Br.i21,

triumtalno iznio, primili smo i mi pretprošlog
mtornika kasno po podne, kad je list već bio
složen, pa nije bilo na vrijeme, a ne da ga »Nar,
Svijest« ,nije htjela štampati“. Nu netom smo
ga pročitali, odmah smo posumnjali, da se tu
radi o kakvoj manovri. S toga smo se izravno
informirali kod g. Balda Miloglava u Mrcinama,
i dobili smo mjesto ispravka gornju izjavu, koju
većma rado donosimo, Ispravak, što ga »Rad«
iznosi, nije g. B. Miloglav vlastoručno napisao,
već su demokratski pisarčići, prikazujući pisanje
»Nar, Svijesti« tobože kao štetnim i pogibeljnim
za sudbinu Mrcina i utamničenih mladića, čija
su imena došli popisati, jer da se radi o njiho-
vom oslobogjenju, sami ispravak lukavo i ten-
dencijozno sastavili te u svom listu iznijeli, a g.
glavar krivo informiran spremno ga je potpisao,
budući su mu prikazali, kao da je on tobože
uvrijedio visoka gosta bivšeg ministra i time sebe
izložio, što da bi moglo imati štetnih posljedica
za njega i njegove mješćane.

Evo kakvim se nepošteniim srestvima služe
demokratska gospoda strepeći možda pred bije-
lom ili crnom (ni sami neznaju !) internacijona-
lom! Zar na taj način misle zavarati naš pošteni
i bistri konavoski 'narod ? Sada ne smažu riječi,
da taj vrli narod glade i mažu, a kad su bili
na vladi i mogli mu pomoći u njegovoj nevolji,
nijesu htjeli za to znati, već su ih iz velikog,
mouopolizovanog patriotizma ozloglasivali i u
uajernijim bojama prikazivali ostaloj braći u do-
imovini, samo da ih se nemilosrdno progoni i
time izazivlju ne-rad, ne-red i ne-mir !

Plemeniti im konavoski narod to veliko-
dušno oprašta, ali ipak zna, što neće nikada
zaboraviti: odakle ga sunce grije,; a odakle
led bije! :

 

Dopisi. :
3 Cilipi.
(Konavli i demokrati.) Od srca smo se valaj
uasmijali, kad smo ono čuli, da doktor Leontić
hoće da iznesemo imena pristaša naše Pučke
Stranke, kako mu tobože pišu baš iz Čilipa. Ra-

zumijemo mi vrlo dobro da naše: demokrate sildo

mora da boli i peče, što su jednom svi svijesni
Konavljani prihvatili složni kao nikad do sada
uz jedan štap, uz Pučku Stranku,' koja je prava
seljačka, pravedna, kršćanska i doista narodna i
pučka stranka. Gledaju oni jadni ne bili, da tu
slogu Konavljana ma bilo kako razbiju, pak se

= hitaju drvlja i kamenja. Istina je da u Čilipama

imaju i demokrati nekoliko svojih, a ma u ko-
joj pšenici nema vrata (ljulja). A nama baš to
nije ni žao. Jer mi zaista nećemo skupa sa rat-
nim trgovcima i drugim spekulantima, koji su
izgubili kod nas svako povjerenje i mi takove
drage volje darivamo demokratima. A osim ta-
kovih i nešto mlagjarije, najviše.ih tridesetak na
broju, sve je ostalo složno i jednodušno sa osta"
lim Konavlima uz Pučku Stranku.

