TIGSKVETRZA JE RO o * ik Dubrovnik 10:, ožujka Broj 11 1920. God. = —_— ——— rm —— —— - = = — — Cijena je listu sa donašanjem u kuću ill poštom za mjesec i naj sva čied Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Od- : dana K :f zlazi svake srijede govorni urednik N. Fantela. Vlasništvo. Odbora Narodne — Malivoi utuživo u Dubrovniku — Poiedini "oi \ Svijesti. — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tisk — Ruko- edini I 1 i Svijesti. isa ubrovačke Hrvatske Tiskare. uko Uredništvo KO ul. BU, Bi kod Dubr, ia: Tiskare. U B 9 Kr | pisi se ne vraćaju, — =D LOLO EERIG ža snaaRoČd ssa ns O nosa : gooo — so SSSR SSFRJBEBB=Blaee.R&B Parlamenat. Prošle srijede sastao se je ponovno naš parlamenat i narodnim je poslanicima opet dama mogućnost, da mogu u odlučnim časovima na- šeg državnog uregjenja doći do rlječi i govoriti u ime naroda. Svaki iskreni pristaša narodnog ujedinjenja mora da pozdravi taj dogogjaj. To je inače i pobjeda demokratizma, koga su regbi naši »demokrati« i crveni socijalni — >demo- krati« htjeli pokopati. Nigdje se u svijetu danas ne može zamisliti apsolutistička, tiranska vlada nad narodom bez narodnog predstavništva, bez par- lamenta. Ali su naši »demokrati« u tomu htjeli pred cijelim svijetom nositi barjak ! U istinu dandanas je važna uloga parla- menta u upravi države i naroda, pa hoćemo da ovim kratkim crtama prikažemo u kratko uredbu parlamenta, te glavne zadaće što se svojom važ- nošću nameću našoj sadašnjoj narodnoj skupštini. Najprije da vidimo Što je parlamentarizam ? Ako uprava države ima svoje središte u na- rodnom zastupništvu, u parlamentu, tada se taj sistem vladavine zove parlamentarizam. Ustroj mu može da bude dvojak : : a) Demokratski (republikanski), kad je sva vlast u parlamentu i u predsjedniku republike. : , E predsjed Parlamenat je-nositeljzak nik izvršujuće vlasti. Predsjednik oš svoju vlast po minislrima, koje sam imenuje iz većine parlamenta. Za to je središte vlasti u parlamentu, komu su i ministri članovi. Ako pade kakav za- kon, što ga predloži ministarstvo, pada i mini- starstvo, jer nema povjerenje većine, iz koje je izašlo. b) Ustavni (monarhični) je parlamentarizam, kad vladar daje zakone suglasno sa parlamentom. Vladar imenuje ministre i po njima vrši vlast. Ministri su odgovorni parlamentu, a neodvisni su od njega, t. j. parlameniat ih može pozvati ma odgovornost i staviti pred državno sudište, ali ih ne može otpustiti iz službe, već samo vla- dar, koji ih je i imenovao. Ovo je oblik strogo ustavne vlade. A moguć je u tomu i razvoj po demokrat- skom načelu: Parlameiat je središte zakonodavne vlasti. Ministri su odvisni od većine parlamenta. Imenuje ih vladar i to ustavno iz većine; ako izgube povjerenje većine, mora ih i vladar otpu- stiti. To je pravi oblik ustavnog parlamentarizma. (Dr. Ušeničnik : Socijologija st. 178). Republikanski oblik parlamentarizma imaju Francuska i Udružene države sjever. Amerike ; propala Austrija imala je strogu ustavnu vladu, a naša Jugoslavija ima kao i Engleska ustavni parlamentarizam po demokratskom načelu. Ko ima smisla za pravi demokratizam, shva- tit će, da je dandanas najsavremeniji oblik vla- davine demokratski ustavni parlamentarizam, pa mora bez bojazni zahtijevati, da parlamenat radi, jer svi neprijatelji parlamentarnog djelovanja ili su apsolutiste tirani ili bi se pak htjeli igrati s narodom. i O uspješnom radu parlamenta zavisi