DUBROVNIK 2. augusta 1921.
Br. 31. God. II.
Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 8%. | Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. Odgovorni
KENNENH Plativo i utuživo u Dubrovniku o I U urednik A. Fle. — V ištvo Odbora Narodne Svijesti. - —
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. Pojedini broj 3 Kr, Tisak Dubrovačke Hrvaiske Tiskare, —
Rukopisi se ne vraćaju
R zo Iug. katoličkog :ginštvn u Splitu
Danas će Zvonimirov grad Spljet privinuti na
svoje grudi elitu jugoslavenskog katoličkog gjaštva iz
Dalmacije, Bosne i Hercegovine. Sastaje se danas u
Spljetu katoličko gjaštvo, ne toliko da manifestira, ko-
liko da organizira i specijalizira svoj rad, Jer je baš
karakteristika katoličkog gjaštva da radi i izgragjuje
kao što je naprotiv oznaka samozvanog naprednog
gjaštva fraza i rušenje.
Našoj je javnosti premalo, baš ništa poznata
jugosl. katolička omladina, jer ona ne vješa na veliko
zvono svoj rad, a protivnici je uvijek hotimično igno-
riraju. Eno i »Nova Evropa«, kuliurna revija što iz-
lazi u Zagrebu, posvetila je ornj od;11. maja >cnima,
koji dolaze«: omladini, ali fu me nalazite ni riječi o
jugosl. katol. omladini. A ipak je iugoslavensko kato-
ličko gjaštvo izgradilo takovu organizaciju, da joj za-
vigjaju i drugi kulturni narodi: pet akademskih dru-
štava i to »Danica« i sZarja« u Ljubljani, »Domagoj«
u Zagrebu, »Jug« u Beču, »Krek« u Pragu; dva aka-
demska kluba u Beogradu i Parizu; šest akademskih
pokrajinskih prosvjetnih društava: »Pavlinović« za
Dalmaciju, »Martić« za Bosnu i Hercegovinu, »Stros-
majer«, »Preporod«, »Zora« i »Kačić« za Hrvatsku i
Šlavoniju; 70 srednjoškolskih organizacija što muških
što ženskih; 70 zborova duhovne mladeži što svje-
tovnih što redovničkih bogoslovaca, — sve je to cen-
tralizovano u »Jugoslavenskoj Katoličkoj Gjačkoj Ligi«,
koja redovito izdaje svoje mjesečno glasilo »Zora-Luč«.
Što je pak glavne sva ta organizacija vogjena je je-
dnom mišlju, odregjenim programom, izgragjenim ži-
votnim nazorom na evangjeoskim principima te stupa
maprijed čvrstim korakom bez straha da će zalutati.
lpak svu tu velebnu kulturnu organizaciju katol.
omladine ne vidi uvodničar , Nove Evrope“ cand. iur.
Stevan Jakšić! Ili bolje neće da ie vidi, jer mu ne
stoji u računu. On vidi samo liberalnu omladinu, o
kojoj pak nije mogao a da ne iznese ovaj porazan
sud: ,Danas se u omladini ragjaju, od desna na levo,
sva moguća politička uverenja, i razlikuju se socijal-
ni, kulturni i etički nazori“, zato ,danas omladina ne
čini celine“, ,podvojena je, rasturena i nejedinstvena“;
Omladina je u krizi“. Takovu javnu iskrenu ispovijest
polaže omladinac Stevan Jakšić o svojim kolegama.
1 drukčije ne može da bude ! Liberalna omladina mora
da bude u kroničnoj krizi, jer stoji na liberalnoj bazi,
a liberalno načelo po svojoj biti cijepa i razdvaja.
Javnost zna samo za ovu liberalnu omladinu.
Jugoslavensku katoličku omladinu naša javnost
ne pozna, jer se ona ne legitimira bučnom frazom i
tučnjavom. Ipak ona je tu, ona živi bujnim životom,
oma intenzivno radi — radi na izgradnji svojih poje-
dinaca, radi na polju pučke prosvjete, 1adi na polju
kulturno-socijalne organizacije naroda.
Naša javnost griješi proti ovoj dičnoj omladini,
kad se za nju ne interesira. Dužnost je stoga svih ka-
tolika, da moralno i materijalno potpomažu svoju ka-
toličku omladin«.
Ovu svijesnu omladinu — koja neće da bude
masa — pozdravljamo danas, kad započimlje svoje
zborovanje u glavnom gradu naše pokrajine — poz-
dravljamo je kao ružičastu zoru, što mam navješta
krasan dam!
Uvjereni smo, da Jug. Kat. Djačka Liga okuplja
elitu jugoslavenske omladine — jake duhove, čelik-
korsktere uma i volje: omladinu, koja je obračunala
sa hedonističkim epikureizmom današnjeg materijalis-
tičkog vijeka, a našla riješenje životnog problema na
izvoru neprevarljive objavljene Istine, Dobrote i Ljepote.
