Br. 25. |

Nar

 

e

DUBROVNIK 21. juna 1921.

God. IH.

 

Tijena 1 listu sa KE
To Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.

 

u kuću ili poštom za MI6zES dana K 8.

Izlazi svakog utornika.
Pojedini broj 3 Kr.

Oglasi,
urednik A. Fle. —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —

— Odgovorni
Svijesti. —
se ne vraćaju

zahvale i priopćena po posebnom cijeniku.
Vlasništvo Odbora Narodne
Rukopisi

 

Izjava Jat ka kluba.

Na 14. o. mj. raspravljao je Jugoslavenski klub
o političkom položaju i u 6 sati popodne zaključio je
da se na ustavotvornu skupštinu upravi ova izjava:

Gospodine predsjedniče !

Potpisano predsjedništvo u kluba
časti se, da Vam preda slijedeću izjavu za ustavotvor-
uu skupštinu.

Jugoslovenski klub kao parlamentarni predstav-
nik Hrvatske Pučke stranke, Slovenske pučke stranke
i Bunjevačko-šokačke stranke zastupa u svojem drža-
vopravnom programu načelo, da se putem ustava u
ovoj ustavotvornoj skupštini ima organizirati jedna
uacionalna, jedinstvena, na demokratskom temelju iz-
ragjena ustavno-parlamentarna država Slovenaca, Hr-
vata i Srba. Kako se unutrnja organizacija ove države
s istaknutim atribucijama u sporazumu plemenskih ve-
čina svih triju plemena može da provede, predložio je
Jugoslavenski klub u nacrtu svoga odvojenoga mišlje-
nja o ustavu, koji je priložen nacrtu ustavnoga od-
bora. Najglavnije je načelo ovoga nacrta Jugoslaven-

skoga kluba uz uredbe, koje imaju zajamčiti socijalnu <

pravdu, autonomistički princip, koji se ima provesti
putem  delegiranoga zakonodavstva u pokrajinama
s granicama, kako ih je naše narodno ujedinjenje za-
teklo, dočim je princip jedinstva nacionalne države
sačuvan u jednoj državnoj suverenoj zakonodavnoj
vlasti i jednoj državnoj centralnoj: vladi.

* Vladina većina nije do danas uvažila naše sta-
movište, nego je u poslovniku za ustavotvornu skup-
štinu radi konačnog prihvata ustava u cjelini ustano-
vila natpolovičnu većinu :od ukupnog broja poslanika.
Tim je omogućila donašanje ustava pomoću plemeti-

ske majorizacije, t. j. proti plemenske većine Hrvata.

i plemenske većine Slovenaca.

' Pošto smo duboko uvjereni, da centralističko u-
regjenje naše države prema vladinom nacrtu ustava,
ne samo ne učvršćuje, nego i potkopava i; ruši naše
marodno i državno jedinstvo; toga radi smo držali,
da će vladina većina kroz vrijeme, dok ovo pitanje kod
odjeljka osmoga dogje u specijalnioj debati u pretres,
iražiti dodirne tačke ša \našim stanovištem i sa ple-

_ meriskim sporazumom riješiti ovaj najosjetljiviji pro-

blem naše unutarnje državne: organizacije.

“Premda: je vlada (već imala dosta! vremena ;do
danas za ovaj posao, ipak ona nije u tom pravcu ništa
učinila; nego je pretres osmoga odjeljka ustava | pre-
mjestila na konac specijalne debate, da: nas, Jugosla-
venski klub, kao najveću državotvornu opoziciju, zadrži
do kraja specijalne debate bez ikakvog ozbiljna po-
kušaja, da bi se makar u dvanajstom času postigao

| sporazum.

: Pošto je dakle: izvan o dvojbe da će ustav
biti primljen samo od jednoga dijela - našega maroda,
pri ćem bi naša daljna opozicija izgubili svoje stvar-
no obilježje: : E

zato predstavnici Jugoslavenskoga kluba kao is-
kreni prijatelji državnog i narodnog jediostva ovim
protestuju protiv ovakvoge' donošenja ustava, te otkla-
rijaju od sebe svu odgovornost za' zle posljedice, što
čeliz'toga za narodno i državno jedinstvo neminovno

| nastupiti u žnak protesta, za vrijeme, dok još: traje
| specijalni pretres i konačno glasanje o ustavnom na-

crtu, napuštaju ustavotvornu skupštinu. Poslanici Ju-
goslavenskoga kluba kao predstavnici stranaka, koje
su se borile za: stvaranje ove države slobodnom voljom

| svih triju plemena, ne će prestati da se ii dalje'za nju

bore, dok ne dobije ustav, koji će zadovoljiti “sva: tri
plemena u političkom, socijalnom, ekonomskom i

kulturnom pogledu.

U Beograd, 14. jula 1921.

PR Predsjedništvo rho
Jugoslavenskog kluba.

i procesija —
; ostatak austrijanštine ? !