moć i snaga države i naroda u unutrnjosti i prama vani. U umuittrnjosti, jer se s radom parlamenta zajednički promiče opće dobro, a time stvara zadovoljstvo u državi. Prema vani pak parlamen- tarna vlada nastupa odrešitije i odlučnije kao kompaktna narodna cjelina. Za to uačelno zagovaramo parlamentarnu vladu, pa je parlamentarna raprezentacija pučke - 1 Oiaaje E S Spo arstva. Izmegju ostalih otskače valutno pitanje a stranke »Jugoslavenski klub« bio uvijek spravan, da omogući rad parlamenta i podupirao je vladu i onda kad je bio u upoziciji. Zadaća našeg parlamenta. Nadasve pak ovo teško doba, što ga pro- življuje naša mlada država, zahtijeva solidni par- lamentarni rad, te u ovih časovima možemo bez krzmanja proglasiti nepatriotima sve one, koji, ne samo priječe rad parlamenta, nego ga i ne pomažu. Kritični vanjski položaj nameće nam za- jednički suglasni rad svih u parlamentu. U da- nima kad ltalija hoće, da nam otme more, na kojem leži bogatsvo i budućnost naše domovine, moraju narodni zastupnici svih stranaka nastu- piti u tom pitanju kao jedan čovjek. Oni su je- dini uoblašćeni, da govore u ime svega jugo- slavenskog naroda. Svi zborovi i manifestacije slabo nadomješćuju parlamenat, koji jedini stoji visoko na vidiku, da njegov glas i protest može čuti cio svijet. — Parlamenat mora dati moćnu potporu i našoj mirovnoj delegaciji, te joj udariti i smjernice za njeno daljnje vladanje. 1 nutrnje stanje naše države, koje je gotovo doprlo do nesnošljivosti, zalitjeva plodonosni rad parlamenta, da: sloš na giene spriječi. -kata- : sebi zapleteno, a od prijašnje vlade još većma zamršeno. Razmjer 1:4 teško pogagja naše go- spodarstvo, pa je s toga dužnost svakog posla- nika, koji teži da se valutno pitanje riješi pra- vedno i uredno, da sudjeluje u parlamentu. Va- lutno je pitanje posao države i svega naroda, a ne koje stranke, pa ga mora riješiti parlamenat, a ko danas ruje proti parlamentu, taj zavlači uz ogromnu štetu od svakog minuta inače možda glatko riješenje toga životnog pitanja našeg gospodarstva: Osim toga moramo uvijek biti svijesni, da smo, osim češke republike, jedina država u E- vropi, koja nema redovitog od naroda biranog predstavništva, pa je nužda, da se čim prije provedu izbori. S toga naš parlamenat mora da čim prije izglasa zakon o novom izbornom redu za konstituantu. To je jedan od glavnih zadataka, zašto se je i sastavilo privremeno narodno pred- stavništvo, pa nek izvrši tu svoju dužnost! Ako pak neki poslanici toga neće, zašto su primili mandate? Neka ih polože i rad za narod prepuste ozbiljnijim, kojima država, narod, uregjene pri- like i parlamenat nijesu igračka svojih časovitih hirova! i : Zasjedanje narodnog predstavništva. Nakon zastoja od više mjeseca napokon se je već jednom otvorio narodni parlamenat u Be- ogradu. Ovo je zasjedanje od najvećeg zamašaja, jer spada u doba veoma važno za našu državu. Od prijeke je naime. potrebe, da se u ovim otsudnim časovima čuje glas i narodnih pred- stavnika, e da i vanjski svijet upozna sa kom- petentnog mjesta, što naš narod traži i kako se drži prema raznim izazovima, što izvana dolaze. Mnogo bi bilo probitačnije za interese cijele naše države, da se je još prije čuo glas našeg narodnog predstavništva, ali to nije išlo u pri- log demokratskim stranačkim probicima. Prva sjednica parlamenta od 3. o. mj. o- čekivala se je najvećom napetošću. Ogromna a M SAVS VE SUE RIN