Broj 5.
——- -
Dubrovnik 28. siječnja 1920.
\Narodn
a Svije
Cijena je listu sa donašanjem u kuću
dana K_ 3:20.
— Plativo i utuživo u Dubrovniku
| Urednišivo Kunićeva ul. 290. Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
ill poštom za mjesec
Izlazi
Pojedini
svake srijede
broj ! Kr.
Svečani protest Dubrovnika,
Naši do sada saveznici nanose nam u
nebo vapijuću nepravdu: otkidaju nam živa
uda s našeg narednog tijela : zarobljuju nam
ponajbolju braću. : -
Gundulićev grad znao je i znade cijeniti
»milu i slatku slobodu“, pa nije čuda, da su
se njegovi sinovi sinoć, na uznemirujuće vi-
jesti iz Pariza, spontano sakupili pred općin-
skom zgradom, da zajednički proglase naj-
energičniji protest proti nečuvenom izdaj-
| ničkom zločinu.
| Preko svojih govornika, a osobito svog
načelnika, cjelokupno gradjanstvo ,Grada
Slobode“ dalo je oduška svom ogorčenju
nad savezničkim vjerolomstvom i jednodušno
glasovalo rezoluciju: narinuti mir nećemo i
Nema mira dok se swi Jugoslaveni ne
, ujedine u Jugoslaviji!
Sveti Vlako.
if S godine na godinu povrača nam se blag-
dan sv. Vlaha, slavnog Odvjetnika grada Du-
brovnika i njegove nekadašnje republike. Du-
brovčanin, ma gdje bio, sa zanosom srca i tra-
dicijonalnim načinom slavi ovaj dan, koji budi
u a srcu najmilije uspomene.
o Dubromvni Vlaho: t0.su,..re-
kil bismo, dva sino; poe. e GTI e
razriješitva pojma. Nije skoro moguće promisli-
ti jedno bez drugoga. Kad promislimo na D u-
brovnik pred našom pamečiu stvara se od-
mah simpatična pojava svetog starca Biskupa,
čigova je zastava jednoć ponosno vijala na bo-
gatoj mornarici moćne dubrovačke republike, a
čigov je kip još i danas na zidinama. našega
| grada, te obavijen bršljanom priča čarobnu pri-
_ ću iz davnih vremena. A opet kad promislimo
na su. Vlaha pred našom pameću udilj_do-
lazi slika malenoga grada, koji ovaj svetac dr-
ži u svojim rukama, i pod svojom možnom o-
branom.
ime; nije ime proste parade ; ono je ime puno
bogatog sadržaja, ime, koje uključuje u sebi sve
lijepo i plemenito i uzvišeno što Dubrovnik uči-
ni tečajem sloljeća. Dignimo iz povijesti dubro-
vačke sve što na sv. Vlaha potsjeća: kako bi
duboka praznina tu nastala!...
udnovata stvar! Danas se, nažalost, i u
našem gradu sa strane nekojih pridošlica, viče
u sve glase na katoličku Crkvu i katoličko sve-
čenstvo; a eto jedan katolički Biskup
začetnik je veličine dubrovačke prošlosti, sinte-
| za je najslavnijih djela najslavnijih Dubrovča-
| na! Jer sve što veliki dubrovački sinovi stvo-
| riše, stuoriše u duhu sv. Vlaha.
Š Slaveći i ove godine svečanim načinom
blagdan našeg slavnog Zaštitnika želimo, da se
duh njegov, a to je vječno mladi duh kršćan-
ski, duh idealnog pregnuča i zdravog napretka,
odrazuje i u današnjem dubrovačkom narašta-
| Ju, da tako naš mili Dubrovnik pod egidom sv.
| Vlaha u našoj dragoj Jugoslaviji sine starim
sjajnim svijetlom !
- Pačka struka i nježni neprijeli
Prošla je jedva godina dana, da je skoro
neopažen izašao u Zagrebu malen list za težake
sa pozivom: Težaci Jugoslavije ujedinite se!
Danas nakon godinu dama »Seljačke Novine«
najrašireniji je list u Hrvatskoj. Kroz samu go-
dinu dana redovi su Pučke Stranke tako ojačali,
da jedna beogradska >»demokratska« novina po-
ziva vladu neka oružanom silom zapriječi širenje
Pučke Stranke. Ono što je uzrokom, da je ova
\
Nije ime sv. Vlaha za Dubrovnik prazno
B
stranka tako omilila našem narodu, a osobito
seljacima najviše je kršćanska pravednost i pravo
shvaćeni demokratizam, koji neće ni plemenskih
ni staliških borba, nego hoće da se svakomu
dade njegovo, a navlastito ne će više izrabljiva-
nja slabijih sa strane jakih.
