DUBROVNIK 5. jula 1921.
God. III.
Uredništvo i Upnava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
Pa
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 8, Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijentku. — Odgovorni
— Ro Plativo i utuživo u Dubrovniku 4 UMIRU i urednik A. Fle. — Vlasništvo Odbora Narodne sveli
Pojedini broj 3 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se mn | vraćaju
Napred u borbu!
Nikoli Pošiću je uspjelo, da konstituanta prihvati
njegov nwacrt ustava. I ako je velika većina našeg na-
roda prolivna načelima, koja ovaj ustav postavlja za
iemelj našeg državnog života, većina je poslasika kon-
stituante glasovala za nj. Ne ćemo sada ispitivati, a
niti nam je io moguće, što je pojedincg poslanika na
1o sklonulo, dali ,jer mora“, kako su neki izjavili ili
su nsvijesno za nj“. Svakako smo još daleko od toga,
da bi prava volja većine naroda bila u zakonodavstvu
mjerodavna. Dali ustav imađe moralnog temelja prav-
če i jednakosti to se ne pita, glavno je broj, pa do-
šlo še do njega poštenim ili nepoštenim sredstvima.
Svejedno je jeli narod prigodom izbora bio upućen
ili ga se je zavaravalo, svejedno jesu li glasovi do-
provoljni ili kupljeni. Glavno je ovo 223 su poslanika
glasovala za Pašićev ustav, 35 proti, a 161 poslanik
je u znak protesta odsutan. Pašićev nacit je danas
ustavni ili temeljni zakon SHS države. Ne smeta da
je on donesen u odsutnosti predstavnika čitavog hr-
vaiskog plemena i velike većine slovenskog. Ovo je
ustav. Vidovdanski ustav. Donesen je na Vidovdan,
dan kosovske bitke, zaslugom kosovskih Turaka, čiji
su glasovi odlučili.
S ovom činjenicom treba računati. Ali mi znamo,;
da nijedan ustav nije vječan, ,rgjav ustav“, kako je
ovog Pašićevog nazvao Dr. Trumbić, nalaže svim o-
| mima, koji žele dobra narodu i državi, da rade oko
njegovog ispravka, revizije.
i Čitavo naše političko nastojanje treba da ide za
_tim ciljem. Mi smo uvjereni, da će hrvatsko i sloven-
GQ.
= pjeti to će ovisiti dobrim dijelom i o nama samima.
1 čokorilovci će već iza prve ,opojenosti“, kojoj se sada
podavaju uvigjeti, da se država ne da uregjivati bez
Hrvata i Slovenaca, od nas se ne može očekivati, da
suragjujemo na temelju načela, proti kojima smo se
svim silama borili, Ali da uspijemo moramo udesiti
razumnu taktiku, jer je valjda, baš taktika nekih hrvat-
skih stranaka najviše kriva našem neuspjehu pri do-
našanju ustava. Radićeva siranka, čijih se je 49
zastupnika usteglo već u početku od parlamentarnog
rada, omogućila je drugima, da u svoje svrhe izrabe
odsutnost 49 Hrvata. Dalmatinski su se , zemljoradnici“
ili ,težaci“ pridružili srpskoj zemlioradničkoj stranci,
koja je u početku debate glasovala za ustav, te time
mnogo doprinijela, da Pašić nije mario za sporazum
s Hrvatima i Slovencima. Mnogo je Hrvata glasovalo
za komuniste, koji su protiv ovog ustava, ali bi bili
i proliv onog, u kom bi se mogli Hrvati, Srbi i Slo-
venci složiti, Time je takogjer bio oslabljen položaj
Hrvata u komnstiivanti.
Mnogo smo dakle i sami krivi, da imademo us-
tav, s kojim smo nezadovoljni, a koji ne će poboljšati
prilike u našoj državi.
Nama je put odregjem. Naše su geslo, riječi, ko-
jima je Dr. Korošec završio svoj govor, što ga je ne-
davno održao na sastanku Hrvat. Pučke Stranke u
Požegi : nova borba. Borit ćemo se hrabro svi. Pad-
nemo li jednom, dignut ćemo se; padnemo li deset
puta, jedanaesti ćemo se puta diguuti za slobodu i
ravnopravnost, tada jedanaesti puta kada se dignemo,
pobjedi ćemo, jer je maša stvar pravedma. Napred u
borbu !
Atentat na Regenta.
