Br. 80. x
s
DUBROVNIK 26.
jula 1921.
God. HI.
sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana
Cijena [je listu K 8 Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cije . — Odgovorni
—— Plativo i utuživo u Dubrovniku - : EA i urednik A, FI. — Vlasništvo. Odbora Narodne | Svijesti, —
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Pojedini broj 3 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju
Radić nije imao pravo, što nije išao u konstituaniu | = radićevske republike ništa, a cemiralizam je bome istje-
s. vw
Poslije praškog kongresa.
(Od našeg posebnog izvjestitelja).
Prag, prijestolnica čehoslovačke ropublike, bio je
9, 10, 11 i 12 ov, mj. očevidcem sjajnih katoličkih
manifestacija. Preko 3 i po hiljade katoličkog gjaštva
i inteligencije stupalo je povorkom praškim ulicama,
ulicama »husitskog« grada, manifestirajući za katoličku
ideju. Došli su oni u Prag, da se na grobovima češ-
kih svetaca, Venceslava, Vojtjeha, Ljudmile, Prokopa,
Ivana Nepomuka i ostalih zakunu, da će katoličku
zavjetnu misao ispuniti, da će česku republiku, danas
tobože husilsku preobraziti u katoličku Čehoslovačku.
Došli su, da pokažu liberalnom Pragu, da pokažu li-
beralnoj praškoj vladi, koliko još ima inteligencije u
Čehoslovačkoj, koja se hrani vječnom hranom katolič-
kih istina. Došli su, da dadu zadovoljštinu povrijegje-
nim katoličkim čuvstvima, da postave vijenac na ono
mjesto, odakle je 1918. bijesna rulja skinula spomenik
Bi. Djevice i barbarskim ga načinom odvukla do Vitave.
Ali katoličko gjaštvo i katolička inteligencija nije
se sakupila u Pragu iz svih krajeva Evrope, samo da
manifesliri. Katoličko gjaštvo i inteligencija sakupili
su se u Pragu i da udare temelje svome budućem
radu. Sveta ideja sjedinjenja istočne i zapadne crkve,
našla je u čitavom kao slavenskom, tako i internaci-
jonalnom kat. gjaštva svoje oduševljene pobornike.
Cirilo-Metodijska liga kat. slav. gjaštva, to je prva
eiapa u:radu slav. kat. gjaštva oko sjedinjenja crkava.
Kada se slavensko katoličko gjaštvo organizira jedin-
stveno-u jednu organizaciju onda će moći, da pruži
dralsku Gesnicu svojoj pravoslavnoj braći, da onda za-
«s jedničkim rađom.i jedni isdrugitdeprinesw“ da -se-čim
prije ispuni sveta Kristova želja »Ut omnes unum sint«!
Program praškog sastanka je ispunjen: svi na-
crti, sve zamisli su oživotvorene. I čehoslovačko kat.
giaštvo se je razišlo svojim kućama sa još više ener-
gije, sa još više oduševljenja, no prije. Čehoslovačko
kat. gjaštvo svijesno svoje jakosti, svijesao svojih e-
nergija nastavili će nametnuti mu boj, iz kojega će
sigurno ono izići pobjednikom. Ta čehoslovački na-
rod, kao i svi ostali slavenski narodi mosi u sebi onaj
specijalno slavenski religijozni duh. A taj religijozni
duh najbolje je realizovan kod Čehoslovaka u katoli-
cizmu. Hradčani, Emaus, Velehrad to svjedoče. Još
danas megju dvorom českih kraljeva na Hradčanima
i megju framom sv. Vida, hramom, koji u sebi čuva
veliki dio česke historije, megju tim dvama zgradama
još danas stoji hodnik, kojim su česki kraljevi prola-
zili, da idu u velebni hram da se mole. »Mi hoćemo«
— piše česki »Lid« — »mi hoćemo, da taj hodnik po-
stoji i unapred, da bi se i nadalje onaj, koji bude
vladao narodom, tim hodnikom išao da moli.«
Mi sa krajujeg slavenskog juga pozdravljamo
ovom prigodom braću Čehoslovake i ponavljamo one
riječi, koje smo im rekli u Pragu. Mi Jugosloveni i
vi Čehoslovaci imamo historičko pravo na uzajamnost.
