću plemeti- ske majorizacije, t. j. proti plemenske većine Hrvata. i plemenske većine Slovenaca. ' Pošto smo duboko uvjereni, da centralističko u- regjenje naše države prema vladinom nacrtu ustava, ne samo ne učvršćuje, nego i potkopava i; ruši naše marodno i državno jedinstvo; toga radi smo držali, da će vladina većina kroz vrijeme, dok ovo pitanje kod odjeljka osmoga dogje u specijalnioj debati u pretres, iražiti dodirne tačke ša \našim stanovištem i sa ple- _ meriskim sporazumom riješiti ovaj najosjetljiviji pro- blem naše unutarnje državne: organizacije. “Premda: je vlada (već imala dosta! vremena ;do danas za ovaj posao, ipak ona nije u tom pravcu ništa učinila; nego je pretres osmoga odjeljka ustava | pre- mjestila na konac specijalne debate, da: nas, Jugosla- venski klub, kao najveću državotvornu opoziciju, zadrži do kraja specijalne debate bez ikakvog ozbiljna po- kušaja, da bi se makar u dvanajstom času postigao | sporazum. : Pošto je dakle: izvan o dvojbe da će ustav biti primljen samo od jednoga dijela - našega maroda, pri ćem bi naša daljna opozicija izgubili svoje stvar- no obilježje: : E zato predstavnici Jugoslavenskoga kluba kao is- kreni prijatelji državnog i narodnog jediostva ovim protestuju protiv ovakvoge' donošenja ustava, te otkla- rijaju od sebe svu odgovornost za' zle posljedice, što čeliz'toga za narodno i državno jedinstvo neminovno | nastupiti u žnak protesta, za vrijeme, dok još: traje | specijalni pretres i konačno glasanje o ustavnom na- crtu, napuštaju ustavotvornu skupštinu. Poslanici Ju- goslavenskoga kluba kao predstavnici stranaka, koje su se borile za: stvaranje ove države slobodnom voljom | svih triju plemena, ne će prestati da se ii dalje'za nju bore, dok ne dobije ustav, koji će zadovoljiti “sva: tri plemena u političkom, socijalnom, ekonomskom i kulturnom pogledu. U Beograd, 14. jula 1921. PR Predsjedništvo rho Jugoslavenskog kluba. i procesija — ; ostatak austrijanštine ? ! Molim to slavno uredništvo, da bi uvrstilo u »Nar. Svijest« ovaj prilog kao dopunjak članku o istom predmetu, koji je izašao u zadnjem br. Vašeg lista. Mjesni srpsko-radikalni list »Narod«, u svojoj neozbiljnoj i bjesomučnog kampanji protiv katolika ovoga grada i okolice dopro je dotle, da se usudio napasti i ovogodišnju tijelovsku kat, procesiju i pri- sustvovanje! državnih vlasti istoj, jer da to ,potsjeća na zlokobnu vladaviiu kuće Habsburgovaca“; da su to ostaci austrijanštine, kojoj treba brisati svaki trag, pa i sudjelovanje državnih vlasti tijelovskoj procesiji, jer je to bilo za vrijeme Austrije itd. — Na ovakove bedastoće, koje ni djeca ne bi izvalila, zaslužuje li se osvrtati? No da osobito dubiovački katolici i ostala nepristrana publika uvidi bolje, kakav je to vrhunac zlobe ili neznanja, kad se tvrdi, da je tijelovski ophod i sudjelovanje vlasti istom , ostatak austrijanštine“, iz- nosim samo par dokumenata iz povijesti našega grada, predjkojima će bljesnuti u svoj svojoj golotinji pod- lost nadutih mudrijaša i šovena. Tijelovska procesija bila je kod starih Dubrov- čana već u XV. v. uobičajena. Iz toga doba spominje se ovaj dogagjaj: 