Zločinačka ruka zamahla je krvavim oružjem nad
| dragocjenom glavom našeg kraljevića. Ali veliki Bog
| sačuvao nam ga je čila i zdrava na radost svega na-
| roda. Kad se je na blagdan sv. Petra i Pavla vraćao
Regent u pratnji g. Pašića i svite iz konstituante, gdje
je položio zakletvu na primljen ustav, da prisusivuje'
| i knez Miloševe bacio je atentator Spasoje Stejić bom-
| bu prama Regentu. Atentator se ualazio na trećem ne-.
dogragjenom spratv ministarstva gragjevina, gdje se
2
|. sko pleme u svom nastojanju uspjeti. Kada ćemo us-.
| defilć-u trupa na Terazijama, na uglu ulice Njegoševe
je skupilo veliko mnoštvo svijeta. On je rodom iz
Turske Kaniže, po zanimanju ličilački radnik, vjere
srpsko-pravoslavne, komunista tako žestok, da su ga
radi toga zvali Trockim. Atentator se upravo vratio iz
Beča, gdje je u Radekovoj komunističkoj organizaciji
zaključeno početi s izvogjenjem atentata u Jugoslaviji
radi reakcijonamnog režima. Prvi je imao biti ubijen
Regent Aleksandar, a onda hi došli ma red i ostali
stupovi sadašnjeg režima. Za ovaj je atentat bilo .pet
kandidata, megju njima dva Srbinaitri stranca. Kocka
je pala na Stejića. On se ukrcao u ekspres vlak, po-
nio sa sobom jednu francusku bombu, koju je bacio,
tri njemačke tempirane:i revolver sa 8 hitaca.
Bačena bomba zapela je o telefonske žice te je
eksplodirala u zraku. Regeatu se hvala Bogu nije ništa
dogodilo, ali je ranjeno 10 osoba od kojih neki iteže.
Atentator je pokušao da bježi, ali je usprkos grčevite
obrane ipak uhvaćen, razoružan i pritvoren. Regent je
nakon atentata dalje krenuo prama Terazijama, gdje
održan defilć trupa. 4 -
U vezi s ovim neuspjelim atentatom uapšeno je
u Beogradu do 300 osoba, megju njima i podvoruik
komunističkog kluba. Po informacijama, koje stoje vladi
na raspoloženju, umiješani su u zavjeru i četiri ko-
munistička poslanika, pa vlada traži od parlamenta,
da se izruče, Komunisti tvrde, da je atentat djelo ne-
kih zanesenjaka, koji su radili na svoju ruku te ne
stoje u nikakvoj vezi s kakvom komunističkom orga-
nizacijom. Regent je pak poslije podne potpisao Ob-
znatu, koja je tako legalizirana od krune,
= Netom se je po našoj domovini proširila vijest
o atentatu i o njegovom neuspjehu, po čitavoj je dr-
žavi zavladalo neopisivo veselje i radost, što se je o-
čitovalo u oduševljenim manifestacijama nepreglednog
mnošiva naroda, koje je hrlilo u bogomolje, da se na
svečani način zahvali velikom Bogu, da je sačuvao
zdrava našeg kraljevića. Sa svih strana domovine po-.
letješe brzojavi obljubljenom Regentu radujući mu se
na spasenom životu.
Nek živi Nj. Visočanstvo Regent Aleksandar na
spas i sreću mile nam Jugoslavije !
,Hovo Doba“ o Pučkoj Stranci.
»Novo Doba« u svom "članku o ekonomskom-
socijalnom momentu u životu naših siranaka u broju
od 21. lipnja veli o mlagjima u pučkoj stranci, izme-
gju osteloga ovo: ,Mladi elementi poput Gosara,
Barića, Deželića itd. to su ljudi odgojeni u katoličkim
mladenačkim organizacijama, koji s jednim izgragje-
nim knlturnim, socijalno ekonomskim programom siu-
paju u život. Pokret katoličke omladine nastao je ovih
zadnjih decenija u svim gotovo kulturnim narodima.
Kod nas mu najviše maha dadoše pok. biskup Mah-
nić i pok. Krek. i
Mnogi od onih mlagjih, koji u ovom taBora vo-
de danas prvu riječ, proputovali su i Francusku i Nje-
mačku i Belgiju, upoznali se sa kulturnim i ekonom-
skim \organizacijama. iamošnjih svojih drugova i to
nastoje da danas presade na naše ilo.
Socijalno ekozomski dio njihova programa vrlo
je savremen. U agrarnom i sličnim pitanjima zauzim-
lju radikalno stanovište. Zato ih se stariji slovenski i
hrvatski župnici plaše malo manje nego samih komu-
nista. To je i razlog što nije dug trajni i ustrajan rad
Barića, Šimraka i pok. Rogalje i mnogo drugih donio
većeg ploda pri zadnjim izborima.“
Uz ovako laskavo priznanje mlagjima u pučkoj
stranci »N. D.« donosi.o starijima manje ispravan sud,
koji ne odgovara pravora stanju stvari.
s : i
Ako uzmeš pripovijetku, što se zove »Vestalka«
čitat ćeš ju a
od jutra do mraka
jer je tako zanimiva, a dugačka. Knjiga ima dvjesia
sirana, a dobit češ ju, ako pošalješ 22 krune
"Narodnoj Prosvjeti“, Zagreb I., 109.
s
Jugoslav. katoličko djaštvo na okup!
