| jalne interese“ ; DUBROVNIK 19. jula 1921. God. II. = Cijena Je listu sa donašaajem Plativo i utuživo u Dubrovniku —— Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Prošli četvrtak iskazao je Dubrovnik sjajnim sprovodom na izvanredan način zadnju počast ovome vrlo zaslužnom sinu, kojega je eto nestalo s ovog svjetskog pozorišta, ali tako da je ostavio za sobom sjajnu brazdv», koja se neće tako lasno pomrsiti. Njegov život u kratko je ovaj: Rogjen u Du- brovniku god. 1837. pošao je kao mladić ma nauke u Padovu, gdje su se u ono doba sastajale naše po- najbolje sile, da odanle pak prenesu u svoj narod doticaj i zanos u borbi za ona ista narodna načela, koja su italijanski narod vodila i dovela do slobode i ujedinjenja. Njegova misao, u tome pogledu, bila je jednaka misli njegova starijega druga blagopokojnoga Miha Klaića. ,Mi — rekao je ovaj u znamenitoj sjednici sabora dalmatinskoga od 5 aprila 1864 — ,ne samo nismo neprijatelji jezika i kulture talijanske, nego pače priznajemo, da njoj dugujemo cno, što znamo. Baš za to, jer odgojeni talijanskom uljudbom, mi ze smi- jemo zatajati svoje porijeklo, i postati neprijatelji svoga naroda“ ; malena je naša domovina, ali po svome položaju, po svojim tradicijam, po elemen- tima prosvjete, ona je pozvana da vrši veliki upliv na prosvjetni napredak bližnjih slavenskih naroda, maše braće.“ Tako, kad je god. 1861. nastao kod nas narodni pokret, mi vidimo mladoga Čingriju megju prvim bor- cima. On se stade zanimati za sva javna pitanja i pomnjivo pratiti tijek narodne borbe. Kad je ondašnja narodna stranka, sastavljena od složnih Hrvata i Srba, makon teške borbe i nemilih progonstva, napokon g. 1870. izvojevala pobjedu, te za prvi put ušla u dalm. sabor kao narodna, većina, ugje i Čingrija prvi put kao zastupnik biran kao takav uz pok. Rafa Pucića od dubrov. trgovačke komore. Od onda, pa sve do početka svjetskog rata, koji je doveo do sloma Au- strije, zastupao je neprekidno svoj rodni grad na po- krajinskom Saboru, a uz to je vršio i druge gragjan- ske dužnosti, Načelnikom dubrovačkim bi izabran u dva navrata: prvi put god. 1878, i u toj časti ostade do 1882; drugi put g. 1899. i ostade načelnikom do 1911. kad, željan mira i već dobom odmakao, ne htjede više da kandiduje. Ko zna, koliko političke borbe umore i iscrpe čovjeka, i koliko se moralne snage i značaja hoće da čovjek može u tim borbama do kraja ustrajati, zadr- žavajući uvijek svijetao obraz i poštenje — taj jedino može dostojno ocijeniti dugotrajni politički rad pokej- sije Srba, riarodnoj-hrvatskoj stranci, trebalo je najprije osvijestiti narod i skršiti premoć birokratske talijanaške stranke, predvogjene od Lapenne i Bajamonti-a ; zatim | botiti se protiv Rodićeva i Ljubišina ,zemljaštva“, koje je sastojalo u ,napuštanju narodnih ideala za materi- trebalo joj je ustati protiv Jovanovi- ćeva i Handelova ,njemškutarstva“, kao i protiv on- dašnjih zajedničkih srpsko-talijanskih podviga. Sve te bure i oluje preturio je pokojnik. uzdržeći se. vazda vjeran načelima i programu stranke, kojoj je pripadao ; | vazda značajan i dosljedan u provagjanju nacionalno- | političkog programa, koji je ovako glasio : »Klub promiče oživotvorenje. narodnog mačela i drži se državnoga prava hrvatskoga, te nastoji da se | izvede sjedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom i Slavoni- | jom. Pod zaštitom toga državnoga prava Hrvati i Srbi | u Dalmaciji uživaju ista prava u svakom pogledu, kako “| sačinjavaju jedan te isti narod, izvan kojega ne pri- | zriaje se, da ima drugoga u Dalmaciji.