23. aprila g. 1421. nemila kužna bolest pustošila je po gradu i okolici, U pučanstvu je nastala strahovita panika, a-zla i nevolje na pretek. Nego na ll. juna g. 1422., uprav na tijelovski blag- dan, ona užasna zaraza najednom izneaada iščeznu. Ovaj znameniti slučaj dade poticaja dubr. Senatu, da u Vel. Vijeću izdade naredbu, kojom se odregjuje, da se tu buduće što 'sjajnije obavlja procesija na Tijelovo. U toj se naredbi potanko spominje, tko sve ima. pri- sustvovati tij. procesiji, a megju ostalim i svi članovi Vel. Vijeća, kako to spominje Filip de Diversis de Quartigianis u svom djelu Situs Aedificiorum Politiae et laudabilium consuetudinum inclytae civitatis Ra- gusii. * Osim toga knez i vijeće pozivali su na pro- cesiju t. z. salariate (doktore iz Italije), te strane tr- govce, za koje držahu, da su dostojni te časti. Dr- žavnim činovnicima (salariatis) i strancima Senat je davao svijeće iz javnog erara, dok ih plemići kupo- vahu na svoj trošak. Oni, koji su bili dužni prisustvo- vati, a nijesu bilo s kojeg neopravdanog razloga pri- sustvovali, potpadali su pod kaznu plaćanja novčane globe. — Ove su se naredbe Dubrovčani vjemno držali i javno iskazivali počast na ophodu Spasitelju u Euharistiji, kako to izbija iz spomenutog djela. Gore rečeni pisac opisujući tu procesiju i sudjelovanje mnoštva naroda pri njoj, zaključuje: ,Svi oni, koji saučešćuju (proce- siji), mnogo puta padaju na koljena, prigiblju glave i klanjaju se Presv. Tijelu Gospodnjem. — Ne ustru- čavam se kazati, da je ovo zajpobožnija i najljepša svečanost, što Dubrovčani u svojoj pobožnosti svet- kuju; a i pravedno je i dostojno radi nazočnosti na- šeg slavnog Spasitelja, koji je svečanost svih sveča- nosti i Svetac nad svetima“ (sr. spom. dj. str. 100). Iza ovih golih fakata iz stare povijesti našega grada, kojima su jednim mahom oborene tlapnje i neistine nekili umišljenih — ,Istimi&“ te kojekakvih: do- seljenih dogona : kojim imenom da se okrsti: njihova drska smjelost u napadaju na katoličke vjerske osje- ćaje starih i novih Dubrovčana ? Iz ovoga je svakomu potpuno jasno, kakva je to budalaština tvrditi, da je tijelovska procesija s učestvovanjem državnih vlasti — ostatak 'austrijanštine'! * Nego miispričavamo gospodu 'oko »Naroda«, da je onakva njihova pišanija potekla iz prevelike revmo- sli za provogjenjem nar. jedinstva ! Zato ne bi bilo ni- kakvo čudo, da oni, koji su ovako gorljivi u trijeblje- nju ansto anštine“ jedan dan Gdu)na Boninovo“ i sirmoglave"se u more — jer idijihovo rogjenje i udi- sanje kužnog pomritkoa zraka datira iz vremena saso m Dubrovački katolik. i Djela: žara 1880 Potanji pe nalazi se i u NE ua ka a ronji kao i u , Vijeću Umoljenih* (Cons. Rogatorum) —a zu dubrovačke republike. ,Narodna Prosvjeta“ (zadruga s ograničenim jamstvom u Zagrebu). Zadruga »Narodna Prosvjeta« konstituirala se 9. rujna 1919. u Zagrebu, da se bavi tiskar- skim i nakladnim poslovima. Do sada je zadruga izdala par zabavnih i nekoliko znanstvenih knjiga u svojoj nakladi, te će za kratko vrijeme opet izaći jedna znanstvena, socijalna knjiga. Zadruga je naime lani u lipnju kupila u Požegi tiskara