Dubrovnik 21. travnja 1920. Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ill poštom za mjesec dana K 7. Plativo i utuživo u Dubrovniku ————— — Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare, Za prava bespravnih. Ako promatramo povjesni razvitak čovje- čanstva, vidjeti ćemo, da je svaki vijek obilježen jednim posebnim znakom, koji ga karakterizuje, Ta se činjenica može konstatovati kako kod po- jedinih naroda tako i kod čitavog čovječanstva. Hoćemo li, da ispravno označimo obilježje dva- desetog vijeka, ne ćemo zaći s puta istine, ako ustvrdimo, da je to vijek socijalne borbe, Veliki svjetski rat, dao mu je u početku značaj imperi- jalističkog hrvanja i borbe kapitalizma o prevlast, Došao je iskreni pokušaj, da na ruševinama to- likih mjesta i gradova, te iz krvi bezbroja ljudi nikne cvijet pravde, megjunarodnog bratstva i ljubavi, nu on se je izjalovio. Veliki Wilson vidi, kako je izigran. Bismarkov duh i njegova ideo- gija još vlada Evropom. Na usta državničkih pr- vaka još govori željezni kancelar, koji je propo- vijedao krv i željezo. Megjutim, kako znaci ka- zuju, imperijalizam i kapitalizam sa vrhunca moći doskora će pasti u duboki ponor propasti. Još nijesu bili ni utihnuli topovi svjetskoga rata, još se je imperijalizam i kapitalizam borio za prevlast — smatrajući se gospodarom svijeta —, kad su počele dizati, glavu do sada bespravne mase radnika i svih onih, koji su bili nezado- voljni sa socijalnim i političkim , svojim .položa- jem. Socijalni pokret, koji se razmahao u prošlom stoljeću, čini se, da je nakon rata došao do kul- minacije. On nosi sa sobom program potpune reforme čitavog društvenog poregjaja. Hiljade i hiljade radnika i svih socijalnih nezadovoljnika, jedna ogromna milijunska armada prihvaća za oružje, ne da osvaja zemljišta i priregjuje pokolj čovječanstva, nego da pribavi sebi uslove života, koji će se temeljiti na socijalnoj pravdi i pravom bratstvu čovječanstva, Poučeni prošlošću, koja im bijaše tužna, crna i nesretna, svrstavaju se radnički bataljuni pod svoje zastave, gdje stoji napisano: za čovjeka dostojan život! Svaki dan čitamo u novinskim izvještajima o većim i ma- njim radničkim štrajkovima, koji nijesu ništa drugo nego borba za socijalnu pravdu i protest proti, sadanjoj socijalnoj nepravdi. U bijedu i nevolju doveo ih je gospodarski liberalizam i njegovo čedo imperijalizam i.kapi- talizam. Kad je nastupila francuska revolucija, kad je bio srušen feudalizam i aristokracija, na- dali su se siromašni slojevi, da su im osvanuli dani sreće i zadovoljstva. To im je liberalizam i obećavao, kad ih je pozvao u boj proti tada- njem režimu proglasivši jednakost, bratsvo i"slo- bodu. Ali mjesto njih obdariše ih okovima i lan- cima socijalne bijede, stradanja i uništenja. Radništvo je bilo grdno prevareno. Tu. je prevaru ono dugo osjećalo i platilo a plaća i sada neiz- brojnim žrtvama. Prekomjerno radno vrijeme, nezdrave radne prostorije, minimalna plaća, rad nejake djece i žena itd., eto to je plaća, koju je primilo! radništvo od liberalizma. Liberalizam je podigao na prijestolje vlasti kapitalizam, tog najvećeg krvnika i dželata radnika i svih siro- mašnih staleža. Čovjek se zgraža, kada gleda u duhu i ma javi djela kapitalističkog rafiniranog dželata. Htio je, da postepeno dogje do potpu- nog. uništenja radništva. Moderno roblje moralo je da više pati nego staro grčko i rimsko roblje pred dvadeset stoljeća. 