God. II.
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ill poštom za mjesec lan k ži iied Oglasi, zahvale i priopćena po leno e — Od-
dana K_ 3:20. zlazi svake srijede govorni urednik N. Fantela. Vlasništvo Odbora Narodne
Plativo i utuživo u Dubrovniku — Pp Svijesti. — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Ruk
ojedini broj. 1 Kr. s : se
Uredništvo Kunićeva ul. 290. Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. U b di K pisi se ne vraćaju,
&WMZlado Ljeto 1920.
Mlado ljeto! I ovaj prvi dan 1920.
godine opet ćemo spontano prozvuti istim zvuč-
nim imenom, koje nadijevasmo svima minulim
u prošlim godinama... Nije to riječ bez zna-
čenja: duboki se smisao krije u njoj, čije ostva-
renje krvavim 'slovima stoji ubilježeno na stijegu
žrtava i pregaranja, suza i Golgote, ali i po-
bjedničkih palama... Skrenete li mu smjer
drugom stazom, vidite pred sobom iznakaženo
čovještvo, izjednačeno ništici i svedeno | na ko-
lotečinu niskoća... :
Mlado ljeto! Dolazi, da nas opomene,
kako bi morali da budemo mladi, oječno mladi,
ne samo u idealima, nego ponajpače u radu i
borbama... Da nam predoči. dokle dovodi mla-
dost vrtoglavosti, nesredjenosti, bez kompasa,
bez smjernice, ako nije prožeta veličinom duha
i plemenitošću karaktera .. . Dolazi, da nam sa-
bere nutarnjost i pred nju postavi upit: je li
i tebi duša mlada i čista neokaljanom prošlošću
i besprijekornom sadašnjošću, ili bi naprotio
morao kazati o sebi ono, što reče neki osam
puta utamničeni krivac: ,Prošlost me prevari,
sadašnjost me muči, budućnost me plaši“ ?
Mlado ljeto! Da nam narodi muževi-
ma posijedjelih glava, a mladih, jakih misli ;
mladićima nezrelih godina, a zrelog shvaćanja
života... Koji ne će prčdati pred poteškoćama
i AA nego neustrašivo im ići u susret. .
Koji se neče klanjati kumirimai molosima sira-
sti, sebeljublja, mržnje i prijevare... Koji u
sreći i blagostanju svoga brata vide ž svoj na-
predak i moćni potporanj zajedničkih ideala
altruističkog čovještva... Koji će se samari-
tanski zauzimati za one gomile bijedne i sirotne
suoje braće, od svakoga zapuštene, od svakoga
zapostavljene i zlorabijene ... Koji će ovu rodnu,
krvlju očinskom natopljenu, grudu ljubiti lju-
bavlju ne drugom, zego jugoslavenskom... .
Ovako Mlado Ljeto obećava nam život,
a inače — kukaj bijedni sine — izgibosmo !
Jer pitanje je prevažno : je li se to može
zvati mladošću, životom, kad bolesnim idejama
i još bolesnijim djelovanjem trujemo svoj vla-
stiti i narodni organizam 2 To je smrt u soku
i u srčici, i svi. koji tako žive, živeći umiru. —
A mi žedjamo života...
Pomladimo se dakle u ovaj dan Mladog
Lieta, i afirmirajmo se ljudima !
U tom smislu želimo našem narodu :
Sretno Mlado Ljeto !
Bog blagoslovio !
Valuino pitanje.
Uz jadransko je pitanje sigurno za nas i
pitanje valute iedno od najvažnijih. Slovenac dr.