Naš općinski upravitelj, koga narod plaća
i koga je vlada postavila, da upravlja općinom
na dobro naroda, kao da nema prećeg posla,
nego da razbije slogu| Konavljan&. Što on ne
pripada Pučkoj Stranci, halan mu bilo, slobodan
je i mi mu s te strane nimalo ne prigovaramo,
ali kad vidi, da su svi njegovi općinari jednog
političkog i kulturnog uvjerenja, morao bi da
poštuje volju naroda, pak da se bar izvana ne-

(pristrano vlada, a u srcu nek bude, što mu je

milo. Ali da! On hoće da bude vjeran sluga
svojih demokratskih gospodara, koji su ga nama
poslali, pak nam šalje svoje tekliće sad za ovo,
sad ze ono, kao tobože za bolje naše, ali mi
znamo odmah kud koja ide. Mi bi mu švjeto-
vali, da se mani ćorava političkog posla, a nek
radi oko općeg ekonomskog dobra. U toliko po-
ručujemo svim demokratskim mešetarima, da nas
ostave na miru sa svojim agitacijama. Mi smo

:se odlučili i zadali svoju riječ Pučkoj Stranci i

mjoj vjerni ostajemo. Nek nam dogju i vanstra-

:načkim programima i još većim, obećanjima mi
smo dobro upoznali demokrate i lijepo im na

svemu halalimo, ali daleko im kuća, Čilipjanin.

 

kz Jugoslavije.

Naše jadransko pitanje reklo bi se,: da se

već primiče koncu. Neki dan su naši delegati —

 

NARODNA SVIJEST

otputovali u talijanski gradić Pallanza na dogo-
vor s tal. delegatima. No i tu je stvar časovito
opet zapela, jer 1adi demisije Nittijeva kabineta,
otišli su članovi tal. vlađe u Rim. Govori se,
da će se mjesto sastanka prenijeti na koje neu-
tralno zemljište, u. pr. u Švicarskoj. Našim de-
legatima dane su sve instrukcije od vlade tako,
da se oni više neće obraćati u Beograd. U nji-
hovim rukama stoji udes stotina tisuća naše braće,

Željezničarska konferencija u Beogradu
obdržavana je prošlih dana na poziv ministra
saobraćaja, Dr. Korošca. Bilo je prisutnih oko
40 raznih stručnjaka. Stvoreni su veoma važni
zaključci»za podizanje novih pruga i izlaza na
more te uopće za uregjenje željezničkih i plov-
nih saobraćaja.

Velikomadžari, Ministarstvo unutarnjih po-
sala zatražilo je od svih župana u Bačkoj, da
polože piisegn vijernosti, jer će inače bit istje-
rani u Mađžarsku ili internirani u Maćedoniju.
Njih 86 nije htjelo položiti prisegu vjernosti, pa
su bili potjerani u Madžarsku. Straži je uspjelo,
da nijesu ponijeli sobom važne rezervatne spise.

,Demokrate“ pokretači bivšeg štrajka?
Mitrovačka »Srbija« donijela je vijest, da su na-
ši rodoljubni »demokrate« aranžirali zadnji že-
ljezničarski štrajk, koji je našoj državl nanio to-
liku štetu. Prema izjavi komuniste d.ra Ištvano-
vića u stvari je upleten vogj zagrebačkih »de-
mokrata«, ured. »Riječi SHS«, Venćeslav Wilder.

Ako je ovo istina, onda će i vrapcima na
krovu biti jasno, za čim ide taj toliko razvikani
»demokratski rad« : dočepati se vlasti bilo kako,
pa makar, nam se država rascijepala i — srušila!

Ruski komunisti u Jugoslaviji. Megju do-
seljenim Rusima i mastanjenim u našoj državi
nalazi se i veliki broj komunističkih agitatora.
Vlada im je ušla u trag te ih nekoliko otpremi-

_ la iz Jugoslavije.

Novi branitelji seljačkih prava. U zadnje
doba uz »Djakovačke pučke novine« u Djakovu,
osnovan je u Požegi novi list Pučke Stranke za
naše seljake pod naslovom »Pučka sloboda«.

Zadruga za izvoz i ishranu osnovana je
na prijedlog ministarstva ishrane, da vodi kon-
trolu na izvoz živeža iz naše države i da opskr-
bljuje siromašnije krajeve hranom. Glavnica joj
je 30 milijuna dinara, a podijeljena na 6000 dio-
nica sa svakom oa 5009 dinara (20.000 kruna).