Za Karla IV. mi smo vam poslali glagoljaše. U teško
doba ropstva mi smo 1918. g. zakleli vječnu vjernost.
Danas mi ponavljamo tu zakletvu i govorimo, vaša
pobjeda, naša pobjeda, vaš poraz, naš poraz, vaše ve-
selje, naše veselje, vaša žalost, naša: žalost. Do vigje-
nja braćo Čehoslovaci u miloj nam Jugoslaviji! — S,
| Tko je imao pravo?
Kad se je pročulo, da su i naši poslanici Pučke
Stranke, prije nego što je odglasan bio ustav, otišli
iz konstituante, mogao si da čuješ mnoge ljude, kako
kažu : »Eto vidiš, ipak je Radić imao pravo, sad je
to i Pučka Stranka uvidila l« I mnogi će misliti, da je
zbilja tako, kako ovi ljudi govore.
Pa je li uistini tako, da je i Pučka Stranka po-
šla za Radićem i priznala mu, da je imao pravo?
Je li zaista dobro uradio Radić, što nije išao u Be-
ograd u konstituantu ? Ukratko da i sada opet kaže-
mo, što smo već toliko puta rekli i napisali: Ne,
Radićevci nijesu smjeli ostali kod kuće! I kamo sreće,
da su oni pošli za pravom i korisnom politikom, ne
bi danas Hrvati bili ovako gurnuti u kraj! Ne bi onda
bilo ovog centralizma, koji je eto već sasvim u kon-
stituanti odglasan. Ne bi onda borbu za autonomije
morali voditi iznova, kao što ćemo sada morati! Ne
bi onda bilo ni tolikih nepravda, koje su se u ovo
zadnje po godine nad Hrvatima pod Pašićevom i Pri-
bićevićevom vladom vršile! Ne bi onda te uasilne
centralističke vlade i politike zacijelo ni bile nego bi
sve krenulo drugim i boljim putem. Ne bi dakako
odmah bilo ni republike, ali bi bile za stalno autono-
mije, kako smo je mi tražili, a tu će i svaki pamet-
niji radićevac morati priznati, da i u politici vrijedi
pravilo : bolje išta nego ništa. Samo tvrdoglavo i ne-
razborito dijete kaže, da ne će ništa, ako mu tie daš
baš ono, što traži. Razboriti ljudi ne će nikada tako raditi.
Zato eto Radić nije imao pravo, jer smo &to i
zbog njegove politike dobili centralističku vladu i cen-
tralistički ustav. Ta to barem mora već svakom trije-
znom čovjeku biti jasno kao na dlanu. U ustavnom
odboru dobila je svaka stranka na svakih deset za-
stupnika po jednoga. Od 420 poslanika bilo je naime
u ustavni odbor birano 42. Tu je vlada jedva jedvice
izvukla 22, dakle samo jednoga preko polovice. A da
su radićevci došli u konstituantu, oni bi sami dobili
polovicu u ustavni odbor. Pa zar tu ne vidite, da vlada -
ne bi mogla onda dobiti nikako većine ? Tako je skri-
vila radićevska politika kod ustavnog odbora, koji i
jeste bio kao prva mala konstituanta. A kada znamo,
da je Radić dapače mogao postati i predsjednikom
«tog ustavnog ,odbora;; enda: možete misliti, koliko se
tu dalo dobrih stvari učiniti. Ali eto propalo je zbog
radićevske politike.