Još je jedna stvar. Vedje drugih stranaka,
napose »demokratske«, omastili su svoje prste i
džepove krvlju i znojem narodnim, Novinstvo i
vodje Pučke Stranke mogu predbaciti raznim
»demokratima« tu njihovi pohlepu za novcem i
navesti imena ; Poljaka, Petrića, Plavšića, Popo-
vića i nebrojene druge »aferaše«, a glavni organ
»demokrata« »Riječ SHS« mora i ako nerado
priznati, da što takva ne može predbaciti nijed-
nom istaknutijem pristaši Pučke Stranke.
Ne ćemo se obazirati na smiješan prigovor,
da je Pučka Stranka sa srp. radikalima, te da
im prepušta Južnu Dalmaciju, Hercegovinu, Sri-
jem itd., jer koliko je t6 u sebi glupo, najbolje
pokazuje činjenica, da Pučka Stranka baš u Sri-
jemu i Hercegovini ima svoje najođuševljenije
pristaše, a i u južnoj Dalmaciji.
Još riešto predbacuju Pučkoj Stranci, a to,
da je ona klerikalna. To bi drugim riječima zna-
čilo, da ona hoće, da u ovoj državi vladaju
»popovi“. No to je prosta iaž. U javnomu životu
smatra Pučka Stranka svakoga ravnopravnim :
težaka i gospodina, i radnika i svećenika. "No
kako težaka ima.u državi najviše pošteno je, da
se njihov glas'najviše i čuje, a njihovim potrebama
i željama najprije udovolji. Kažu, da je vodja
Pučke Stranke dr. Korošec, a da je on ,pop“.
On je doduše predsjednik kluba Pučke Stranke
u parlamentu i to za to, jer je najbolji parla-“
mentarac. Svak znade, da je on bio i u Beču
predsjednik Jugoslavenskog kluba, u kojem su
klubu bili: dr. Smodlaka, dr. Čingrija, dr. Tresić
i drugi, pa ne će niko biti tako lud, pa kazati,
da je Jugosl. klub u Beču bio klerikalan, a dr.
Smodlaka, Tresić, Čingrija klerikalci, za to jer
su izabrali jednog ,popa“ za predsjednika. U
parlamentu Pučka Stranka ima vrlo malo sveće-
nika, a najviše po staležu ima težaka i radnika,
dok težaka nema nijedna druga stranka za za-
stupuika. Po tom se vidi, da-.je Pučka Stranka
težačka i upravo pučka stranka, kako joj i ime
kaže, a ne ,popovska“, kako njezini neprijatelji.
govore. g
Pučka Stranka temelji doduše svoj program
ma kršćanstvu, jer je uvjerena, da bez njega ne-
ma pravednosti ni mira medju ljudima. No kr-
šćanstvo nije samo za ,popove“, dapače ima
ljudi, koji nijesu svećenici, a bolji su kršćani i
od mnogog možda svećenika. Pučka Stranka tra-
ži, da se svačija vjera poštuje, a nitko da se ne
progoni za to, jer je druge vjere.
Već smo. jedan put spomenuli, da su u
vodstvo Pučke Stranke za Hrvatsku .i Slavoniju
od 28 osoba, izabrana 24 težaka. To je tim važ-
nije, što se ima kod nas, da riješava agrarno.
pitanje, pa će težaci sami najbolje znati, kako
ima da se to pitanje riješi u njihovu korist.
Pučka je stranka kod nas još mlada, pa
nije mogla još da razvije svoju djelatnost. -Ono
što je najtrajnije i najkorisnije u njoj, jest gos-
podarska organizacija, koju će ona povesti u
našem narodu. Da .je.to ona kadra učiniti, te da
to nijesu prazna obećanja, pokazuje nam Slove-
nija, koju je Stranka podigla do najkultnrnijeg
slavenskog plemena, do Čeha. U tom se Pučka
Stranka razlikuje od ostalih stranaka i u tom je
jamstvo za njezin napredak i pobjedu.