Polovicu dionica uzimlje država, a polovi-
cu državljani i društva kao: seljačke zadruge,
konzumne zadruge te seljacivkao privatne oso-
beti it di

Preporučamo imućnijim seljacima, da se i
oni upišu za vlastitu korist. Rok za prijavljiva-
nje jest 14 dana iza službene objave u vladi-
nom listu.

Komunističko rovarenje. Kod jednoga u-
apšenog dalmatinskog komuniste našli su pro-
glas, kojim se pozivlje narod na rušenje, klanje
i pustošenje. Više smo siti ubilačke krvi u ratu,
a ovi delije usijanih glava hoće da na domaćem
ognjištu izazovu ponovno krvavo kolo radi svo-
jih hira i budalastih snova.

 

Našim pretplatnicima.

Molimo sve naše pretplatnike, da nam re-
dovito šalju pretplatu, jer kako sami mogu znati,
dandanas su troškovi za štampu ogromni. Mi
pak raspolažemo jedino pretplatom naših pret-
platnika, koja inače jedva može da podmiri sve
troškove, i. ako osoblje uredništva nesebično i
požrtvovno bez ikakve plate radi za idealni pro-
gram Pučke Stranke: kulturno i ekonomsko. po-
dignuće naroda. Jedina mu je nagrada to, da ga

za to psuju i kleveću svi neprijatelji seljaka i

radnika.

Stoga molimo svijesne naše sumišljenike,
da uvaže naš položaj te da mas materijalno i
moralno pomognu, najmanje pak da izvrše svoju
dužnost. :

 

Gradske vijesti.

Krizma. Na Duhove i u Ponedjeljak Du-
hovski dijeliti: će presvijetli biskup sakramenat
sv. krizme u stolnoj crkvi poslije svečane Mise
oko.11 sati. U. Duhovski Utorak dijelit će se
sv. krizma: u kapelici biskupskog dvora isto ma
11 s. j. — Ovom zgodom napominjemo gg. kriz:
manim kumovima i kumama pohvalni običaj, da
bi djecu upisali kao doživotne članove u druš-

 tvo sv. Jeronima, To je doista najzgodniji dar,

koji će djecu sjećati svake godine na krizmu i

- ma kuma, koji ih je začlanio. Upisnina je sada
"za doživotne članove 20 Kr, jednom za uvijek.

 

 

str 3

Predavanje ,J3. A. K.“-a, Mjesni »Jugosla-

venski Akađemski Klub« priregjuje svoje XX,

javno predavanje, u četvrtak (20. maja), u »So-
kolu«. Gosp. Dr. Milorad Medini govoritiće o
temi, »Kmetski odnošaji u Dalmaciji«, Početak
tačno u 20 sati. — Ulaznica: 1 dinar; gjaci
—'80 dinara.

Četiri stotine godina navršilo se je dne
17. o. mj. od strašnog potresa, koji razori mnoge
kuće u Dubrovniku, i veliku štetu uzrokova stol-
noj crkvi i javnim zgradama. Ukupna šteta ra-
čunala se je ma blizu 100,000 cekina, Bilo je
tom prigodom osoba ranjenih a koja i mrtva.
U velikom strahu, što su ih zadavali potresi,
češće ponovljeni kroz 18 mjeseca iza onog ko-
bnog dana, grad se, za kneževanja Petra Boža
Sarake, zavjetova Spasitelju i odredi sagraditi
zavjetnu crkvu na njegovu čast. Gradnja bi po-
vjerena plemićima: Danijelu Rastiću, Dainjanu
Menčetiću i Gjonu Sorkočeviću, te dovršena god.
1536. To je lijepa sačuvana nam crkva »S7.
Spasa« (blizu franjevačke crkve), kojoj na pro-
čelju ima urezan na ploči natpis, te spominje
onu trojicu nadgledatelja gradnje i postanak za-
vjetne ove crkve, koja se svojim pročeljem može
pravom smatrati najsavršenijim arhitektoničkim
spomenikom u Dubrovniku, u lijepom lombard-
skom siogu, To nas pročelje sjeća krasnih onih
pročelja stolnih crkava u Hvaru i Šibeniku.

