Br. 26. DUBROVNIK 28. _ lipnja 1920. God. U
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 7. Izlazi svake srijede [ Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odiovoni |
— Plativo i utuživo u Dubrovniku urednik N. Fantela. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. —
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
Vjera i politika. *
Vogji današnjeg socijalizma naglasuju bez pre-
| stanka, da je vjera privatna stvar, te prema tome, da
| joj nema mjesta u politici i državi kao državi. Ruski
| komunisti, radikalna djeca socijalističkih roditelja, po-
| kazuju da je to u njih samo iedna fraza: oni žesloko
_ progone crkvu u Rusiji.
Zapostavljaju vjeru »privatnu stvar«, jer se boje
utjecaja, šlo ga imade vjera na narod, budući da to
smeta komunističkim osnovama.
Ne samo komunisti, već i neki pravovjerni kr-
šćani su za to. Misle i boje se, da će vjera izgubiti
| od svoje uzvišenosti, ako bude sa svojim principima
| zalazila u svagdanji i politički živor. Tima odgovara-
| mo: kršćansko naziranje nije kao kaput, koji smiješ
i možeš skinuti izlazeći iz kuće; ono mora svuda
prožimati rad kršćanina. Kršćanin ne smije nigda
| »izvan kruga« svojih načela.
Politika je za kršćanina vazda samo sredstvo,
| nikada cilj. Njegov je ideal nebo. Zato je on u poli-
| tici čedniji, obzirniji i oprezniji, u dobru se ne uzvi-
suje, a u zlu ne očajava. Kršćanin može i mora da
se bavi politikom, .jer je politika samo jedna strana
| života; a vjera | ima prožimati cijeli život, te se ne ima
nipošto. ograničiti na bogomolje, kako je to sada.
lsukrst nije došao ma 2 zerilju, da sjedi u hramu. Om
| obilazaše po trgovim i poljima posjećivaše svadbe i
| pogrebe, govoraše arima, trgovcima, pače sa za-
| bludjelim grešnica: ljegov nasljednik će nastojati,
"da kod izvršivanja gragjanskih dužnosti ugje u javni
život Kristov duh ljubavi t. i. kršćanska vjera. Zato
je dobar kršćanin“ najbolji ; gragjanin svoje “države i
daleko od svakog »klerikalizma«. Kad bi drukčije bilo,
\i kad ne bi kršćanin ispunjao svojih dužnosti po Kri-
\stovoj nauci, eo ipso bi dopustio, da politika postane
monopolom besavjesnih ljudi, kako to danas često
biva. Tada bi protivnici s pravom mogli reći narodu:
| Vidiš, da ti vjera ne donosi ništa dobro, oma radi
samo za sebe.“
No i sa idealima valja taktično postupati. Ako bi
io htio idealnu Isusovu nauku državnim putem ok-
| troisati, to bi bilo koliko i ništa: jer se kraljevstvo
| Božje ne širi ni diktatorskim, ni parlamentskim odred-
| bama. Ono djeluje polagano, da ljudi postanu djeca
Božja; ona me sili, ona odgaja. Siloviti postupak ne
| popravlja, već izazivlje revoltu kao svagda, te kad bi
(se tako s kršćanske strane radilo imali bi protivnici
| jako oružje proti vjeri. Vjera bi se tada pokazala ne-
moćnom da popravi društvo. Kršćaninu je u politici
| glavni cilj — poboljšati čovjeka. Stoga treba ukloniti
|rgjave zakone, nepravedne uredbe, samovolju i tira-
niju, jer one izopačuju ljude, za koje su odregjene,
[te čini da izgube vjeru i u Božju pravednost. Plodovi
[su takove politike: mržnja i očaj.
Kršćanska politika ne smije zavaravati narod pu-
[stim obećanjima i utopijama, jer bi to bila laž. Ona
mora uvijek biti stvarna, te donositi narodu stvarnih
koristi, pak se baš u tome razlikuje od komunizma.
ožda će se kadgod u budućim vijekovima stvoriti
tršćanska komuna na temelju ljubavi i bratstva. Za
sada je to nemoguće. Ljudi nijesu zato dozreli ni
ekonomski ni etički, te bi moglo biti pogubno takvo
što narodu obećavati. Treba riješiti najzaoštrenije so-
ijalne probleme, a tim će se i napredak naroda po-
maknuti. Tada će se moći reći da je učinjeno nešto za
larod, tada će se u pravom svijetlu ukazati socijalno
značenje religije.
loo ;
pe Ovaj nara je, članak napisao gosp. Nikola Jezerski, novinar
iz Moskve, sada član ,ruskog crvčnog križa“, te se brine za na-
mještenje ruskih izbjeglica. Gosp. Jezerski se puno zanima za
Kultumo-religiozni program Pučke Stranke i misli, netom se srede
o da bi bilo potrebito nešto slično potaknuti u Rusiji,
Gi
Gosp. Jezerskom puno smo zalivalni na prijatnosti, kojom nas je
Jočastio. Ur.
a
Pojedini broj 2 Kr.