ESSEN O RPS JE NAR s poslanika iz okupiranih “krajeva. i ostale Dal masa svijeta zaposjela je prostor pred parlamen- tom, galerije i diplomatske lože bile su dup- kom pune. Predsjednik parlamenta Dr. Draža Pavlović otvara sjednicu. Demokrat Pečić traži, da se prebroje zastupnici. Kod glasovanja svi demokrate — osim jednoga radi kontrole — iz- laze iz dvorane, da ne bi novoj vladi omogućili »kvorum« (potrebitu nadpolovičnu većinu). Re- zultat kontrolnog prizivanja zastupnika povoljan je za vladu, jer premda su demokrati, socijaliste i republikanci ostupili, ipak je veći dio zastup- nika 147 ih na broju ostao u dvorani. Bijesni demokrati nikako se ne mogu po- niziti, da nijesu više samodršci u državi, i da ne mogu više raspolagati po miloj [volji sa iz- voznicama, a puno se boje i kontrole dosadaš- njeg svog rada. Zato su započeli dobro orga- nizovanu hajku proti sadašnjoj vladi i proti par- lamentu, te gledaju, da bilo na koji način o- metu rad narodne skupštine. Svoje su pristaše tješili frazama, da nova vlađa neće snaći većine parlamenta, podigli su sve moguće prigovore proti pojedinim ministrima, ali sve uzalud. — Ali nijesu ni svi demokrate jednaki. Dok su Pribićevićevi skutonoše tako bjesomučni, dotle jedan uvigjavniji: -dio -demokrata, i ako ne pris. E — taje nz vla či ipak neće da sabotira državu ovim teškim prilikama. Megju ove spada grup cije. Ovi su zastupnici osnovali novo »izvan- stranačko udruženje«, koje broji do sada 16 za- stupnika. Tu se izmegju ostalih nalazi i Dr. Melko Čingrija, Dr. J. Smodlaka i Dr. A. Tri- najstić. Ovi su zastupnici uzeli zadaću, da po- sreduju izmegju oporbenih grupa. Deklaracija nove vlade. Uza svu buku de- mokrata ministar je predsjednik Dr. Stojan Protić, ozbiljni političar, u sjednici od 8. o. mj. proči- tao vladinu deklaraciju, u kojoj ističe sedam po- glavitih tačaka : 1.) Historijat pregovora radi mi- nistarske krize. Regentova je želja bila, da vlada radi s parlamentom, jer se protivi načelima de- . mokratske države, da vlada radi bez parlamenta, (kako su radili i kako bi htjeli raditi naši »de- mokrate (l)«) 2.) Sadašnji se kabinet ne smije raspustiti, dok se ne pripremi sve za izbore za konstituantu. 3.) Parlamenat ima da ratifikuje u- govor o miru. 4.) Parlamenat ima da donese zakonsku osnovu o ugovoru države s Narodnom Bankom, zakon o porezu na ratne dobitke. 5.) Vanjski naš položaj osobitim obzirom na jadran- sko pitanje. 6.) Osobitim se zadovoljstvom ističe u deklaraciji, da je sv. Stolica priznala kraljevstvo > S.H.S. 7.) Naročito se spominje, kako je želja regentova bila, da se dogje do sporazumne, kon- centracijone vlade. Sadašnja je vlada išla toj želji ususret, koliko je to samo bilo moguće, ali de- mokrati nijesu htjeli da se tome pozivu odazovu. Iduća sjednica parlamenta odregjena je za Ponedjeljak 8. o. mj. Omjer stranaka u privremenom narodnom predstavništvu je ovaj: Demokratska zajednica 104 poslanika (od ovih 2 umrla, 2 podnijela o- stavku, ostaje 100). — Radikala 77 (od ovih 3 umrla, jedan podnio ostavku, ostaje 73). — 'Na- rodni Klub 28. — Jugoslavenski Klub 19 (od ovih 1 umro, 1 podnio ostavku, ostaje 17). — Socijal demokrata 12. — Crnogorci 10. — Re- publikanci 5. — Bunjevci 5. — Ribarčeva grupa 6. — Medakovićeva grupa 9. — Demokratski disidenti 3. — Socijaldemokratski disident 1. — Komunista 1. — Seljačka stranka 1. — Izvan stranaka 8 poslanika. — Svega ima 289 posla.