Naše se djaštvo orijentira, Liberalizam fie može
da zadovolji ozbiljna čovjeka, jer je u sebi beznače-
lan pa stoga i konfuzan i nedosljedan. Mladi ljadi
trebaju jasno odregjena načela, sankcijonirana neobo-
rivim auktoritetom, da po njima gledaju u budućnost,
shvate smisao života i svoju ulogu u njem. Toj nuždi
mladih duhova zadovoljava jedino katolicizam. Za to
vidimo, da se svuda po Evropi samosvijesno nepo-
kvareno djaštvo vrsta u redove oličke savremene
organizacije. I kod nas već 15 opstoji kato-
lička gjačka organizacija. Poslije kog rata se je
reorganizala pod imenom jenske katoličke
gjačke lige. Liga ima i svoje «Zora-Luč« ve-
oma lijepo uregjivano od vrijednog sina Dalmacije
Marka Šoljačića, stud. phil.
Ovih praznika jugoslavensko katoličko gjaštvo
drži svoje sastanke za što bolju organizaciju svog
rađa. U prošlom smo broju donijeli raspored sastanka
u Djakovu. Ovog puta donosimo raspored sastanka
u Splitu.
Sastanak jugoslavenskog katoličkog giaštva
Bosne, Hercegovine i Đalmacije u Splitu 2, 314
kolovoza 1921. — Utorak, 2. 8.: 7 sati sv. Misa, —
8 sati sastanak: 1. Pozdrav delegata jug. kat. Lige
(srednjoškolski sekretar iur. B. Nikolić) — 2, Izvještaj
pojedinih organizacija o radu kroz školsku godinu
1920-21. 3. Katolički djak u školi i u društvu (ref.
Mate Ujević, gimn. Split). — Poslije podne. 2—4 sata
razgledanje grada — 4 sata sastanak: 1. Katolički
djak i organizacija (ref. S. Čeda, maturani, Travnik).
— 2. Tip savremenog katoličkog djaka (ref. urednik
»Zare-Luči« M. <Sclja phiii oD; Si ae
Zborovanje djačkih gimnastičkih odsjeka, zborovanje
Marijinih Kongregacija. — Na večer: Djački gimna-
stički nastup i komers. — Četvrtak, 4. 8, Religijozno
filozofska predavanja, — Prijave se šalju na adresu:
Knjižnica »Pavlinović«, Split, Nelipića ul. 1. Daljne
informacije izlazit će u »Narodnoj Politici« i »Jadranu«.
— Pozivljemo sve drugove koji žele prisustvovati sa-
stanku, da se jave odmah. Stan i hrana za sva tri
dana stajat će po prilici 100 K. Pripravni odbor (Ne-
lipića ul. 1.) odgovara odmah na sve upite glede
popusta i t. d.
Glavna godišnja skupština jug. kat, akad, pro-
svjet. društva ,Pavlinović“. 2. 8. 1921. u Splitu u
+ sata popodne. — 1. Pozdrav i otvor (predsjednik
Ante Padovan, med.) — 2. Izvještaj tajnika o radu
društva iza rata (3. Urlić-Ivanović, iur.), — Izvještaj
blagajnika (J. Skarpa, iur.). — 4. Izvještaj knjižničara
(3. Urlić-Ivanović, iur.) — 5. Primanje novih članova
i proglašenje društvenih seniora. — 6. Demisorij sta-
rom i izbor novog odbora. — 7. Rasprave o prijed-
lozima stiglim do 20. srpnja. — 8. Pavlinovićeva za-
daća“ u narodu, rei. Ivan Ć. Miličić, aps. in. — 9.
Eventualia. — Prijave molimo slati na »Odbor za
Pavlinovićev sastanak«. Split, Arcibiskupova ul. 4.
Sastanak prosvjetnih organizacija 3, i 4, 8.
1921. Sastanak »Pavlinovića« s izaslanicima kat, pro-
svjetnih organizacija. — Srijeda, 3. 8. 7 i po sati sv.
Misa. — 9 sati: Katolički pokret u Jugoslaviji, govor.
— 2. Vjera i škola, rei. — 3. Hrv. Kat. Narodni Sa-
vez, ref, — Poslije podne, u 4 sata: Prosvjeina i
omladinska društva, rei. — 2, Religiozni momenat u
prosvjetnim društvima, ref, — 3. Društveno djelovanje,
rei. — Četvrtak, 4. 8. 7 i po sati sv. Misa sa zajed.
ničkom sv. Pričest. — 9 sati: 1. Naš rad ma gospo:
darskom polju, ref, — 2. Katolička štampa, rei, —
3. Osnovanje Kat. Narodnog Saveza podružnice za
Dalmaciju. — 4, Zaključna riječ. — Detaljni program
objelodanit će se naknadno. Prijave prima >Odbor
Pavlinovićevog sastanka«, Split, Arcibiskupova 4. Uz
prijavu treba uplatiti 20 K. Stan i hrana za dva dana
zapast će oko 100 kruna. Darovi u novcu i naravi
primaju se sa zahvalnošću. Molimo da darovi budu
što obilatiji, jer će se 5, 6, i 7, 8. održati u Splitu i
prosvjetni tečaj za seoske omladince, S