Kršćanski političari imadu mastojati oko svega
što unosi u državni život pravicu, jednakost i mir, te
im se me će moći predbaciti da su tjesnogrudni. Ra-
zumije se, da će se brinuti i za materijalno blagosta-
nje naroda, S kršćanskog stanovišta treba ukloniti bi-
jedu i glad ne samo iz ljubavi prema bližnjemu te
milosrgja, nego i zbog toga, što bijeda i zlo zavodi
i čini zločincima slabe i siromašne. Ko daje svom
bližnjemu kruha spasava ga od moralne propasti.
Zato crkva polaže toliko važnosti na milostinju. -
Glavno je pribaviti čovjeku zarade, jer mu se
tim osigurava neovisnost, podiže pouzdanje i jača
volja. Zato će crkva sa svim svojim organima poma-
gati uredbe, koje toj svrsi služe. Ona ima zadaću ne
samo da čovjeku nagje zarade, već da pobudi ljubav
prema radu, prikazujući posao časnim, te tako svojim
moralnim utjecajem odgaja svoje vjernike za valjane
socijalne individue.
Jedva će se naći drugo područje, gdje tako pa-
sira kršćanska politika, gdje je tako potrebna djelo-
tvorna kršćanska ljubav kao na polju socijalne poli-
tike; da se naime odgoji u društvu svijest zadru-
žništva, samopomoći, te da se osigura ekonomska
samostalnost.
Obitelj je socijalna stanica, femelj društva i o-
gnjište ljubavi. U tu svrhu ima sve, što je na dobro
obitelji, dolaziti od kršćanske politike. Tu se namiče
nekoliko gorućih pitanja, koja treba riješiti: pravni
položej žene, zaštita djece, škola i odgoja, pitanje rad-
ničkih stanova, jer prenatrpan i jadan stan tjera rad-
nika u gostionu i razara obiteljski život.
* +
*
Đo danamašnjeg socijalnog položaja doveo je
materijalizam. Treba stoga narodu naglasivati evan-
gjeosku istinu. ,Ne živi čovjek samo o kruhu, nego
o svakoj riječi, koja izlazi iz usta Božjih“, i. j. da nije
sve svršeno ovim životom. Da ih uvjerimo o svom
iskrenom nastojanju, treba često ići, što no se reče:
kroz želudac do srca.
,Kanzelparagraf“.
Ima u našoj mladoj državi siranka, kojoj su ne-
prestano na ustima riječi : konsolidovanje, napredak,
sreća Jugoslavije, svojim pak djelima protivno posti-
zava. To je demokratska zajednica. Svi znamo kako je
prva razdvojila narodno predstavništvo, da se domo-
gne samovlade, pa kad joj je to nekako uspjelo, tako
je vodila državnu lagju, da lupne njome o hrid i ko-
načno je »usreči«. Nu srećom da joj je kruna ma vri-
jeme otela kormilo iz ruke i predala ga uvigjavnijim
ijudima, koji su eto državnu lagju spasili od sigurne
propasti i kroz ovo kratko vrijeme mnogo toga sre-
dili, što su demokrate bili poremetili. Radi složnog
rada opet su ih primili u vladu i izgledalo je, da će
iime stvari krenuti na bolje. Ali u zadnji čas u vladi
se je opet zaoštrilo neprijateljstvo. Uzrok je tomu da- /
kako demokratsko maslo : kanzelparagraf, kojim su po-
kušali prodrijeti. Uslijed ovog demokratskog poteza
sve je u vladi zastalo, pitanje rekonstrukcije pokra-
jinskih vlada potisnuto je u pozadinu, jer se misli
svih poslanika kreću oko fatalnog kanzelparagrafa.
Što je zapravo »kanzelparagraf«? To vam je
na oko nedužan, običan paragraf izbornog zakona, po
komu se zabranjuje da svećenici, suci i uopće svi
javni i državni namještenici pri vršenju svoje službe
vrše partijsku agitaciju u korist koje političke siranke.
Na prvi pogled mnogima bi izgledao ovaj para-
graf posve nevin, a kad tamo, po onom što nam po-
vjest kaže, kako su taj paragraf upotrebljavali Biz-
mark i Magjari, kanzelparagraf spada megju najne-
moralnije i najnedemokratskije paragrafe. Sva sila o-
irovne oštrice njegove stilizacije uperena je protiv slo-
bode crkvenoga nauka, a da to naši lukavi demokrati
prekriju, uveli su u predlog i suce i javne činovnike
uopće, kojima je po postojećim zakonima i onako
Tisak Dubrovačke Hrvatske BEK —
Rukopisi
se ne vraćaju.
već zabranjena svaka zloporaba uredovne vlasti. Samo
jedan primjer! Prama ovom paragrafu svaki biskup
ili svećenik, koji bi se usudio da u današnje doba
kulturnih i etičkih kriza narodu kaže, za koju je
stranku moralno obvezan glasovati, bio bi kažnjen
od 1—5 godina i gubitkom izbornog prava !
