God. II,
Nia O A ON a Drop nin spo sri aj I roni rio SiS IN
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ill poštom za mjesec blaz KE; Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Od-
dana K_ 3:20. zlazi svake srijede govorni urednik N. Fantela. Vlasništvo Odbora Narodne
— Plativo i utuživo u Dubrovniku — = Svijesti. — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Ruko-
Uredništvo Kunićeva ul.
290. Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
a Pojedini broj 1 Kr.
pisi se ne vraćaju,
| Našim pretplatnicima !
Mnogi naši preplatnici nijesu nam još po-
slali dužnu pretplatu za prošlu godinu. : Moliino
dužnost, da nam_čim--prije pošalju dužnu svotu,
(| jesse-tHist-tzdržava jedino pretplatom. Inače
ćemo biti prisiljeni da je utjeramo uz veći trošak
dužnika. Uprava »Narodne Svijesti«.
Radništvo i Pučka Stranka.
Pučka Stranka doduše vodi u prvom redu
\račlina o težačkom staležu i o njegovim potre-
bama, jer je naša država agrarna, a industrija
joj je tek u povojima. Stralika mora dakle u
prvom redu voditi brigu za seljaštvo, jer je ono
najviše sklono nježinim kulturnim načelima, ali
i socijalnim. Težaštvo i ako imade pravo na sa-
movladu, ipak ne traži diktaturu svoga staleža
F poput proletara. Ono traži, kao i Pučka Stranka,
harmoniju i solidarnost stalešku, Ne će se pustiti
izrabljivati, ali ne+misli ni drugoga za grlo hva-
| tati. Shvatljivo je, da klasna mržnja nije kod se-
radništva, koje najteže osjeća nemilosrdnosi ka-
đ o pristalo u
i es] a o pa GStrem, Radni)
f ed aje Ss e odvratnosti
prama svojim izrabljivačima i radi interesa svoga
staleža. Jer, treba priznati, nijedna se stranka kod
| nika, isto kao što je Pučka Stranka, stranka većinom
težaka, a »demokratska« stranka kapitalista.
Radnik postavši socijalistom — kako dobro
primjećuje G. Ferero — gleda svaku stvar oso-
bitim očima. Ova se pojava osobito vidi na vjer-
'skom polju. Socijalizam i ako je izjavio da je
vjera privatna stvar, nesvjesno je spao na stra-
hovitu bezvjersku propagandu, jer je vjera po
načelima povjesnog materijalizma odraz gospo-
darskog stanja: jedan od orugja razredne pre-
vlasti. (Mlada Evropa). U tom se baš razlikuje u
radničkom pitanju Pučka Stranka od socijalističke.
Pok. je dr. Krek i stajao na stanovištu, da bi se
osim u principu historijskog materijalizma kr-
šćani mogli glede mnogih ostalih tačaka složiti
sa socijalnom demokracijom. Karakterističan je
jedan njegov odgovor, kada su ga nekoć pitali,
Zašto se u parlamentu tako često zna složiti u
socijalnim zabtjevima sa socijalistima : »Trebam
da biram izmedju Dezvjerskoga kapitaliste, koji
zbog bahatosti, jer je presit, nie vjeruje u Boga
i izmedju Dezvjerskoga radnika, koji zbog očaja,
jer je gladan, niječe "Boga. Meni se i nehotice
čini bližim ;i više vrijednim sažaljenja onaj glad-
\lmi radnik, stoga njemu radije pomažem nego
kapitalisti 1« Zato su mu i neki prigovarali, da
ima socijalističkih ideja. 1 doista, koliko god se
\|Pučka Stranka teoretski u socijalnom pogledu
(razlikovala od socijalista, praktično u radničkom
pitanju stoji vrlo blizu socijalizmu n. p. u soci-
lizaciji velikih poduzeća itd.
