Dubrovnik 11. veljače 1920. Cijena [e listu sa donašanjem u, kuću ill poštom za mjesec dana K_3:20. —————- Plativo i utuživo u Dubrovniku —-——— Uredništvo Kunićeva ul. 290. Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. Pučka stranka i društvena pravednost, S najviših se mjesta danas naglasuje i o- bećava, da će se naša država urediti po načeli- ma društvene pravednosti, jer je to zahtjev sa- vremenog razvoja čovječanstva. Biti će dakle dobro da se i mi pozabavimo u kratko tim pitanjem, da vidimo što je soci- jalna (društvena) pravednost i ko je može ostvariti. _Socijalna pravednost. Što je društvena pravednost? — Ljudsko društvo, pa ni država ne može opstojati, ako se ne temelji na pravici. I baš tu pravicu, koja mora da vlada u ljudskom društvu, zovemo socijalnom pravednošću. Ta potrebita društvena odlika mora da dade svakomu svoje: pojedincu, što ga ide a i dru- šivu, što mu pripada. Ona zahtijeva, da odnošaji u društvu budu pravedno uregjeni. : Prema tomu socijalna pravednost zahtijeva, da društvo čuva i brani pravice što ih imaju društveni članovi megju sobom, naime da goji megjusobnu pravičnost. Osim toga socijalna pra- vednost traži dalje, da društvo daje i pribavlja svojim članovima ona socijalna dobra, što ih traži društveno blagostanje, i u tom obziru je zovemo djelitbena pravičnost. Napokon društvena ; | pravednost zahtijeva, da 1 članovi društva daju družbi, u kojoj živu, ono što je ide, a to odre- gjuje čegalna pravičnost. To su temeljna načela socijalne pravednosti. I svaki će pošten čovjek priznati, da su. to ispravna načela, koja mora da uvaži svaki onaj, koji hoće da može živjeti u ljudskom društvu. Državno ravnovjesje. Nepobitna je takogjer istina, da su u dr- . žavi svi staleži od majprostijih do najvažnijih potrebiti. A u dobro uregjenoj državi svi se sta- leži moraju osjećati zadovoljnim. To će biti tek | onda, kad se pojedinim staležima zajamče nji- kova prava. Nu ko ima prava, mora da ima i dužnosti, pa svi oni, koji traže svoja prava, mo- raju biti svijesni i svojih dužnosti, za vršenje kojih moraju biti odgovorni. 'Na tom počiva ravnovjesje države, bez koga nema ni državnog blagostanja. : A blagostanje je u državi moguće tek onda, | _ kad svaki pojedinac mapose ii u svome staležu Vrši potpuno svoju dužnost. te i može da je ra- do vrši, jer nesmetano uživa i svoja prava. Takovo blagostanje države može da jamči tek dobro uregjeno zakonodavstvo. Ovo pak stva- raju narodni zastupnici u parlamentu, pa prema | tomu ona Stranka, koja ima u parlamentu veći- | mu, odlučuje, kakovi će se zakoni stvarati. 'Da- kle o programima i ljudima pojedinih stranaka ovisi, da :naše :novo zakonodavstvo ili ustav bu- dena visini svoga vremena i promiče društveno | blagostanje. Stranke u Jugosiaviji. 'A ;mogu li \stranke, koje danas imamo, u- rediti našu državu da dogje do takovog 'blago- | stanja ? Da vidimo! U našoj državi, kako .se stvari do sada raz- vijaju, izgleda, da.