Broj 8.
N arodna
Dubrovnik 18. veljače 1920.
3
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ill poštom za mjesec
dana K_ 3:20.
Politika i narod.
Kod našega naroda riječ politika čudno zvu-
či, dapače kad je čuje pobugjuje mu neka od-
vratna čuvstva; politika mu znači kao nešta ne-
poštena. U politiku i političke ljude nema go-
tovo nikakva povjerenja. Politički rad smatra ne-
kim nepotrebnim luksusom, što ga tek bespo-
sleni ljudi provagjaju za svoje lične svrhe i am-
bicije.
Ipak u današnja demokratska vremena ne
možemo ostati pri tomu shvaćanju naroda, već se
mora narod uvjeriti, da svaki državljanin ima ne
samo pravo nego i dužnost, da se bavi politikom,
te da mora sve moguće učiniti, da politiku skre-
ne na onaj put, koji cijeni, najboljim. Jer je na-
še demokratsko doba iznijelo na površinu veli-
ku istinu: politiku mora da vodi narod na op-
će dobro, a ne pojedinci na svoju korist,
Što je politika?
Rad oko promicanja narodnog blagostanja,
to bi morala biti svrha političkog zanimanja. Ali
način, kako se je do sada kod nas vodila poli-
tika, bio je uzrokom, da naša politika nije ni
najmanje odgovarala svojoj svrsi. Tomu mora-
mo stati na kraj. Kako stvari sada stoje: široke
mase naroda pozvane su dan danas u ime pra-
vo shvaćenog demokratizma, da skrenu politiku
u svoju naravnu kolotečinu, da odgovara svojoj
svrsi, naime da promiče opće blagostanje.
Da politika uzmogne to izvršiti, treba da
se temelji na stalnim načelima poštenja, a ne
da se vlada po osobnim mnijenjima i shvaćanju
života, niti po interesima neke ličnosti ili skupi-
me, koja gleda jedino, kako će svoga bližnjega,
što bolje prevariti, izrabiti, onemogućiti i upro-
pastiti. :
Nije čuda, da je do sada naš narod zazi-
rao od politike, krivim je okom gledao i sve
one, koji se politikom bavljahu, smatrao u veći-
ni narodnim varalicama, izrabljivačima. Jer do
sada se je politika vodila na štetu našega naro-
da; o najvitalnijim pitanjima narodnog života
odlučivalo se je bez njega, a često proti njemu.
A ipak sve što se na političkom polju jednoga
naroda poduzimlje i provagja, mora da služi bla-
gostanju naroda na ovoj zemaljskoj kori. — Ali
to je ono, što je smetalo neprijateljima našega
naroda. Njima nije bilo drago, jer im nije išlo
u račun, da se narod gospodarski ojača, te živi
u blagostanju, pa su na sve moguće načine na-
stojali svratiti naš politički život sa svog narav-
nog puta na megjusobni razdor — na strančarstvo.
Tako je bilo do sada, ali od sada unapri-
jed treba da se kod nas vodi jedino : :
narodna politika.
Ovoj mora biti svrha jedino opće narodno
svjetom i gospodarskim podignućem i ojačanjem.
To opet promiče samo savremeno kulturno i e-
konomsko zakonodavstvo. S toga motamo naš
ustav na konstituanti urediti prama zahtjevima
vremena, u komu živimo, te izmegju ostalog nu-
| Žnoga provedemo i solidne kulturno-socialne-
ekonomske zakone, koji će garantovati kulturni:
i gospodarski napredak širokih narodnih slojeva,
u prvom redu seljaštva i radništva, a onda re-
dom svih ostalih staleža našega naroda. To će-
| mo postići, ako na političkom polju unesemo vi-
| še poštenja i nepatvojenog demokratizma.
| Ali poštenje, pravo shvećeni demokratizam
_ i nepristrani liberalizan moraju da: imaju garan-
koja ne zavisi o ćeifu i hirovima pa bilo i
učenijih ljudi. Garanciju poštenju, pravom de-
: Plativo i utuživo u Dubrovniku —
Uredništvo Kunićeva ul. 290. Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
|
|
|
|
|
|
|
blagostanje. Do blagostanja se pak dolazi pro- =
Izlazi svake srijede
Pojedini broj % Kr.
mokratizmu i ispravnom liberalizmu može da
dade jedino ugled kršćanskog morala, koji mo-
ra da vlada ne samo u pijvatnom već i u jav-
nom životu i radu, dakle u politici i diplomaciji,
Naša se je pak inteližencija otugjila kršćan-
stvu, iznevjerila mu se je i zato je sama sebe
osudila ma vrludanje i lutanje po pustoši našeg
socijalnog živola, ne nalazeći mu cilja i svrhe.