Puc piše o tom u ,S. N.“ po prilici ovo :
Valutno se pitanje raspravlja. sada u va-
lutnoj komisiji, koja je naročito za to sastavljena
u ministarstvu financija. U koliko saznajemo na-
čin, na koji vlada kani riješiti ovo pitanje, ne
razlikuje se bitno od nacrta bivšeg ministra fi-
nancija Ninčića, a proti kojem smo nacrtu u svoje
vrijeme mi bili ustali. Namjerava se dakle dje-
lokrug srpske Narodne banke protegnuti na ci-
jelu kraljevinu. Banka bi imala zamijenjivati naše
krune za nove dinare. Još se ne zna, da li će
se za jedan dinar davati 3, 4 ili 5 Kruna. No
to je sve jedno, jer u nijednom slučaju ne do-
bivamo zdrav novac. Tako ćemo i po izmjeni
imati tako itezdrav novac, kao što ga i danas
+
imamo. Valuta dakle ne će ozdraviti, a u mnogim
ćemo drugim stvarima poći! a gore. Nema sum-
nje, da će skupoća biti joštveća, jer : cijene ne-
će pasti, već će se prilagodit dinaru, tako da će
ono, što zapada sada 1 krufi
Na taj način će izdaci biti veći nego,sada, a no-
vaca će biti četiri do pet put4 manje. Stoga on
pijedlaže, da se novac ne uredi na jedanput, jer
nije pošteno, da cijelo breme. nosi onaj, koji
a listo tako ne ide, da
( ljenje, koje je već
atilo. Jer moramo
imati pred očima, da je na; zlo u našoj dr-
žavi skupoća. Posve je dakle 1 (sigurno. da je ne-
moguće urediti novac u ova \kratko vrijeme.
Posljedice rata su tako veli će trebati če-
kati mnogo i mnogo godin: ž zacijele rane,
koje je rat prouzročio. :
Ou stoga misli, da ovaj
snije neka se na razne načii
novih dinara. Tek iza duž
ovaj državni dinar zamijeni
banke. 3
sile, koja će to tiho lešina
Ja ne bih rado na sebe tu odgovornost primio
i nosio.
On zaključuje: Vlada može putem nareda-
ba učiniti koješta, ali svega ne može i ne smije.
I ako sam član vladine većine, mislim, da vlada
nema prava zaplijeniti narodnu imovinu bez do-
zvole samoga naroda odnosno njegovih zastup-
nika. I zamjena krune po omjeru, koji ne bi bio
al pari (krunu za dinar), bila bi takva zaplijena.
Političke prilike.
Politička situacija je vrlo zamršena. »De-
mokrati« ne sazivlju parlamenta poričući mu pra-
vo, da on o čemu odlučuje, pošto nije od naro-
da biran. No pri tom zaboravljaju, da po tom
niti oni nemaju pravo na vladu, jer ni oni nije-
su od naroda birani. Taj je izgovor dakle pro-
sta farizejština. Još bi manje imali oni pravo
nametnuti novi izborni red. Kažu, da će se po-
zvati na narod, a izbora ne raspisuju, nego vla-
daju apsolutistički bez kontrole. Pače preko »Beo-
grad. Dnevnika« prijete boljševističkim terorom.
Ovaj politički prividni mir, prekidaju gla-
sovi ogorčenja opozicijonalnih listova i 7e&tral-
nih ličnosti. Napose su zanimljiva dva članka g.
Jovana Banjanina, uglednog člana Jugoslaven-
skog Odbora i bivšeg koalicijonaša. U prvom
članku predbacuje »demokratima«, :da su snijeli
kukavičje jaje u gnijezdo Regenta. Drugi je čla-
nak izišao na Badnjak, pod naslovom : »Tri ne-
odgovorna faktora«. Veli, da je glavno čudovi-
šte našeg političkog života »demokracija«, koja
se svuda po svijetu osniva na odgovornosti, a
kod nas je njeno obilježje — neodgovornost. Po
ustavu uz bok neodgovornoj kruni stoji odgo-
vorna vlada. Kod nas nije naprotiv odgovoran
nitko! No naročito se ističu tri neodgovorna fak-
\ tora. Prvije maršal Dvora Balugdžić. Drugi ne-
odgovorni faktor je klub Demokratske Zajednice,
za koji veli: »To je konvent uzurpatora, koji, o- /
slonjeni na: milost g. .Balugdžića, misle, da mo-
gu raditi što ih je volja. Ovaj klub odlučuje, da
se raspusti: narodno |predstavništvo i to ukazom.
Zar je kruna izvršilac odluka kluba Demokratske
, zapadati 1 dinar.