ćemo imati tri glavne «stran- ke, koje će se dijeliti -bašipo shvaćanju 'uredje- nja društvenih prilika. I-naša će država imati, kako ih već imaju i sve 'svjetske države, 'kapi- | talističko.gragjansku “stranku, (pa - socijalističku | stranku radničkog proletarijata, te pučku stranku _ širokih marodnih slojeva. a Izlazi svake srijede Pojedini broj ! Kr. Kod nas su se stranke već počele okupljati u tom smjeru. »Demokraiska« stranka okuplja oko sebe gotovo sve kapitaliste i pojedine gra- gjanske staleže; u socijalističkoj se stranci udru- žuje većinom siromašno radništvo po gradovima, a pučka stranka organizira male posjednike iz svih staleža. Pa ne samo radi socijalnih, već i radi kulturnih naziranja sve će se dosadašnje stranke s vremenom svesti na te tri glavne. Jer »demokratskoj« je stranci kulturni program, ko- liko se do sada može opaziti, liberalno bojovan; socijalistička je doktrina materijalističko shvaćanje svijeta, t. j. praktično bezvjerje ; pučka pak stran- ka naglasuje svoje ispravno stanovište pozitivne religije. I nije kud kamo, stranka narodnoga kluba morat će se prije ili poslije razdvojiti : veći dio poći će s pučkom strankom, a manji u demo- krate ili socijaliste. Koja nam od ovih triju stranaka jamči, da će moći uredili zakonodavstvo, koje će promicati opće državno blagostanje? Odgovor je jasan. »Demokrate« su već dokazali svoju nespo- sobnost u vogjenju državne lagje. Svakomu je poznato, kako su nam zaštitili megjusobnu pra- vičnost: osobnu slobodu, javnu sigurnost, pri- vatno vlasništvo it.d. Koliko su se zauzeli za djelitbenu pravičnost, da pribave sve ono, što promiče javno blagostanje, osjećamo sami na sebi, a svjedoče mam. prehreabene prilike, riješac vanje valutnog pitanja na šletu širih slojeva i onako siromašnog naroda, nepravde učinjene pojedinim staležima kao neprimjereno oporezo- vanje seljaka, pristrano riješavanje agrarne re- forme, gušenje najprimitivnijih prava staleške organizacije činovništva it.d. Time su »demo- krati« pokazali, da su njihove deklamacije o so- cijalnoj pravednosti obične njihove fraze i ni- šta više. Socijalisti pak naglasuju diktaturu proleta- rijata, dakle navješćuju borbu društvenim stale- žima, koja naravno ne može da donese opće blagostanje. : Ostaje dakie da nam jedino pučka stranka, naglasujući saradnju svih staleža u državi, po načelima opće društvene pravednosti i ljubavi, može da na temelju savremenog .kulturno-soci- jalnog zakonodavstva uredi našu Jugoslaviju u snažnu kršćansku državu pravednu prama svim plemenima i prema :svim staležima, onako kako ju je zumislio majveći slavenski sociolog, naš neumrli učitelj, dr. Janez Krek. Zgodan čas, Jugoslavijo! Opće nezadovoljstvo, pljačka nenaravnih saveznika iaših i zadnji prilisak njihov.na.nas — mislim :da su nam _ dali dosta povoda da više otvorimo oči, «ter :da zavirimo malo.dublje u po- vijest :i .izrabimo -zgodan:čas. — Svi se osjećamo nezadovoljni, .a .ne znamo što nam fali, — Ulište * bivših Austrijskih .naroda razbilo ;se ,je .i .razdi- jelilo se :u :parojke. — Od .država bivše Austrije niko nema matice, samo mi, Jugoslavija, ima dinastiju.i istodobno ona.je ,pozvata, na-nju je došao red, daistupi .ma pozornicu .Europe, .da razmetnute parojke, :koji:lutaju, skupi kao .kvočka piliće .u veliku Jugoslaviju, kojoj nije isključeno da će se u obliku federacije.i Bugarska pridružit, ter tako velika postat .će velesila prvoga reda i istodobno anostiizinegju Njemačke. i Rusije, ato će bit :najbolje jamstvo svjetskom , miru. Jer tada neće :nam:ibit ,potreba :zamišljat se, ,već ,će bit dovoljno :da .ukažemo pest :prekomorskoj vučici, Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Od- govorni urednik N. Fantela. Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Ruko- pisi se me vraćaju X ERE da ju progje volja za otimanjem tugjega vlasni- štva. — Što se možemo od latina nadat? Oni nam ne mogu ništa dat, nego samo uzet. Oni s nama igraju ulogu boga Jana, koji je imao dva lica, pak s jednijem nas miluje, a s drugijem nas pljačka; — naši vojnici pripovijedaju, kako su suznih oči gledali kako naše mornare gone sa naših ratnin brodova, jer Austrija nije imala mora nego Jugoslavija, pak te brodove kao i trgovačke vode u svoje luke kao ratni plijen, i fo se Droju kao tobožnji naši prijatelji?! Svi naši narodni pjesnici pjevaju: latini su varalice stare, — a mi još ne vjerujemo, nego moguće tek sad kad su nam se malile uši vode. Sjedi- njeni sada Jugoslaveni dobili su u ruke Aresa (Marta), ter premda umorni i potrebni mira i počinka, ako budu od pohlepnih sasjeda maće- rani u očaj i primorani, da puste iz ruku tog boga rata, neka budu sigurni Talijani, da neće ostat zdrave glave. — Srbija -i Lika dat će dobrih generala i stratega; ni Borojevića ne treba na- padat, već ga potražit; njega Talijani poznadu...; za svaki slučaj da je tu, može bit potreban da posluži Domovini, na njemu poznatoj fronti. Traži za Tebe veće kraljevstvo, Maćedonija je za tebe premalena | Doviknuo je Filip svomu sinu, Aleksandru Velikomu. Isti usklik možemo mi upravit našemu Regentu Aleksandru i vjeruje- mo, da je budućnost toga kraljevskog mladića velika i mi mu želimo, da nebude manji od svog bivšeg imenjaka Maćedonskoga, premda imamo primjetit, da je Filipov sin imao za učitelja je- dnog Aristotela, a da mi žalibože u tomu o- skudijevamo. Ali nije isključeno, da će nam se u potrebi nebesa smilovat, pak mam odakle i to poklonit. Opći interes sad zahtjeva, da se sazove Par- lamenat, koji će biti svegj na okupu, da se od- godu izbori i obustavi izborna agitacija, da se sporazumno sastavi veliki kabinet od svih stra- naka, da se samo stavi na dnevni red opskrba zemlje i vanjsko pitanje; vje1ujmo, da će se u tomu barem naći svi složni. Za vanjsku politiku većsam kazao: promijeniti je, sticat prijatelje i pri- vući ih k sebi, a za unutrašnju, dat narodu kruha i učiniti ga zadovoljna, jer nije, gospodo, za oma- lovaživat radničku klasu. Bit će vam gdje došle njihove novine do ruku, .kao n. pr. »Sarajevski Glas Slobode«. Priznajem, ima gdjegod prećera- nih zahtjeva, koji upadaju u, protuslovlje i ne mogu se svesti u istu kolotečinu, ali ima članaka dir- ljivih, koji mame suze na oči. Ono je, gospodo, sjeća, ako se iz srca ne slijeva u pero. I u po- gledu Rusije imaju pravo. Saveznici nas nagone, da se idemo bit sa Rusima, a darivaju nam ul- timatum.! To je dosljednost! Rusi su naša braća! Zar je malo .bilo bratske krvi na Drini? Oni provode reforme, pa _u kojoj bilo formi, to je da im se u.te stvari miješa. — Dižim da treba da bude ;svak zadovoljan, naravno .i da svak radi i,po mogućnosti i podvostruči rad, jer to danas zahtijeva opća nužda, zahtijeva Domovina. Pišući ovaj članak kao seljak, moguće da će .bit u .obliku formalnosti nedostataka, ali uzet u primitivnom stanju, kao što čovjeka uči zdrav razum i pošteno srce, moguće da :danas neće biti na odmet. Jer iskazat ,svoje osobno mnijenje držim, da,je.danas opća potreba,i dužnost sva- koga patriote u. ovim časovima, da se oštri um i,plemene, nazori, a.narod da odabire ono što bude najbolje. — Popovići, 29/1.1920. — P.K. bijeda, jer ne da se onako pisat, ako se ne o- . njihova unutrašnja stvar, pak nema niko pravo, :