Sami se demokrate srame tog paragrafa, pa
stoga i sva ona bruka kako da ga proturaju. U od-
borw za izborni zakoni htjeli su ga demokrati prokri-
omčariti, jer ga prvotno odbor za sustav izbornog
zakona nije primio, o njemu uopće nije glasovao, već
je njegovu sudbinu prepustio vladi. Jer ni u vladi usli-
jed odlučnog nastupa D.ra Korošeca nije pala nika-
kva odluka, demokrati su zaključili, da prigodom spe-
cialne debate o izbornom zakonu postave samostalan
prediog, što ga je u generalnoj đebati najavio go-
vornik demokratske zajednice bivši hrvatski ban Dr.
Ivan Palaček. Pitanje kanzelparagrafa pokrenuli su
pak slovenski liberalci, koji nijesu imali dovoljno smi-
onosti, da ga sami predlože, već su pred sobom po-
tisnuli samostalca Pečića. Kaže se da je bliži povod
tomu dao dalmatinski iratar Dr. Roko Vuković, koji
pak to odlučno demeniira. Sami demokrate ne znadu
kako da odvrate od sebe tu sramotu i odgovornost
za posljedice.
Dok su Magijari upotrebljavali kanzelparagraf
proti našem rodoljubnom svećensivu, to je razumljivo
od našeg narodnog neprijatelja, ali da se u oslobogje-
noj domovini i u nacijonalnoj državi nastoji okovati
sloboda političkog rada nadasve pak svećenstvu, koje
je za svetu ideju narodne slobode uvjek radilo i stra-
dalo, te baš svojim političkim radom najviše i uradilo
za narodno ujedinjenje, io je nedostojna i podla rabo-
ta, Zar se tako nagragjuje nesebičnirad i žrtve svećenstva
za narodni ideal? Ali jer se svećenstvo neda terori-
zirati od nikoga, za sve teške posljedice, koje bi na- i
stale uslijed ovakovog izazova, nosili bi odgovornost if
pred narodnom povjesti naši vajni demokrati.
Megjutim već padaju sa svih strana osude proti
nmemoralnom paragrafu. U parlamentu se je prigodom
generalne debate! o izbornom zakonu osvrnuo na taj
paragrai u ime Jugoslavenskog kluba poslanik Dr.
Velimir Deželić, koji je izmegju ostaloga kazao: Biz-
markov je zakon zabranjivao svećenicima, da vrše IN
svoje etičke dužnosti. Njegovim pokusom došlo je do i
kulturnog boja, kojim je država i Crkva rinuta u v
nemilu situaciju. Žandari bi morali asistirati svakoj
ispovijedi i propovijedi, mjesto da im se namjeni za-
hvalnija služba, da bolje paze na kriomčare, lihvare,
verižne trgovce i korupciju. Govornik je naglasio kul-
turni i macijonalni rad svećenika. Narodnim neprija-
teljima u plebiscitnim zonama pruža se tim predlo-
gom “nailjepši povod, da agitiraju kod katoličkog pu-
čanstva sa parolom: Katolici nemaju u Jogoslaviji
slobode. Ako ovaj predlog bude i uzakonjen, završio
je govornik, narodne će ga mase zbaciti. Utisak go-
vora D.ra Deželića bio je dubok na sve stranke.
Sam ministar za konstituentu Dr. Protić osvrnuo
se je u parlamentu ua predlog o kanzelparagrafu, te je
izjavio, da je to pitanje vrlo delikatno, te bi izazvalo
ne samo u zbornici, što se toga jutra pokazalo, već
i van nje pogibeljne trzavice. Svakako ne ide, da bi
se zaključilo o takom predlogu u svezi s izbornim
zakonom, jer je to prepogibeljno. Stoga će biti od-
lučno proti predlogu demokratske zajednice.
Na Jugoslavenski klub u Beogradu dnevno sti-
žu odlučni prosvjedi svećenstva i katoličkih korpo-
racija proti naumu uvedenja kobnog paragrafa. —
U »Nar. Politici« u Zagrebu čitamo brzojav iz Beo-
grada da pravoslavno i muslimansko svećenstvo od-
lučno ustaje protiv (t. zv. kanzelparagrafa, . jer je om
atentat na slobodu svećenstva. Očekuje se, da će viši
katolički crkveni glavari u ovoj sivari zauzeti odlučno
stanovište i upozoriti vladu,. kamo bi u današnjim
prilikama dovela državu kulturna borba.
|
|