— U današnjem kaosu, u savremenom Babiloriu filo-
zofije i socijologije, u metafizičkom trojstvu Istine,
Dobrote i Ljepote vidimo jedinu čvrstu bazu solidnom
napretku, a tim putem kreće naša jug. katolička omla-
dina naviještajući nam kao bajna zora naš sretniji dan. .
Zdravo naša zoro bajna!
\
\
Zar krvlju i terorom ?
-S— Iza srećom neuspjelog atentata na Ni. V.
Regenta Aleksandra, načka ruka
godišnjeg mladića otela je život jednome
jih naših državnika Miloradu Draškoviću No
Ne obazirući se-na same ličnosti, na koje je bio. po-
kušan i izveden atentat, mi moramo u ime avde i
morala, u ime pravnog poretka i lične sigurnosti da osu-
dimo svaki atentat, bez obzira na čiju je ličnost uperen.
Kada pak znamo, kakve bi nesretne prilike bio mo-
gao da prouzroči, slučajem uspjeli, atentat ma Ni. V.
Regenta i kakav je gubitak našoj mladoj državi nanio
hitac zavedenog Aliagića, mi sa najvećim gnjušanjem
moramo da osudimo ovu razbojničku rabotu. I dok
smo radosno pozdravili neuspjeh prvog atentata, ostali
smo preneraženi strašnim učinkom, koji je prouzročio
delnički atentat,
Najstrašniji rat u ljudskoj istoriji, morao je da
ostavi za sobom i najstrašnjije posljedice. Razorio je
u čovječanstvu sve moralne i duševne vrednote ubio
je onog unutarnjeg, duševnog čovjeka, a razbuktio sve
životinjsko, što je u njemu. Materijalizam, koji je u
filozofiji doživio fiasko, danas u praktičnom životu
slavi svoje orgije. Ta što je drugo današnji boljševi-
zam, ako li ne dijete materijalizima ? To najbolje vidi-
mo po tome što komunizam čitavu svoju nauku ba-
zira ma nauci historijskog materijalizma, čije plodove
mi danas gledamo u Rusiji, sa svim njihovim stra-
hotama. Negiranje svakog auktoriteta, razularenost
gomila, krajni teror, nesigurnost života, sve su to poslje-
dice materijalističkog komunizma. Izgleda da i naši
komunisti hoće u svemu da naslijeduju ruski boljše-
vizam. Ali dok je boljševicima uspjelo, da u Rusiji
dogju do vlasti i da na velikom tijelu ruskoga naroda
prave skupe eksperimente svoje utopističke nauke, mi
N
ZaveĆder
čisto sumnjamo, da će ista stvar poći za rukom i našim:
boljševicima. Uspjeh komunizma u Rusiji, mislimo,
može se dobrim dijelom rastumačiti psihologijom ru-
skih masa, njihovom rezignacijom. Te rezignacije, tih
psiholoških predispozicija, koje bi mogle u zgodno
vrijeme da posluže našim teroristima, uvjereni smo, da
u našem narodu nema, i stoga naši komuniste ne bi
u nijednom slučaju mogli, da se u nas na onako la-
ki način, kao.u Rusiji, domognu vlasti. Ovakove pak
njihove metode, metode terora i krvi, prave još dublji
jaz megju njima i narodom i mi smo uvjereni, dok
se oni bore proti današnjem društvenom poretku ova-
kvim sredstvima, da oni sami sebi kopaju grob.
Svaki čovjek, koji zdravo misli i koji sa intere-
som prati sve ove nemile pojave u našem društvu,
mora da se upita: dali je sve zdravo, dali je sve u
redu u današnjoj ljudskoj zajednici. Jer posljedica
nema bez uzroka. I kad čovjek svrati malo umaokolo
svoje oči, mora da se duboko zamisli, jer vidi mnogo
trula ,u državi danskoj“. Mnoga nepravda, mnogo zlo
rastače i onako bolesno tijelo ljudskog društva. Ma-
terijalizam, kako smo već spomenuli, slavi danas
svoje orgije u punom jeku. I dok se on s jedne stra-
ne pojavljuje kao teroristički, krvožedni boljševizam,
s druge strane se pojavljuje, u isto tako užasnom obli-
ku, egoističnom liberalizmu, nezasitnom kapitalizmu.
S jedne i druge strane teror. A teror je uvijek teror,
poticao on od ovamo ili cd onamo. Zar nije teror_kapita-
lizma jednak teroru boljševizma ? I jedan i drugi su
za osudu. Kapitalizam danas tlači milijune, koji stenju
u njegovim pandžama. Ta po čemu se razlikuje po-
ložaj današnjih nezaštićenih radnika od položaja neg-
dašnjih robova i kmitova? Zar bijeda današnjih
siromašnih slojeva :nije došla do vrhunca? Mi smo
danas došli do ovog stinja: sjedne strane krajna bi-
jeda, siromaštvo, krajna nevolja; s druge pak krajan.
luksus, rasip, krajni kapitalizam. Apetit kapitalizma
toliko je ojačao, dau današnjem kapitalističkom dru-
štvu za poštenu 20% dobit nema smisla raditi, da se
jednostruki milijoner smatra siromahom ! Može li ovo
dulje da potraje ? Odgovorili mi na ovaj upit što ho-
socijalno
. Mislimo, da
u i ja za narod i
, uego li revolucija, koju bi neki btjeli.