Predaja naša kaže, da su i dubrovačke go-
spopje uzorno sudjelovale u onom zavjetu, po-
božno noseći bosih noga gragjevni materijal za
ovu crkvu, Nakon ovog potresa uvede se u Di-
brovniku pobožni običaj urezivati na kućama
Kristov monogram; IHS sa križem po srijedi
odozgo. Vrijedi napomenuti ovdje i to, da je ta
crkva bila za Napoleonove okupacije pretvorena
u skladište soli, i tako osta i kasnije, dok ne bi
nastojanjem našeg biskupa T. Jederlinića po-
pravljena i nanovo otvorena bogoslužju godize
1843. Ove se godine na 14. septembra osjeti u
Dubrovniku jak potres, sa ponavljanjem više
puta kroz onaj mjesec. Te nas nesreće sjeća i
veoma lijepi šareni sag, što resi i
crkvu, trud i vez vrlih ruka dnbrovačkih gospo-
gja, požrtvovni poklon i dokaz njihove jake vjere
i bogoljubnosti.

Od biča trešnje, oslobodi nas, Gospodine !

Umjetnička izložba. N., Ž. Zadruga prire-
dila je od 13—20 svibnja u općinskoj vijećnici
umjetničku izložbu slikarskih radnja i narodnih
vezova svojih članica, koja nas je upravo zadi-
vila. U slikarstvu su nas iznenadile g.gjice Biz-
zaro su 14 komada, od kojih se ističu osobito
sv. Mihailo (cop. Ticijana), Gospa sa Isusom i
sv. Ivanom (cop. van Dick), Alpe (cop. Scehleich)!
Altoviti (cop. Raifael); Fi. Jakšić su 14 komada,
od kojih se ističu osobito: Jesen, Proljeće, Za-
pad sunca; Z. Bandur sa.23 komada, u koje je
ulila lijepe prizore iz prirode; 2D. Sukor sa 1l
komada portreta. Uopće svi su portreti uspjeli a
osobito Pastel-Mali i Studija-Starica.

Nego, još nas je više zanijela izložba na-
rodnih vezova. Tko nije okom vidio, tko nema
pojma o našem narodnom vezivu, komu se toliko
dive stranci, ne može vjerovati, što su uradile
članice N. Ž. Zadruge, kojoj je duša g.gjica Miš,
a desna ruka g.gjica Katy Korotaj. Najljepši ve-
zovi što se još mogu naći kod uas, a koje nije
špekulanina ruka stranca odnijela iz naše domo-
vine, leže nanizani poput biserja u dvorani. O-
sobito se ističu mrki vezovi iz XV. i XVI. vi-
jeka iz zbirke g. Line pl. Bogdan, te kolekcija
mrkih konavoskih vezova g.gjice Jelke Miš, oso-
bito album  konavoskih marama te  sjeverno-
dalmatinskih i hercegovačkih, koje. je kroz 26
godina g.gjica sakupljala od. potleušice do po-
tleušice. Vrlo su dobro primjenjeni vezovi na
salonske urese, odjela, torbice i t. d,, koje su
marne članice izradile. : Radujemo se N. Ž. Za-
druzi ria. neočekivanom : uspjehu. ;'Ako. budu i
naprijed tako radile na polju naše vezilačke u-
mjetnosti, možemo slobodno reći, da će naše
narodno umjeće nanovo procvasti.

Uspostavljen drugi željeznički vlak. Od
15. ov. mj. počeo je voziti i poštarski vlak. O-
dlazak iz Gruža 5.30 s. j. a dolazak 22.30. 1 ta-
ko sad poštu primamo u jutro. Osim toga ostao
je i osobni vlak, koji odlazi iz Gruža 11:20 a
dolazi na 12:30.

: Tržne cijene. Odbor za odmjerivanje tržnih
cijena udario je maksimalnu cijenu ma trešnje
KS po kilogramu, a biž K 8. Mladi krumpiri
još su puno. skupi K 12—15. To je još reservi-

rano za ratne bogataše! g

danas onu _