I što god poduzme za napredak i olakoćenje ži-
vota, pa bilo pod kojom zvučnom frazom i for-
mom, vidimo, da se sve više osvećuje životu i
tereti ga do nesnosljivosti:
S toga nemamo više povjerenja u našu za-
lutalu »liberalnu« i za to egoističnu inteligenci-
ju, pa hoćemo da smjernice našem javnom ži-
volu dade naš nepokvareni kršćanski narod. Za
to tražimo, da
narod upliva na politiku!
To je u vijeku demokratizma i pravo, jer
javni život u našoj državi mora bili odraz pri-
vatnoga i radi toga mora se kretati u onim smjer-
nicama, u kojima se razvija privatni život. Naš
je pak narod u velikoj većini seljački kršćanski,
pa pravi demokratizam zahtijeva, da se te činje-
nice uvaže, te naša država da bude odraz toga
narodnog stanja, naime i naša država mora da
bude kršćanska i seljačka !
To nije u računu našoj zalutaloj >demo-
kratskoj«-inteligenciji i :s<iegsvona tosmeće ni:
kada proizvesti.
Ali šu za to široki narodni slojevi seljaštva
i radništva pozvani, da, zajedno s onim dijelom
dobro misleće i nepokvarene inteligencije, uda-
re čvrste temelje svojoj mladoj državi pri njenoj
izgradnji u ovim sudbonosnim časovima, što ih
proživljujemo. To ćemo moći učiniti jedino, ako
se svi organiziramo u jaku pučku stranku, koja
na načelima pravog demokratizma i pozitivne re-
ligije okuplja u svoje kolo sve seljaštvo i neza-
vedeno radništvo, te sve intelektualce kršćanskog
nazora na svijet, prijatelje sižeg puka.
Okupljeni tako svi solidni elementi u čvr-
stu političku organizaciju, koja se u ovim sud-
bonosnim vremenima po sebi nameće, moći će
široki slojevi naroda na odlučnom mjestu upli-
vati, da ova naša inlada Jugoslavija, moćna i.
bogata, uzmogne promicati opće blagostanje na-
šega, bez svoje krivnje, siromašnog, jer zapušte-
nog naroda. :
S toga naš narod mora da se uvjeri o po-
trebi, da i on sudjeluje u politici, svijestan svog
moćnog i odlučujućeg upliva na njen razvitak,
da tako zajednički: obrani svoje staleške, kultur-
ne i ekonomske interese, koji su preduvjet op-
ćeg blagostanja.
Antanta i Jugoslavija.
Držanje antante prama našoj državi u zad-
nje vrijeme, daje nam povoda da možemo reći:
Jugoslavija u očima antante nije država nižega
reda, jer o njoj mnogo računa ! 3
Činjenica je, da antanta nije izvršila lon-
donski ugovor i ako joj je Jugoslavija odbila.
ultimatum, kojim se je to prijetila
Uzroci popuštanja Antante.
Moraju dakle biti važni uzroci, da je »go-
spodarica svijeta« popustila od svoje upornosti,
i zamislila se pred — Jugoslavijom !