No Pučka Stranka se nalazi u velikoj e-
preci sa socijalistlma u težačkom pitanju.
| Socijalističko jemačelo, da i težake treba prole-
arizirati, to jest srednje posjednike lišiti privat-
ezpotrebno, nego .i štetno I Seljak ne će nikada
pristati, da bude lišen svoje zemlje i od samo-
|Btalnog gospodara postane kmetom pa. makar i
ljaka toliko razvijena koliko kod industrijalnog
pitalizma. Nije čudo stoga, da' je industrijalno
nas nije zauzimala za interese radnika, kao socijalisti-
čka. Takoje ona postala strankom u glavnom rad-
[noga vlasništva, a to ne samo, da je mepravo i.
države. Težak hoće da znade, što!iie njegovo,
pa će to kao svoje obradjivati; Radništvo treba
da shvati položaj težakoi u, \pavješta i njemu
još jednem sve one, koji su zanemarili ovu svoju shu-D9M&u, jer je težak žila kucavica države i čovje-
čanstva. Radništvo treba da s€ pridruži težacima,
sačinjavajući posebnu organigaciju i težeći za
opravdanim društvenim reformama, a odričući se
diktature svoga stališa i lijepoga sna o utopiji
(»zemaljskom raju«), r
U Sloveniji i u Zagrebu dobar je dio rad-
ništva i pristupio u Pučku -Sttanku, čineći u njoj
poseban odio sa svojim »Jugoslavenskim Stru-
kovnim Savezom«; kršćanski radnik pružio je
ruku seljaku naglašivši medjugobnu solidarnost:
pomagati jedan drugoga: do blagostanja i unositi
u naš narod pravedni društveni poredak na za-
dovoljstvo svih staleža, a ne diktaturu jednoga
staleža nad svim ostalima uz strahovite poslje-
dice za čovječanstvo, ga
Izazov na kulturni: boj.
Čudne prilike vladaju u. našoj mladoj Ju-
goslaviji. U jednu se ruku svečano -naglasuje :
»U slobodnoj državi bit će i
a U drugu se gleda, da se
skuči i da se upliv crkve
škola, toli uopće iz javnog
_čaja sa imenovanjem bis
“izabire=čestita i vrijedne
rodoljuba, a demokratska vlada podiže kuku i
motiku, samo da to imenovanje osujeti, jedino
u nadi, da će joj uspjeti proturati na to važno
mjesto svoga kandidata. I to je sve u ime slobodel
Dok se nadalje svečano izjavljuje, kako bi
bilo ne samo opasno već i smrtonosno, da se
počne kod nas izazivati kulturni boj, opet iz-
gleda kao da se naumice traži svaka prigoda, da
dogje do kulturne borbe. Ne ćemo da istražuje-
mo, koliko se/i kako se pogoduje tobože »na-
rednim« (l) svećenicima, koji za marod nijesu
ama ništa uradili, već hoće da unište rad onih,
koji s narodam i za narod Živu i rade, ali samo
da spomenemo, što se je sve do sada u tom
smjeru poduzelo. Kuša se, kako bi se ukinuo
nauk vjere u višim razredima srednjih škola, is-
ključuje se zastupnika crkve iz svih vrsti škol-
skih vijeća, onemogućuju se konfesionalne škole,
kod provedbe agrarne reforme najprije se je raz-
grabilo dobra križevačkom biskupu, kojima je
dobrima uzdržavao sjemenište, gdje su primali
uzgoj sinovi siromašnih težaka i radnika.
Sad pak čitamo u sarajevskim novinama,
kako je bosanska vlada išla i korak dalje te za-
branila učenicima pristup i u strogo religiozna
društva kao što su'»Marijine kongregacije«. Ujed-'
no je lišila učenike dužnosti,.ida pohadjaju ne-
djeljnu službu Božju. Kud ovo sve vodi ? Ne će
se, mislimo, naći više ni medju katolicima, ni -
medju pravoslavnima tako naivnih dobričina vjer-
nika, koji bi kušali opravdati ovakove mjere.