“ Kad je god. 1908. bilo provedeno formalno zdru. || ženje narodnjaka i pravaša u jednu stranku, krvažsku | stranku, te pokojnik izabran bio istoj za predsjednika, u kuću ili u za mjesec dana K 8. mikov. Staroj narodnoj stranci, a kasnije, nakon sece- (bi prihvaćen movi program, koji se u bitnosti nije' : Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 3 Kr. | Glavne su mu tačke bile razlikovao od staroga. 1. Hrvatska stranka stoji nepomično na slanovi- štu sjedinjenja kraljevine Dalmacije sa kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom na temelju narodnoga i dr- žavnoga prava, smatrajući to sjedinjenje znamenitim korakom za oživotvorenje vrhovnog narodnog cilja, koji teži na to, da se sve zemlje napučene Hrvatima: vele ove: slože ustavnim sresttima u jedno samostalno državno tijelo. 4. Hrv. stranka smatra, da su Hrvati i Srbi je- dan narod po krvi i jeziku, nerazdruživo spojeni ze- mljištem, na kojem obitavaju, te će prema tome ra- diti, da se uklone i onemoguće razmirice, a da se u- vriježi ljubav megju njima, na osnovu zdravog sku- pnog rada za opći narodni boljak«. Program ovaj bio je djelo D.ra Trumbića, a po njemu se je vidjelo sve upornije i ozbiljnije nasteja- nje, da se dogje do uspostave poipune sloge sa Sr- bima. Pokojni je Čingrija, kao predsjednik stranke, to nastojanje svim srcem pomagao. Iste godine 1905. do- šlo se je do tako zvane »Riječke rezolucije«, koja je bila doista neuspjeli, ali svakako dobrom namjerom učinjeni pokušaj, da se s Magjarima dogje do spora- zuma, uz uvjet »da se Hrvatskoj dadu i zajamče pre- duvjeti samostalnog opstanka i mapretka« — pokušaj, što je od narodne stranke već bio učinjen za doba Šmerlingova centralističkog apsolutizma. Svakako, i ako neuspjela, Riječka resolucija i- inala je tu dobru stranjt;da je uistinu dovela do sloge sa Srbima, jer je malo iza 'nje slijedila t. zv. zadar- ska resolucija, u kojoj stpske stranke izjavljuju, »da su pripravne uložiti i svoju snagu za ostvarenje za- htjeva braće Hrvata za reinkorporacijom Dalmacije Hrvatskoj i Slavoniji“, pod uvjet »da se obvezno pri- zna zakonopravnost srpskog naroda: s hrvaiskim«. — Kad se sabor iste godine u Oktobru sastao, ravno- pravnost Hrvata i Srba, kao jednog naroda, bi zapis- nički uivrgjena, uz obvezu jednih i drugih, da će »raditi rame uz rame kao jednakopravna braća u narodno političkim pitanjima«. Kako se vidi, 1adilo se u ono doba za narod sve što se moglo i kako se moglo, buduć da se niko nije mogao ni u snu nadati, da će se Austrija do ne vele VEmena slomiti onako, kako se je slomila. Po- kojni Čingrija bio je odlučau protivnik svake politike, koja bi sastojala u negaciji, njemu se htjelo pozitiv- nog rada, pa kad se pod Austrijom nije moglo uči- niti ono, što se željelo i htjelo, ustajao je, da se u- čini barem ono, što se može, iako je bio uvjeren, a i više puta znao reći, da se naše narodno pitanje neće konačno riješiti bez jednog velikog oružanog sukoba, koji će prodrmati cijelom Evropom i srušiti dualistički sistem, na kome je Austrija svoju snagu postavila bila, _a koji je bio, uzrokom njezine konačne propasti. Baci li .se oko na cjelokupni rad pokojnika, mora se priznati, da su velike njegove zasluge za našu opću narodnu stvar, a osobito hrvatski dio naroda ima mu biti: puno zahvalan, naiviše za to, što se hrvatskog imena nigda nije sramio, nego uvijek ponosno vijao njegov barjak i odlučno ustajao proti svim nepravdam i napadajima, bez obzira dolaze li od tugjina ili od rogjenoga brata. Inače je čudnovata bila sudbina ovog našeg vele zaslužnog čovjeka. Baš zadnje godine svoga života, kad se je s pravom mogao nadati, da će mu istinsko veselje i zadovoljstvo život zasladiti, morao je mnogu gorku popiti, a i dosta razočaranja doživjeti, koja, ako se ne može reći, da sw mu život prikratila, ama zacijelo nijesu mu ga ni produljila. On je umro, svi- jestan da je kao patriota svoju dužnost izvršio i svoju