Da vidimo te uzroke |
Nama se:čini, da:je zaustavilo antantu u
svojoj naglosti držanje velike Amerike. Wilson
“ne. priznaje londoriski ugovor već je označio
| :
4
Oglasi, zahvale i priopćena po“ posebnom cijeniku. — Od-
govorni urednik N._ Fantela. Vlasništvo Odbora Narodne
Svijesti. — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Ruko-
pisi se ne vraćaju, — Ž
jasno svoje riješenje jadranskog pitanja, pa kako
mu se ne svigja ni mirovna politika u Parizu,
tako mu ne imponuje ni ultimatum, proti komu
s€ je jasno izrazio. A za savezničke države nije
ravnodušno šakovo je držanje bogate Amerike,
koja još uvijek odlučuje u gospodarskom životu
i razvilku istrošene Evrope. Silovito riješenje
jadranskog problema značilo bi potpuni prelom
s Wilsonom.
Novi izbori u Francuskoj donijeli su pad
imperijalističkog Clemenceau-a (Klemansća), i
nova vlada udarila je novim kursom u vanjskoj
politici. Millerandu se neda, da podupire Italiju
u nasilstvu proti jednoj zaslužnoj saveznici, koja
je toliko žrtava i krvi doprinijela do zajedničke
pobjede. Ona izjavljuje, da će »savjesno prot-
čiti svaki savjet, koji dogje iz Beograda, kao i
iz Rima u interesu pravednog riješenja jadran-
skog pitanja. Dakle razumije se, da i Francuska
hoće da se kriza rješava sporazumom obih dr-
žava bez nasilja. Dakle se ipak i Jugoslavija broji!
| Engleska je svu misao svratila na Indiju.
| Ruski joj je bolševizam zakucao na vrata istoč-
nog carstva Indija, i prijeti joj da joj ga otrgne.
Pitanje Jadrana je njoj sada sporedno, kad se
| radi da se odbije direktna pogibelj, koja njoj
| prijeti ! .
Tako je talijanski šovinizam ostao osam-
Izgledi Jugoslavije u budućnosti.
Osim toga prisililo je antantu još štošta
na popuštanje u silovitosti.
Jugoslavensko je jedinstvo provedeno i u
živom je razvoju; nije ga moguće više priječiti
a kamo li udušiti! A tomu razvoju je potrebit
izlaz na otvoreno slobodno more. I u slučaju
da se silom narinu Jugoslaviji mirovni uvjeti,
koji bi je sprečavali u gospodarskom razvoju
i izazvali neprijateljstvo s antantinim državama,
što bi tad bilo?
ranim po ltaliji krajevima, jer bi tlačeni Jugosla-
veni u Venezia Giulia, neprestano imali okrenute
oči k svojoj oslobogjenoj braći, od kojih. bi i-
mali sigurne materijalne i moralne pomoći. A
to bi u Italiji izazivalo beskorisnih trzavica.
Ako se Jugoslaviji silom zatvori more, što
znači za nju uništenje gospodarskog razvoja,
onda je silom bačena u zagrljaj »podunavske
federacije« Čehoslovačke, Madžarske i Njemačke
Austrije, s kojima bi se zajednički borila za izlaz
na more. A time bi Italija stvorila jači i solidniji
gospodarski interesni blok od bivše Austro-U-
garske, s kojim bi bio bezuspješan svaki boj.
To je pitanje, koje u Italiji stvara sve više pri-
stuša miroljubive politike i prijateljske sveze s
Jugoslavijom. :
Osim toga, ako se jadransko pitanje riješi
na štetu Jugoslavije, ova će biti prisiljena da
traži na drugoj slrani Balkana mote. Izmegju Bu-
- garske i kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca do-
šlo bi do sporazumljenja i združenja a tako bi
potpuna Jugoslavija sezala od obala Jadrana do
Crnoga i Egejskog mora i to ne s nasilnim im-
perijalizmom nego:s prijateljskom gospodarskom
asimilacijom s bugarskim + plemenom. Time bi
Jugoslavija; gospodarica Balkana, bila kadra sa-
pitanje i skupiti pod svoje okrilje sve Jugosla-
vene. Tu budućnost vidi antanta i zato kuša Ju-
goslaviju održati u prijateljskoj svezi.
Pa i treći put otvara se Jugoslaviji u tra-
ženju saveznika u boju :za svoju gospodarsku
<
ljen,>a preslab &a-izveši mesilje nad Jugoslavijom.
Neizbježiva je najžilavija iredenta u okupi-'
ma svojom moći riješiti jadransko i primorsko .
imi