Gdje je tu sloboda ne samo crkve, već i sloboda
savjesti pojedinaca, ako mladiću .nije slobodno
da stupi u jedno čisto religijozno društvo ? Po
svim dosadašnjim zakonima, koji su prema dja-
štvu i ter kako strogi bili, ovakova su društva
bila uvijek dopuštena. i
Na koncu bi se usudili zapitati bosansku
vladu, hoće li više smjeti izdati kakovu naredbu,
da učenici prisustvuju službi Božjoj prigodom
narodnih blagdana, kad nijesu dužna .da posvete
dan Božji. Proti ovom postupku :bosanske vlade
zastupnik je Pučke Stranke Dr..Šimrak odmah
uložio .utok, a mostarska »Narodna Sloboda«
št crkve, što više
pi koli iz naših
bta. Eto nam slu- |
a Djakovu. Crkva
čnika; - istaknutog |>>
poziva energično na okup proti ovakovim ne-
promišljenim i pogibeljnim naredbama.
Crkva je u Francuskoj, u Italiji i u Nje-
mačkoj doživjela još jačih kulturnih borba, ali
na koncu je pobjedonosno izišla da je i »željezni
kancelar« Bismark išao u Canossu, pa će i naši
drveni demokrate! Toga nek se sjete i naši
»kulturkempferi«, sa ministrom vjera na čelu.
Novi općinski izborni nacrt.
Općinski izbori imali bi se obaviti koncem
februara ili početkom marta. barem su tako no-
vine javile za Hrvatsku i Slavoniju. I u nas će
se prije ili poslije morati obaviti ti izbori, pa
ćemo za informaciju naših čitatelja donijeti ma-
crt, po komu bi se imali obaviti budnći općin- #e
ski izbori.
Novi izborni općinski red odredjuje u glav-
nim tačkama slijedeće :
1, U općinama se ukidaju razredi, biranje
je opće i tajno.
2. Aktivno izborno pravo ima svaki: muški,
koji je ispunio 21 godinu, stanuje u općini ba-
rem 2 godine, onda javni namještenici, koji su
u općini od 1. januara. Ženske imaju aktivno
izborno pravo, ako su stare 21 godinu, ako ima-
ju 8 razreda pučke škole, ili ;gradjansku školu,
ili četlri razreda srednje škole, ili da su samo-
stal podarice. Zenska bira takodjer ako je
je maloljetne djece. 313 E
3. Pasivno izborno pravo imaju oni, koji
zadovoljuju tački 2. te su ispunili barem 24 god.
4. Ko je bio kažnjen uslijed lihvarstva i
kojih drugih pogrešaka, nema ni aktivnog ni pa-
sivnog prava. :
5. Ko sudjeluje pri općinskom referatu (taj-
nik, općinski poslužnik) nema pasivno, ali ima
aktivno izborno pravo.
6. Bira se osobno i na izborište mora do-
ći svaki, drukčije se kažnjava. Bira samo onaj,
koji stanuje u općini. : :
7. Redovnice nemaju ni aktivnog ni pasiv-
nog izbornog prava.
8. Općine do 500 stanovnika biraju 10 od-
bornika, do 2000 biraju 16, do 5000 biraju 24,
od 5000 do 10.000 biraju 32, iznad 10.000 op-
ćinara biraju 40 odbornika. Uvijek se bira isto
- toliko zamjenika koliko odbornika.
9. Izbori se vrše po proporcijonalnom iz-
bornom redu.
10. Stranke postavljaju izborne listine. Sva-
ki kandidat smije biti samo ma jednoj listini,
koju mora sam vlastoručno potpisati i tim se
obvezuje da-izbor prima. Isto to vrijedi i o za-
mjenicima. U slučaju, da je ko primio kandida-
turu a neće da primi izbor, tada gubi izborno
pravo za tri godine. Ko potpiše jednu listinu, ne
može potpisati kakovu drugu, ako potpiše, ka-
žnjen je.
11. U kandidatskoj listini može da bude
svaki četvrti kandidat ženska, koja ima izbomo
pravo i stara je 24 godine. s i
12. Glasuje se samo za kandidatske listi-
ne, raznih kandidata se ne smije miješati, inače _
je izborni listić nevaljan. s
13. Na dau izbora zabranjeno je u općini
svako točenje alkoholnih pića.
Premda je ovaj izborni red korak naprijed
za naše općinske prilike ipak nije u svemu pot-.
puno otjeran. Osobito aktivno i pasivno pravo
ženskih nije demokratski dosljedno provedeno.
. “O općinskim izborima bit će govora u na-
šem istu naknadno.
#