Da su radičevci za vremena došli u konstituantu,
ne bi se poslije bosanski muslimani dali prodati Pa-
šiću i Pribićeviću, nego bi ostali uz Hrvate, kao što
su i bili prva tri mjeseca. Ne bi onda ni srpski zem-
ljoradnici ovako ševrdali čas uz vladu čas protiv nje,
kao što su dosad radili, nego bi više držali s radi-
ćevcima i sa Pučkom i sa drugim strankama, koje su
protiv centralizma i za dobru seljačku politiku. Ne bi
onda s ustavom bilo ovolikog natezanja, kao što je
bilo, nego bi sve brže i bolje išlo, pa bi se već mogle
i druge državne stvari oko državnog proračuna, po-
reza i oko drugih zakona uregjivati. Ovako smo se 7
mjeseci natezali samo s tim jednim zakonom, koji se
zove ustav, pa i odsad će još biti s njim nalezanja,
a doile demokrati i radikali vladaju nad državom bez
brige i bez računa.
I tako bi redom mogli mabrajati, kako bi sve
drukčije bilo, da radićevci nijesu udarili ovakvom po-
litikom, kao što jesu. Pa zar ne vidite, koliko je Pa-
šić imao muke, dok nije skucao nekakvu traljavu ve-
ćini, makar da mu oko 150 poslanika uopće nije
smetalo, jer nijesu bili u konstituanti, kad je ustav
priman ? A šta bi tek bilo, da .su svi poslanici
tamo bili !
»Pa dobro«, pitat će sad netko: »a zašto su
onda i poslanici Pučke Stranke otišli iz Beograda, kad
vide da Radićeva politika ne valja ?« Eto to treba da
dobro naglasimo :
Nijesu naši poslanici Pučke Stranke otišli iz
konstituante zato, da i oni možda sad udare putem
radićevske politike. Ne, mi i sada kažemo, da radi-
ćevska politika nosi Hrvatima više štete, nego li ko-
risti. Nego naši su otišli iz konstituante kad su uči-
nili za što pravedniji ustav. sve što su mogli, i kad
su vigjeli, da dalje više ne će nišić 4 ustavu izraditi.
A otišli su zato, da pokažu pred vladom i pred cije-
lim svijetom, da ne odobravamo, što vlada nije dola
državi bolji i pravedniji ustav onako, kiko smo to mi
tražili, da bude svima jednako pravo. Mi prosvjedu-
jemo protiv nepravednog centralizma, ali nismo rekli,
da ćemo sada kao i radićevci skrstiti ruke, pa što Bog
da. Ne, opet i opet moramo reći, da to ničemu ne
vodi. O tom se i naš svijet mogao sada uvjeriti: od
s
rao svoje. Pa zar da i dalje tako ide? Zar ćemo dati
da buđe kao i s ovim ustavom, kako drugi hoće, a
mi da ne kažemo ništa? Me, to ne bi bilo pametno.
Zato ue možemo reći ni kod ustava i konstituante da
je Radić imao pravo. Naprotiv, sad tek pravo vidimo,
da je Radić sa svojom politikom imao krivo, a mi da
smo s politikom Stranke imali pravo. Nama
Pučke e
su radićevci govorili, da se centrslizam ne će moći
provesti, ako sve hrvatske stranke odu iz konstiiuante.
Mi smo rekli, da će centra i ustav svejedno biti
proveden, ako se ne pobrinemo, da svi budemo u
konstiluanti. pa da srušimo vladu. Sad sudite sami,
tko je imao pravo! naši su poslanici otišli iz kon-
stituante, a ceniralistički je ustav ipak primljen. Tim
je majbolje dokazano, da radićevskim putem ni do
čega nismo došli.
Zato bi sad sve hrvatske stranke trebale da o-
krenu na drugi put, to jest na ovaj, za koji mi velimo
da je najbolji. Pa da sad tim puiem, radom u saboru,
svi pokušamo doći do onoga, što tražimo. Uvjereni
smo, da bi tako zaista i uspjeli.
1
Kulturne vijesti,
Sastanak jugoslavenskog katoličkog gjaštva
Bosne, Hercegovine i Dalmacije, u Splitu 2, 3, i 4.
kolovoza 1921.
Utorak, 2 8.: 8 saii sv. Misa. — 9 sati sasta-
nak: 1. Pozdrav delegata jug. kat. Lige (srednjoškol-
ski sekretar inr. B. Nikolić) — 2. izvještaj pojedinih
organizacija o radu kroz školsku godinu 1920-21. 3.