i knjižaru. Posao u Požegi i Zagrebu donijeli su zadruzi u pro- šloj godini primjerenu dobit. Mogjutim zadruga nikako ne bi mogla potpuno postići svoje svrhe, ako Bi se zadovoljila samo s tis- karom izvan Zagreba. Zato je kupljena nova tiskara, koja će se otvoriti u Zagrebu na Akademičkom irgu koncem lipnja o. g. Tiskara će raditi sa dva stroja za slaganje; za otiskivanje će osim jednog starijeg sustava rabiti dva najmodernija stroja. Jedan je od njih n. pr. »Wiads- braut«, kakav do sada nije nitko: u Jugoslaviji imao ; on osim drugih prednosti umeće sam papir i: slaže već tiskane arke, a izragjuje na sat i 2500 primjeraka. Drugi je »Phoenix« sposoban da u bojama izvagja najljepše slike. Nabava svih: tih strojeva i novih modernih slova stajala je oko 2!/a milijuna kruna. Uza to trebat će zadruga još barem pola milijuna kruna prometne gla: vnice, da mogne dobro i korisno raditi. I adatapcija prostora za tiskaru stajat će dosta novca. Stoga je ravnateljstvo odlučilo, da opet otvori potpisivanje zadružnih djelova, koje je prošle godine bilo zaklju“ čeno, jer je za dotadašnji rad bila dovoljna već onda potpisana glavnica. Novo potpisivanje otvoreno je sa 1. svibnja ove god. i trajat će dok: se ne potpiše ono pola mili- juna ili inače Dude ravnateljstvo smatralo potrebnim. Svakako uz ove uvjete ne će trajati dulje nego do konca ove godine: Nominalna je oijednošt jednog zadružnog dijela 90 K, ali je unutrašnja vrijednost porasla iza povolj- noga poslovanja prošle godine, te se svim onim;'koji su do sada bili članovi zadruge otvara 'supskripcija na onoliko novih dijelova, koliko je imao starih %a- družnih dijelova uz veću unutarnju vrijednost sa kama: tima od 1. siječnja 'do dana upisa; jer će zadrugari participirati već na dobiti od 1. siječnja o. g., a uplat: nice će biti provigjene sa kuponima za poslovnu godinu. 1921. Za one koji sada po prvi put pristupaju zadruzi, kao i za dojakošnje zadrugare& za višak novih udjela preko starih, cijena je još nešto viša, jer novi zadružni dijelovi postaju sudiosici već prije narasle imovine i dobitka na čijelu poslovnu igodinu 1921. Uplatiti se ima odmah cijeli iznos za naručene dijelove. Cijene udjela. Dosilidkni člačnii jaje a za svaki dio K!58,— sa vrijednošću na 1. siječnja 1921. ik tomu kamate za svaki mjesec 50 li i-k tomu “upi- sne iroškove. Ali svaki dosadašnji zadrugar imože uz ova pogodovnu cijemr ča Kupi samo onoliko novih dijelova, koliko je imao starih; ako ih želi više. to za onaj višak preko broja starih ima da plati kao i novi. # Novi zadrugari plaćaju za'svaki dio K 60.— sa vrijednošću na 1. 'siječnja 1921. i k tomu mjesečne kamate po K i. i k tomu upisne! troškove. | Upisni troškovi ražili su prema broju upisanih udjela, “te 'su prema većem broju udjela i iroškovi tpisa' razmjerno maaji. Troškovi su i za stare i nove zadrugere isti i 167! i za 1 udio KIO |: za 2—4 udjela po K 6.— za svaki udio za 8—9 udjeli po K S.— za svaki udio za 10—19 udjela po K_2.— za svaki udio || zat 2049 iidjelačpo' K=11,50 za svaki udio itd. Udje& se nar&čiju bilo poštom (adresa: »Naroi dna ie Zagreb I, Pošt. pret. 109.) bilo kod