Molim to slavno uredništvo, da bi uvrstilo u
»Nar. Svijest« ovaj prilog kao dopunjak članku o istom
predmetu, koji je izašao u zadnjem br. Vašeg lista.

Mjesni srpsko-radikalni list »Narod«, u svojoj
neozbiljnoj i bjesomučnog kampanji protiv katolika
ovoga grada i okolice dopro je dotle, da se usudio
napasti i ovogodišnju tijelovsku kat, procesiju i pri-
sustvovanje! državnih vlasti istoj, jer da to ,potsjeća
na zlokobnu vladaviiu kuće Habsburgovaca“; da su
to ostaci austrijanštine, kojoj treba brisati svaki trag,
pa i sudjelovanje državnih vlasti tijelovskoj procesiji,
jer je to bilo za vrijeme Austrije itd. — Na ovakove
bedastoće, koje ni djeca ne bi izvalila, zaslužuje li se
osvrtati? No da osobito dubiovački katolici i ostala
nepristrana publika uvidi bolje, kakav je to vrhunac
zlobe ili neznanja, kad se tvrdi, da je tijelovski ophod
i sudjelovanje vlasti istom , ostatak austrijanštine“, iz-
nosim samo par dokumenata iz povijesti našega grada,
predjkojima će bljesnuti u svoj svojoj golotinji pod-
lost nadutih mudrijaša i šovena.

Tijelovska procesija bila je kod starih Dubrov-
čana već u XV. v. uobičajena. Iz toga doba spominje
se ovaj dogagjaj: 23. aprila g. 1421. nemila kužna
bolest pustošila je po gradu i okolici, U pučanstvu
je nastala strahovita panika, a-zla i nevolje na pretek.
Nego na ll. juna g. 1422., uprav na tijelovski blag-
dan, ona užasna zaraza najednom izneaada iščeznu.
Ovaj znameniti slučaj dade poticaja dubr. Senatu, da
u Vel. Vijeću izdade naredbu, kojom se odregjuje, da
se tu buduće što 'sjajnije obavlja procesija na Tijelovo.
U toj se naredbi potanko spominje, tko sve ima. pri-
sustvovati tij. procesiji, a megju ostalim i svi članovi
Vel. Vijeća, kako to spominje Filip de Diversis de
Quartigianis u svom djelu Situs Aedificiorum Politiae
et laudabilium consuetudinum inclytae civitatis Ra-
gusii. * Osim toga knez i vijeće pozivali su na pro-
cesiju t. z. salariate (doktore iz Italije), te strane tr-
govce, za koje držahu, da su dostojni te časti.  Dr-
žavnim činovnicima (salariatis) i strancima Senat je
davao svijeće iz javnog erara, dok ih plemići kupo-
vahu na svoj trošak. Oni, koji su bili dužni prisustvo-
vati, a nijesu bilo s kojeg neopravdanog razloga pri-
sustvovali, potpadali su pod kaznu plaćanja novčane
globe. — Ove su se naredbe Dubrovčani vjemno držali i
javno iskazivali počast na ophodu Spasitelju u Euharistiji,
kako to izbija iz spomenutog djela. Gore rečeni pisac
opisujući tu procesiju i sudjelovanje mnoštva naroda
pri njoj, zaključuje: ,Svi oni, koji saučešćuju (proce-
siji), mnogo puta padaju na koljena, prigiblju glave
i klanjaju se Presv. Tijelu Gospodnjem. — Ne ustru-
čavam se kazati, da je ovo zajpobožnija i najljepša
svečanost, što Dubrovčani u svojoj pobožnosti svet-
kuju; a i pravedno je i dostojno radi nazočnosti na-
šeg slavnog Spasitelja, koji je svečanost svih sveča-
nosti i Svetac nad svetima“ (sr. spom. dj. str. 100).

Iza ovih golih fakata iz stare povijesti našega
grada, kojima su jednim mahom oborene tlapnje i
neistine nekili umišljenih — ,Istimi&“ te kojekakvih: do-
seljenih dogona : kojim imenom da se okrsti: njihova
drska smjelost u napadaju na katoličke vjerske osje-
ćaje starih i novih Dubrovčana ? Iz ovoga je svakomu
potpuno jasno, kakva je to budalaština tvrditi, da je
tijelovska procesija s učestvovanjem državnih vlasti —
ostatak 'austrijanštine'! *

Nego miispričavamo gospodu 'oko »Naroda«, da
je onakva njihova pišanija potekla iz prevelike revmo-
sli za provogjenjem nar. jedinstva ! Zato ne bi bilo ni-
kakvo čudo, da oni, koji su ovako gorljivi u trijeblje-
nju ansto anštine“ jedan dan Gdu)na Boninovo“ i
sirmoglave"se u more — jer idijihovo rogjenje i udi-
sanje kužnog pomritkoa zraka datira iz vremena
saso m Dubrovački katolik.

i Djela: žara 1880 Potanji pe

nalazi se i u NE ua ka a ronji kao i u , Vijeću Umoljenih*
(Cons. Rogatorum) —a zu dubrovačke republike.