Zajednice ?« Treći neodgovorni faktor je vlada
Domokratske Zajednice. Svojim brojem su do-
kazivali ovi ljudi pravo na vladu, a čim su u-
grabili vlast, poriče vlada pravo na opstanak tom
parlamentu, iz koga je potekla. To nazivlje »de-
mokratskom logikom«. Ona sama vrši kraljevsku
vlast po srpskom ustavu, za koga sama tvrdi da
ne vrijedi za cijelu Jugoslaviju.
Ova »demokratska« ludost, pobudila je ne-
zadovoljstvo i kod svojih ozbiljnijih članova.
Tako novine javljaju, da je u Beograd sti-
gao iz Dalmacije »demokrata« Ivo Grisogono,
da moli pomoć za spas »demokratske« stranke u
Dalmaciji. Poznato je, da već dulje vremena vla-
da nezadovoljstvo sa Pribićevićevom politikom u
krugovima, koji se kupe oko dra. Smodlake i
Ive Krstelja. Očekuje se promjena dalmatinske
vlade. Mjesto Krstelja imao bi zauzeti predsje-
dničko mjesto dr. Prvislav Grisogono.
Sumnjamo, da će im uza sav službeni apa-
rat uspjeti spasiti ovakovu »demokraciju«.
Demokrati“ i pučka stranka.
Svaka velika i jaka ideja, koja. zahvaća maha
medju jednim nar pu uailazi pri svom ostva-
renju na hiljade 2 reka. Sitne duše, kojima je
više stalo za di vlastiti interes, nego li za opće
dobro, nastoje na svaki način, da ometu rad,
Koji iće Za podignućem i dobrom naroda.
I pokret seljačke demokracije, koji ide za tim,
da u našoj državi vlada pravednost i jednakost,
da interesi našega seljaka budu u prvom redu
uvaženi i to nastojanje nailazi na mnogo zapreka.
Oni, koji su svojim radom pokazali, da im je
novac jedino božanstvo, a punjenje džepova naj-
preči posao i oni, kažem, danas nastoje, da za-
priječe širenje ideje pravednosti, slobode i ideje
pučke države. Danas, kada izgradjujemo novu dr-
žavu, oni isti ljudi, koji su se tijekom rata obo-
gatili na žuljevima naroda, hoće da zadrže vlast
u svojim rukama, raspuštaju i parlamerat, a ništa
, im nije sveto ni na ovom ni na drugom svijetu,
nego novac i vlast.
Ove ljude svi dobro poznamo. Znamo svi
njihov rad za vrijeme rata, znamo kroz ovu zad-
nju godinu. Izvozničari, kajišari i bankokrate
isisali su svu snagu naroda našega. Nemoćan je
danas naš seljak. Veći sti ovo neprijatelji naroda
i države, nego li isti Talijan, Madžar i Rumunj,
jer se je od očitoga neprijatelja lako braniti, ali
nije od onoga, koji ti je na oko prijatelj, a tajni
neprijatelj. Ovoga se i naš narod treba da čuva.
Iza znamenitog seljačkog sabora u Zagrebu,
na! kojem je hrvatski težak javno doviknuo ovoj
gospodi: doći će i na vas red, da vam sudimo
za vaša nedjela,. podigao je velik dio stanovite
štampe kuku i motiku na ovu jedinu pravu pučku
stranku. Okrenuo je papirnate topove na sve ono
eia
što je sveto cijelom našem narodu, stao je ha-.
rangirati zaglušujućom vikom na stranku hrvat-
skog i slovenskog težaka dovikujući joj : sepa-
ratisti, saboteri države, vi ne ćete Jugoslaviju,
vi podupirete Radića i Talijane itd.
»Demokrati“.
I ovi okrstiše sebe imenom »demokrata«,
da za vazda obesčaste taj: naziv. »Demokrat«
označuje u našem narodu danas onoga, koji
prezire težaka, sisa njegovu snagu, ugušuje slo-
bodu izražaja njegove volje. I ovi ustaju danas
proti pučkoj stranci predbacujući joj neku »austri-
janštinu«, »klerikalizam« i druge pogrdne naslove.
No varaju se, ako misle, da će time narod ob-
mamit i svratiti pažnju sa vlastitih zločina proti
Pi