Katolički gjak u školi i u društvu (ref, Mate Ujević,
gimn. Split). Poslije podne: 4 sata sastanak: 1. Ka-
»-tolički gjak i- organizacija (ref. S. Čekada, matufant;* |
Travnik). — 2. Tip savremenog katoličkog gjaka (ref.
urednik »Zore-Luči« M. Soljačić, phil. Bol.
Pavlinovićev sastanak 2. 8. 1921. u Splitu u4
sata popodne. 1. Pozdrav i otvor (predsjednik Ante
Padovan, med.) — 2. Izvještaj tajnika o radu društva
iza rata (J. Uslić-Ivanović, iur.). — Izvještaj blagajnika
(I. Skarpa, iur.). — 4. Izvještaj knjižničara (J. Urlić-
Ivanović, iur.). — 8. Primanje novih članova i pro-
glašenje društvenih seniora. — 6. Demisorij starom i
izbor novog odbora. — 7. Rasprave o prijedlozima
stiglim do 20.-srpaja. — 8. Paviinovićeva zadaća u
narodu, ref. Ivan C. Miličić, aps. iur. — 9. Eventualia.
Sastanak prosvjetnih organizacija 3. i 4. 8.
1921. — Srijeda, 3. 8. — 8 sati sveta Misa. — 9
sati: 1. sastanak »Pavlinovića« sa izaslanicima kat.
prosvjetnih organizacija. — 1) Katolički pokret u Jx-
goslaviji, govori P. Grgec, urednik »Nar. Prosvjete«;
2. Vjera i škola, ref. dr. O. Karlo Eierović, upravitelj
gimnazije. — 3. Hrv. kat. Nar. Savez, ref. Pavao Je-
sih, tajnik Hrv. Kat. Nar. Saveza u Zagrebu.
1. Zborovanje dalm. bogoslovnih zborova.
HI. Zborovanje gjačkih gimn. odsjeka. IV. Zborova-
.nje Marijinih Kongregacija. _
Poslije podne u 4. sata. 1. Sastanak _prosvj.
organizacija : 1). Prosvjetna društva, ref. Ivo Simetin,
svršeni pravnik. — 2), Gimnastički odsjeci, referira J.
Zudenigo, pravnik. — 3). Vjerski momenat u prosvj.
droštvima, ref. kanonik V. Fulgosi, upravitelj sjeme-
ništa. — 4). Društveno djelovanje, ref. Marko Vunić,
sluš. više pedag. škole.
IH. Sastinak kat, ženskih prosvj. organizacija. 1).
Kat. Ženski pokret, ref. Ruža Živkovićeva. — 2). Žen-
ska kat. prosvj. organizacija, ref. Danica pl. Bedeković,
Na večer. Gjački gimnastički nastup i komers,
Četvrtak 4. 8. u 7 i po sv. Misa sa zajedničkom
sv. pričesti učesnika. U 9 sati 1. sastanak izaslanika
pr svi. organizacija. 1.) Naš rad na gospodarskom po-
lju ref. Don. Bartul Ganza, župnik ; — 2.) 2. Katolička
štampa — P-jevo društvo, referira Dr. J. Carević, pro-
fesor. — 3.) Osnivanje Hr. Kat. Nir. Saveza podruž-
nice za Dalmaciju. — 4.) Zakljucna rije& govori
prof, Ivo. Juras. i
1. Zborovanje gjačkih organizacija — Religijoz-
no-filozofska predavanja.
Na večer gjačka predstava. g
Pozor! Sve prijave neka se šalju najbolje brzo-
javno na »Odbor Pavlinovićeva sastanka« — Split
Arcibiskupova ulica 7. Za stan i hranu 2, 3 i 4, ko-
lovoza plaćaju gjaci 100 kr. Ostali učesnici za 3 i 4
kolovoza plaćaju 100 kr. Legitimacije za sastanak do-
bivaju se i kod uredništva »Nar. Svijesti«, a