  

,Narodna Prosvjeta“

(zadruga s ograničenim jamstvom u Zagrebu).

Zadruga »Narodna Prosvjeta« konstituirala se
9. rujna 1919. u Zagrebu, da se bavi tiskar-
skim i nakladnim poslovima. Do sada je zadruga
izdala par zabavnih i nekoliko znanstvenih knjiga u
svojoj nakladi, te će za kratko vrijeme opet izaći
jedna znanstvena, socijalna knjiga. Zadruga je naime
lani u lipnju kupila u Požegi tiskara i knjižaru.
Posao u Požegi i Zagrebu donijeli su zadruzi u pro-
šloj godini primjerenu dobit.

Mogjutim zadruga nikako ne bi mogla potpuno
postići svoje svrhe, ako Bi se zadovoljila samo s tis-
karom izvan Zagreba. Zato je kupljena nova tiskara,
koja će se otvoriti u Zagrebu na Akademičkom irgu
koncem lipnja o. g.

Tiskara će raditi sa dva stroja za slaganje; za
otiskivanje će osim jednog starijeg sustava rabiti dva
najmodernija stroja. Jedan je od njih n. pr. »Wiads-
braut«, kakav do sada nije nitko: u Jugoslaviji imao ;
on osim drugih prednosti umeće sam papir i: slaže
već tiskane arke, a izragjuje na sat i 2500 primjeraka.
Drugi je »Phoenix« sposoban da u bojama izvagja
najljepše slike.

Nabava svih: tih strojeva i novih modernih slova
stajala je oko 2!/a milijuna kruna. Uza to trebat će
zadruga još barem pola milijuna kruna prometne gla:
vnice, da mogne dobro i korisno raditi. I adatapcija
prostora za tiskaru stajat će dosta novca. Stoga je
ravnateljstvo odlučilo, da opet otvori potpisivanje

zadružnih djelova, koje je prošle godine bilo zaklju“

čeno, jer je za dotadašnji rad bila dovoljna već onda
potpisana glavnica.

Novo potpisivanje otvoreno je sa 1. svibnja
ove god. i trajat će dok: se ne potpiše ono pola mili-
juna ili inače Dude ravnateljstvo smatralo potrebnim.
Svakako uz ove uvjete ne će trajati dulje nego do
konca ove godine:

Nominalna je oijednošt jednog zadružnog dijela
90 K, ali je unutrašnja vrijednost porasla iza povolj-
noga poslovanja prošle godine, te se svim onim;'koji
su do sada bili članovi zadruge otvara 'supskripcija
na onoliko novih dijelova, koliko je imao starih %a-
družnih dijelova uz veću unutarnju vrijednost sa kama:
tima od 1. siječnja 'do dana upisa; jer će zadrugari
participirati već na dobiti od 1. siječnja o. g., a uplat:
nice će biti provigjene sa kuponima za poslovnu
godinu. 1921.

Za one koji sada po prvi put pristupaju zadruzi,
kao i za dojakošnje zadrugare& za višak novih udjela
preko starih, cijena je još nešto viša, jer novi zadružni
dijelovi postaju sudiosici već prije narasle imovine i
dobitka na čijelu poslovnu igodinu 1921.

Uplatiti se ima odmah cijeli iznos za naručene
dijelove.

Cijene udjela. Dosilidkni člačnii jaje a za
svaki dio K!58,— sa vrijednošću na 1. siječnja 1921.
ik tomu kamate za svaki mjesec 50 li i-k tomu “upi-
sne iroškove. Ali svaki dosadašnji zadrugar imože uz
ova pogodovnu cijemr ča Kupi samo onoliko novih
dijelova, koliko je imao starih; ako ih želi više. to
za onaj višak preko broja starih ima da plati kao i novi.

# Novi zadrugari plaćaju za'svaki dio K 60.— sa
vrijednošću na 1. 'siječnja 1921. i k tomu mjesečne
kamate po K i. i k tomu upisne! troškove. |

Upisni troškovi ražili su prema broju upisanih
udjela, “te 'su prema većem broju udjela i iroškovi
tpisa' razmjerno maaji. Troškovi su i za stare i nove
zadrugere isti i 167! i

za 1 udio KIO |:

za 2—4 udjela po K 6.— za svaki udio

za 8—9 udjeli po K S.— za svaki udio

za 10—19 udjela po K_2.— za svaki udio ||

zat 2049 iidjelačpo' K=11,50 za svaki udio itd.

Udje& se nar&čiju bilo poštom (adresa: »Naroi
dna ie Zagreb I, Pošt. pret. 109.) bilo kod