pi
Oglasi, zahvale i priopćena po -posebnom cijeniku. — Od-
govorni urednik N. Fantela. Vlasništvo Odbora Narodne
Svijesti. — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Ruko-
pisi se ne vraćaju,
: Rad naše Trgovačke i
Obrtničke Koniore.
broju vašeg lista dopisnik je članka »Anketa
o Gruškoj luci« spočitnuo našoj Trgovačkoj Ko-
mori, da spava slatkim snom. Kako rad Komore
javnosti nije poznat, a i uredništva novina slabo
su o tom izvještena, to je razumljivo da je spo-
mennti pasusu dopisu mogao biti pripušten'
Ali, da se uvidi, da Trgovačka Komora i-ter kako
radi, iznosimo pred širu javnost glavne tačke
njezina zauzimanja osobito od sloma Austrije
do danas. ;
Još 18. marta 1919 Trg. Komora upravila
ministarstvu ishrane u Beograd iscrpljivi me-
morandum, u kojem ustaje proti zakutnoj irgo-
vini, a uzimlje u obranu solidne trgovce; za
bolji razvitak irgovine a u svrhu što lakše pre-
hrane južne Dalmacije živo zagovara što skoriji
spoj Dunava sa Jadranom, a to izgradnjom već
trasirane željeznice od samih 35 klm. dužine:
Užice-Vardište. Zatim podastire podrobno. izra-
gjene podatke o broju pučanstva i potrebnih ži-
votnih namirnica dubrovačkog, kotorskog i kor-
čulanskog kotara. Kako je inicijativom Komore
osnovan u našem gradu sindikat još 8. VI. 1917.,
zato zagovara, da se isti proširi, ističući osobito
tak, osim najviše 6% družinariwa, ima biti nami-
jenjen dobrotvornim ustanovama kotara. Predlaže
još tada, da se za pučanstvo. okupiranih otoka
da bude odmah pri ruci, kad već jednom Tali-
jani ostave te krajeve. Preporuča potrošne či-
novničke zadruge kao i udruženih radnika u
gradskoj luci. Zagovara osnivanje poljodjelskih
i zanatlijskih škola, te škola za kućanstvo u
našim krajevima. Zanima se za organizovanje
ribolova na našem moru kao i za snabdije-
vanje pučanstva. morskom soli. Pozivlje vla-
du, da bi se sada bar realizovao zaključak
skrbljivati Dalmaciju potrebitim brašnom, i pre-
poruča što veću nabavu rublja, odijela i o--
buće, za naš srednji i niži stalež. Obrtnička
Komora nije kriva, ako ovi njezini prijedlozi ni-
jesu bili usvojeni i ostvareni. Da je sreće, da
se je usvojilo njezin savjet, da se nabavi potre-
bita količina brašna još u julu sve do nove že-
tve, mi bi sada jeli bijeli kruh po najviše 3.
krune kilogram a ne crni i dvaput skuplji. Pro-
šlog novembra ponavlja sve ovo ministr. Bukšegu.
Na koncu nam je istaći, kako je velezaslu-
žni predsjednik Trg. Komore g. Otmar Svobo-
da od početka rata pak do polovice 1917. vodio
aprovizaciju, da nam nije nikada ponestalo kru-
ha već se je i dalje izvozio (znade to najbolje
Korčula!) i kako je dubrovačka aprovizacija pre--
ma: drugima imala uvijek umjerenije cijene. Nje-
govim zauzimanjem ne samo da su spušene hu-
. pače mogle da prošire svoje djelovanje. Nije pro-
šla nikakova svečana prigoda, a da siromasi gra-
da;.a osobito siromašni učenici naših. škola, ni-
jesu oćutili blagotvornost njegove vješte uprave,
I osnovanje sindikata, u koji su pristupile
sve općine kotara kao i vidjeniji trgovci, sretna
je namisao g. Svobode. On sam predlaže za po-
slovodju u trgovačkoj struci g- Kaldora. I siudi-
kat za vrijeme sloma sretno izlazi iz najzamiše-
nijeg položaja, dak se od čista dobitka osniva
bogati fond za trgovačku akademiju, daje se spa-
sonosna. pripomoć mjesnim humanitarnim usta-
f
Primamo od uvažene ličnosti: U prošlom *
njegovu humanitarnu svrhu, jer cijeli čisti dobi-.
: pripravi oveća količina potrebne jeftine hrane,.
hrvatskog Sabora od 1917, da će Hrvatska op-
manitarne ustanove u načem gradu, već su da-