neporočnost do kraja uzdržao. Bila mu slava, i trajna uspomena u narodu !! e | Oglasi, Tisak Dubrovačke Odgovoraš zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — urednik A. Fle. — Viasnišivo Odbora Narodne Svijesti, — Tiskare. — Rukopisi se ne Hrvatske vraćaju Značajan proglas. Predsjednik je Slovenske Pučke Stranke dr. Ante DE upravio načelnicima i općinskim odbornicima . P. S. slijedeći proglas: Pokrajin vlada za Sloveniju poziva načelnike slovenskih općina, neka prigodom primitka ustava sa- zovu svečane sjednice, Po svečanosti i zahvale, te zahtijeva kroz osam dana obavijesti o tom. S obzirom na io poručujemo načelnicima i općinskim odbornici- ma Slovenske pučke stranke: Ustavu priznajemo zakonitost. Ipak je taj ustav primljen glasovima dvaju neznatnih slovenskih stra- naka protiv volje velike većine slovenskoga naroda i sadržava članaka, koji su napereni protiv našim de- mokratskim, gospodarskim, narodnim i vjersko-moral- nim načelima. Protiv tih ćemo se članaka boriti tako dugo, dok ih ne promijenimo. Izjave i«svečanosti, što ih zahtijeva zemaljski predsjednik, ne odgovaraju čuvstvima našega naroda. Zato na predsjednikov poziv odgovorite, da priznajete zakonitost ustava, ali da se ostalim njegovim pozivi- ma ne možete odazvati. Kulturne vijesti, Secijalni tečaj na sv. Joštu. I ove su se godi- ne sakupili katolički intelektualci na sv. Joštu iz svih slovenačkih i hrvatskih krajeva. To je baš ognjište katoličke prosvjete i politike. Tamo su u svoje vrije- me Dr. Krek i Dr. P. Rogulja stvarali planove za.bu- dući rad i preporod katoličkih krugova. Ovaj isti duh i osjećaji pokojnih naših velikana Dra Kreka i Dra Rogulje sakupio je i ove godine na sv. Joštu našu katoličku hrv. i slovenačku inteligenciju. Raspravilo se i opredijelilo sve za nastavu vjerskog, prosvjetnog i ekonomskog rada megju narodom. Pokazala se jed- nodušnost svih za radom megju narodom na temeljima vječnih evangjeoskih istina. Prisutni su tečaj svišili s duhovnim vježbama. Jugoslavenski katolički zbor. Ove će godine biti , veliki jugoslavenski katolički zbor u slovenskom Pre- komurju. Na njemu će osobito Slovenski Prekomurci pokazati, da su svjesni, da je jedina katolička crkva prava Isukrstova crkva. Za zbor su velike priprave u tečaju, a pribivati će zborovanju i papinski poslanik iz Beograda. Orli u Češkoj. Orlovska se organizacija u Češkoj vrlo živo razvija. U zadnje je vrijeme održan u Brnu opći zbor češkoga orlovskog saveza. Bilo je prisutno oko 448 izaslanika, koji su zastupali 760 orlovskih odsjeka sa preko 100.000 čianova. I u Slovačkoj na- preduje orlovstvo velikom brzinom. Sramota civilizacije... Pod ovim naslovom opi- suju razne novine zvjerstva crnačkih četa u području Rajne. Bijele žene, djevojčice i starice, kao i dječaci od 10—14 god. bespomoćna su u šakama crnačkih zvijeri. Amerikanci se zgražaju nad ovakovim postu- panjem i pozivlju Nijemce na osvetu. Amerikanka Ray Beveridge svjetuje Nijemcima, da se pomognu užetom : linčovanjem. Ozbiljni se ljudi pitaju, može li jedan narod, koji se ponosi svojom kulturom, može li plemeniti francuski narod trpjeti ovakovu sramotu, koja se nanosi čovječanstvu. Ali treba razlikovati na- rod, od vlade i dotične vlasti, Pisma iz naroda. = ' Blato na Korčuli. (Naše školske prilike.) Naša pučka škola valja da je najveća škola u cijeloj našoj pokrajini, a kamo sreće, kad bi mogli ustvrditi, da je i najbolja u svakom pogledu. Što se tiče školskih pro- storija, to su ispod svake kritike osobito, gdje je smje- štena muška škola. Dok bližnja nam mjesta Velaluka i Smokvica imaju već davno svoje nove krasne zgrade za pučku školu, to naše Blato još e tom niti ne sa- nja, da bi ih u tom slijedilo. A da je volje i sloge, moglo je to već davno biti.