'Tada se je diglo potlačeno i gaženo rad- ništvo na obranu, potpomagano od svih ljudi, .; koji su imali srca za patnika radnika. Svi su se: | — podigli sa glasnim zahtjevom,. da se riješi rad- š | Izlazi svake srijede Pojedini broj 2 Kr. ničko pitanje, da sine sunce pravednosti, da za- vlada socijalna pravda. Svi su potpuno složni u tom, da se današnjem bespravnom stanju radni- štva ima učiniti kraj, ali nijesu svi istoga mnije- nja, kako da ostvare veliku zamisao i čim da izmijene današnje nepodnosivo stanje. Da dogju do prava bespravnih, udarili su poglavito dvama putevima. Jedan je put socijalizma odnosno ko- munizma, a drugi put kršćanskog socijalizma ili solidarizma. Koji će dovesti do prave sreće? Koji nosi zdravu i pravu reformu današnjeg društva? — O tom drugi put. Sve za obraz, a obraz ni za što! Trsteno, 12 Aprila 1920. | Na 11 ov. mj. posjetio nas je nar. zastup- nik Pučke Stranke g. Stanko Banić uz predhod- no navještenje javne skupštine za cijelu općinu u Trstenomu u 3 sata po podne pravom slobo- de govora svim političkim protivnicima. Govor g. Stanka Banića. O odregjeni sat pred: okupljenim pučan- stvom iz svih-odlomaka općine, osim Koločepa radi jugovine, stupi nar. zast, sa svojom simpa- tičnom pojavom'i lijepim: laganim, ali odlučnim izgovorom i naglaskom razloži pučanstvu naš vaniski položaj. i razjasni. nači zamlarmnjii politi-- ku, kako se narod zavarava, izrabljuje i isisava, u jednu riječ: kako se s narodom trguje, te kud je pošlo ono 20 po sto odbijena : novca prigo- dom biljegovanja, kuda zdrava valuta t, j. novac stranih država, koji se je u državnoj blagajni ču- vao, kako se je s njim na bursi trgovalo i u ma- lo vremena postali gazde i milioneri irgovanjem na bursi, sa izvoznicama i t. d. Ovo je prvi put; što narod iz usta nar. za- stupnika čuje iskrenu riječ i istinu o našim po- litičarima i politici. Ovo je prvi put, da nar, za- | : stupnik ništa ne obećava i ne priporučuje se na- rodu, već kao pravi sin seljačkih i težačkih ro- ditelja govori narodu baš od srca k srcu i upu- ćuje narod, kako ima postupati i stupiti na_iz- bore za općinu i za parlamenat. Naglasio je \ia- rodu po više puta, da ne vjeruje onim, koji bu- du dolazili nagovarati ga: glasujte za mene, ili za ovog, ili za onog, pak, da ne vjeruju ni nje- mu samomu, jer svaki, koji ih dolazi nagovarati, dolazi, da ih prevari i izigqa za svoje vlastite in- terese. Zato, neka se 'seljaci u svakom selu već sada priprave i učine svaki u svom selu svoje »Težačko vijeće«, a u io vijeće, da biraju ljude svoga povjerenja. Ta vijeća svih sela u općini ovoj, neka izaberu »Općinski Odbor« t. j. svako vijeće po jednog čovjeka svoga povjerenja. "Taj »Općinski odbor« dogovorno sa vijećima, a vi- jeća sa seljacima svojim, kad budu izbori, do- govorit će se i odrediti, koga će se birati za op- činu. Tako nek postupaju i pri izboru za parla- menat. U parlamentu buduć nema svaka općina svog zastupnika, već više općina skupa jednog zastupnika, kad se seljaci u svakoj općini tako dogovore i izaberu ljude svog povjerenja, njiho- vi pouzdanici sastat će se i dogovoriti će se, ko- ga će birati za svog zastupnika u parlamenat. Na taj način svi seljaci u državi, kojih ima pre- ko 9 milijona bit će složni i skupa i oni će i- pravljati državom. Š Tako izabrani zastupnici 'bit će pravi pred- ni stavnici naroda i volje narodne i učiniti će za- Kone onakve, kakove narod hoće, po kojima će se urediti forma države, način vladanja, valuta, agrarna reforma, vojništvo i t. d., a toj volji na- a: Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Od- govorni urednik N. Fantela. Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti, — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Ruko- pisi se ne vracaju SEE SD S DO roda moraju se pokoravati svi od vladara do najnižeg službenika, jer svi ti moraju biti u služ- bi naroda, a ne narod u službi njihovoj, i ti svi moraju vršiti volju naroda i štititi svačiju slobo- du, slobodu osobnu i imovinsku, slobodu poli- ličku i slobodu vjersku proti svakom nasilju i teroru uličara, inače narod će ih putem svojih zastupnika skinuti. Na koncu istakne, da jeto program »Pučke Stranke« i prisutni isključiv nekoliko njih, . koji dogjoše smetati, jednoglasno izjaviše, da pristu- paju k toj stranci i da potpuno. usvajaju njezin program, te su za svaki odlomak bili izabrani privremeni povjerenici i jednoglasno prihvaćene resolucije, (Vidi prošli broj »Nar. Svijesti«). Protivnici na djelu. Istaknuti je zbrku i trku naših nekih demo- krata i bućevaca. Gašpar Lujak, orašanin, učitelj u Komolcu, već u subotu dogje i on, familiarni, osobni i po- litički neprijatelj Buća, okupljao je bućevce ne bi li omeo skupštinu, pače i izrazio se je, da će doživjeti Banić nešto slična, što i u Dubrovniku, jer da je dosta napiti 2-3 seljaka. (Metoda demo- krata-obnovaša !) I u odregjeni sat budu naši demokrati uči- fetii Lviak i Stijepo Kast-apeli i neki članovi framasunske lože Južne Amerike, te i bućevci na mjestu skupštine. Lujak s nekima pokušao je ometati, ali bez uspjeha. Nar. zastupnik na 'svaku mu je odgo- vorio i obećao, da će mu dati riječ kad svrši svoje razlaganje, ako bude želio i imao o čemu govoriti i pobijati ga. Ali on je i dalje upadao u riječ, a buduć mu Banić na svaku odgovarao izjavi: »Gospodine zastupniče, Vaša je sreća, da ste kao zastupnik ma izvoru svega, i da sve znate l« # Eto čime se demokrati služe: izvrtanijem : istine i govorenjem ob onom, o čemu ne znadu, te ometanjem i terorom uličara, a ako je Lujak slučajno potvrdio riječi nar. zastupnika, to je znak, da još u taktici demokrata nije dobro u- vježban 1! : Kad je narodni zastupnik svršio svoje ra- zlaganje, prijavi se i uzme riječ (naš filozof) S. Kastrapeli. Čim progovori, izjavi, da on ne pri- pada nijednoj stranci. Bolan, srami se priznati, da je demokrata, a pred malo dana dijelio je po općini i širio »Težačku Slogu« demokratsko glasilo. Pak počne po demokratsku izvrtati i po- bijati. Ali čim bi koju progovorio, da je nar. zastupnik to rekao, u jedan glas zaorio bi narod: To je laž, zastupnik to nije kazao, i ni jednu mije dovršio. Napokon pokuša operirati sa redo- vinom, da je »Pučka stranka« popovska stranka, a popovi, da hoće, da narod dava redovinu. Nar. zastupnik odgovori mu uz sveopće klicanje, a megjutim se Kastrapeli stane provla- čiti kroz masu, da se udalji, ali na poziv vič. don V. Lisičara: »Kamo bježiš, mi smo tebe slušali, stani tu i slušaj, jer imam i ja govoriti« — stane. Kad svrši nar. zastupnik uzme riječ don V. Lisičar i dokaže, da su popovi molili ukinuće redovine, a ako nije ukinuta, da je to vlada kriva i u daljnjem razlaganju ustanovi i dokaže, [da je učitelj Kastrapeli klevetnik i tim žigom kle- vetnika udaren ostavi naš učo skupštinu. _ Napokon uzme riječ S. Buć, a govorio je kao u svojoj brošuri, o kojoj bi pisano u br. 9 i 10 ovog lista o. g. 8 I U ia : i V im rr zzzmmmmmmmmmm———azsm—m——=mmu [m mu u——p——p—p[s%čšč5 5 55-ŠZRZRLRRRLŽNČNNONIEE EE SG