Kako vidi današnje slanje moramo lije-
čiti, Liberalizam i r egovo čedo kapitalizam u stanju
su rasula. Komunistički boljševizam mogao bi da «-
viša zbrku u 3
i kapitalizam i boljševizam imaju u glavnom istu
manu. | jedan i drugi propovijedaju diktaturu jednog
ijata. Jedino sretno riješenje
e socijalne krize dava nam kršćanski solidari-
zam, kršćanski socijalizam. Ne diktatura, već sloga,
ne mržnja, već ljubav, ne teror, već pravda, ne klasni
raf, već klasni mir. Kršćanska, Kristova ljubav jedina
je kadra da današnji svijet izbavi od katastroje. Neka
se državnici svijeta ozbilino zamisle nad ovim _ pro-
biemom. Do njih je da se današnja akutna socijalna
kriza. riješi pravdom i ljubavlju.
Kulturne vijesti,
Megjunarodni kongres katoličkog gjaštva i
inteligencije u Pragu. (04 našeg posebnog izvjestitelja).
Kako piše sam Masarikov »Čas«, prigodom kon-
gresa kat. djaštva i inteligencije u Pregu, sakupilo se
je u prijestolnici Čehoslovačke republike preko 250€
gostiju. 8 srpnja u 8 sati u večer u prostranoj dvo-
rani na Žofinu, odbor kongresa priredio je svečane
pozdravno veče. Pošto je bila odsvirana česka, jugo-
slovenska i irancuska himna 24. C. J, Krlin pozdra-
vio je sve goste iz republike a napose one iz Jugo
slavije, Ukrajine, Francuske, Engleske, Belgije, Špa
njolske, Nizozemske, Njemačke, Portugalske, Kanad;
ž Italije. Za jugoslovene se je zahvalio Dr. Janko Go
lias, senior ak. društva »Jug« i Matija Boršo član is
tog društva. U subotu 9 srpnja bila je otvorena inte
resantna unionistička izložba u Klementinumu, a u
večer je bila u »Narodnom Divadlu« svečana pred
stava »Koriolana« u počast gostiju.
Povorka. — Praški katolici kasno će zaboravi!
dan 10 srpnja 1921. To je prvi dan, kada se je w
Pragu, poslije stečene slobode, javno i veličanstveno
manifestirala kat. ideja. U! 8 sati jutrom na Hradčan;
ma u starodrevnoj crkvi sv. Jurja držala se je staro
slavenska služba božja. Poslije sv. Mise, svrstala se
je veličanstvena povorka od preko 3000 ljudi, te seje
uputla kroz Prag. Pošla je povorka do Staromjesnos
trga, da dade zadovoijštinu za svetogrgje počinjeno
1918. gudine. Te godine je naime fanatična skupina
izletnika sa Bijele Gore oborila krasan kip BI. Djevice
sa visokog stupa. Taj kip bijaše postavio Ferdinani
II. za sretnu obranu Praga od Šveda. Demagozi češli
uvjeriše masu, da je taj kip postavio Ferdinand l'.
kao zahvalu što je porazio česke feudalce na Bijeloj
Gori 1620. Mnogo vijerno česko oko prosuzilo je gis
dajući vijenac, koji je bio čuvan od orlova, a još više
gledajući sa kolikim pietetom defiluje otkritih* glava
česka omladina, pred tim svetim mjestom.. Sy& je io
prošlo bez ikakvog incidenta, premda su liberalci z:
panjeni gledali organizovanu kat, vojsku.
Svečani zbor. — Prostrana dvorana Žolina bila +
prekrcata. Mnogi su morali da se povrate kući, jer mjes'a
nijesu mogli dobiti. Predsjednik Dr. Janda oduševljeni
govorom pozdravi goste, koji su iz dalekih krajevi
došli u Čehoslovačku, da obodre katolike republike
u ljutom boju, koji moraju čekoslovački katolici de
vode. Osobito je pozdravio braću Jugoslovene, čije su
prilike veoma slične njihovim, i koji na isti način mo
raju da vode borbu za slobodu savjest. ,Mi ćemo i.
vi“ — rekao je dr. Janda — ,zaći oduševljeni uber
bu, sigurni za pobjedu. U toj borbi mi ćemo se uza
jamno pomagati, vjerni lozinci: Vjernost za vjernost.
Zatim su se izredali govori izaslanika sviju zemalj:.
Svi su naglasili uzajamnost, koja mora vladati megi:
katolicima čitavog svijeta, a Francuzi su naročito po-
staleža nad drugim. S jedne strane diktatura kapitala,
|
\
I
|
i
i
\
I