Cijena je listu sa člaeinj mi u ia i poštom za mjesec dana i: —- Plativo —i utuživo u Dubrovniku — Uredništvo i AE kod Dubr. Hrvat, Tiskare. koje u Marton. Orlovski je slet u Mariboru već prema pripre- ama najavljivao, da ne će biti u stilu običnih sle- | tova, koji se više manje samo svojom spoljašnošću \blistavom i sjajnom odlikuju. Orlovski tabor ima da bude veličanstvenom manifestacijom i proslavom pre- | porodilačke kršćansko-katoličke misli, koja se iza rata | vinula u silnom zamahu preko cijelog svijeta — sil- nije nego ikada prije. i U Mariboru je bila smotra katoličkih organiza-+ ija. Našle su se na okupu gotovo sve zastupane. oje u gusto zbijenim redovima 'kao jedna bojovna | i neustrašiva, nesavladiva jedinica, kojoj je geslom: | Preporod Jugoslavije u Kristu! bi Jugoslavensko katoličko gjaštvo. U srijedu 28/7 u noći, stiglo je u Maribor po- sebnim vlakom do 2000 hrvatskih i slovenskih gjaka i studentkinja. Na kolodvoru ih je dočekalo mnoštvo ijeta,.Orli i Orlice sa glazbom. Gjaci su smješteni | u jednoj školi, a siudentkinje u samostanu sestara milosrdnica. U četvrtak 29/7 nakon staroslovenske sv. mise, koju je odslužio u crkvi oo. franjevaca unijatski bi- skup dr. Niaradi, započelo je svečano zborovanje u dvorani Gotz. Prostrana dvorana bila j je dupkom puna gjaka i gostova. Istaknuti valja, da je prisustvovalo sas- anku oko400 krv. i slov. ženske mladosti. Najbolji znak, oda su se i naše studentkinje ozbiljno latile posla, te se čvrsto organizovale. Sastanak su počastili biskupi Njaradi, Šarić i drugi odlični gostovi. Sastanak je otvorio predsjednik +Jugoslavenske katol. gjačke lige« Kolarek: Zatim je pročitan pozdrav Poljaka, koji žale, što' radi neprilika u domovini ne mogu da prisustvuju sastanku. Uz ne- opisivo oduševljenje, koje je nalazilo oduška u bur- | nim poklicima (pročitana je i poslanica biskupa Mahnića. Biskup se Mahnić nalazi bolestan u kupatilu. | Skršilo ga je stradanje i bijeda koju je pretrpio u tu- ijanskom zatočeništvu. Žao mu je, što radi bolesti ne | može da dogje u Maribor. Šalje očinske savjete ju- . | goslavenskom kat. gjaštvu, koje je zjenica oka njegova. \Poručuje : »Budite jedne misli i jedne volje megju | sobom, budite jedni u cijelom jugosl. kat. gibanju. | Ugledajte se u svom radu i u pripravama za budući | rad u prvake kat, gjačkog gibanja, u prve njegove | žitve, u prve njegove vitezove: pok. dr. Ečkerta: i | dr. Rogalju.“ Veseli ga, što je upravo katoličko gja- | štvo učinilo toliko za ujedinjenje Srba, Hrvata i , Slovenaca, te se nada, da će doskora i megju pra- | voslavnim gjaštvom započeti analogan pokret na vjer- skim temeljima, koji bi zajedno s kat. pokretom radio | za isti cilj: za preporod Jugoslavije u Kristn. = Pohvalno se izražava o organizaciji katoličkih čenica i o općenitom napredovanju pokreta. Pobija ne protivnike, koji podmeću katol. djaštvu, da je po- | litičkom skupinom, pa dovikuje : »vi ste bili uvijek | djačkom skupinom, koja še nije bavila.politikom. Vašemu. je pokretu temeljem živa vjera u Krista | Boga, a ciljem mu je, da s tom živom vjerom prepo- odite sebe same te da tako pridonesele “izgradnji ršćanske jugoslavenske kulture. Upravo činjenica, da ljeste nikada bili političkom skupinom, niti da ste kada. ovisili o kojoj olitičkoj stranci, to je glavna |moć i tajna Vaših uspjeha. , Uvjeren sam, da se Jugosl.' kat. djačka liga kako dosada tako ni u buduće ne će' | upuštati u politiku. Ako vam ko zamjerava, što vidite Boga ne samo u crkvi, nego i na ulici, | i u školi, u nanosti i u umjetnosti, radi čega nastojite, da radite vuda po vjetskim načelima, pustite ga i radite mirno e. 'Da ste'od ovoga svijeta, svijet 'bi vas hvalio ; i od Boga, svijet vas mora mrziti i proga- ,Na koncu vam predraga. A i sinovi, oručujem čvrstu disciplinu i&duh' je rm ji je' HGK: BE) NO: GONITI KAVI RAĐTRT tie be 1906) ni DUBROVNIK 11. kolovoza 1920. KI Izlazi svake srijede Pojedini broj 2 Kr. duh katoličke Crkve i duh Božji. Blagoslov Božji ne- ka sagje na vas i neka ostane uvijek s vama! 7 Dr. Anton Mahnić, biskup. Pošto je pročitana poslanica velikog biskupa, jednodušno je usvojen predloženi brzojav, koji se ima da pošalje ocu katoličkog pokreta u Jugoslaviji. Nikola Galkovski držao je referat o idejnim smjernicama katoličke akcije, a Ivam Protulipac o borbi kat. djaštva za svoja načela. Protulipac je ocrtao po- četak kat. djačkog pokreta, njegov razvitak prije ratai za vrijeme rata. Nakon oslobodjenja proširen je rad na Vojvodinu i na Srbiju, te je u Beogradu osnovano jugosl. kat. akademsko društvo ,Dan.“ Spomenuo je kat. ženski pokret. Na koncu je stvorena rezolucija, u kojoj se prosvjeduje proti progonima kat. djačkih organizacija i kongregacija sa strane državne vlasti, dok su u isto vrijeme pogoduje komunistima. Gjaštvo je poslalo tri brzojava : regentu Aleksan- dru, biskugu Mahniću i predsjedništvu centralne vlade. U potonjem brzojavu prosvjedjuje proti talijanskoj otimačini naših jugoslavenskih krajeva. Istog dana održali su svoje sastanke posebno: akademičari, bogoslovi i srednjoškolci, te stvorili za- ključke o organizaciji rada u svojoj sredini. Na večer je održan svečani komers u velikoj dvo- rani Gčtzovoj. Prisutni su bili megju ostalim odlični- cima: mariborski knez biskup dr.“ Mihovil Napotnik, koji je u ognjevitom govoru pozdravio gjake i blagosio- vio ih; dr. Hohnjec, knez biskup dr. Jeglić, biskup dr. Še dr. Verstovšek, dr. Leskovar i dr. U četvrtak i u petak natjecali su se slovenački Orlovi. Natjecanje se je obdržavalo u vježbaonici dr- .žavne gimnazije i na sjajno uregjenom vježbalištu na Teznu. O: uspjehu zavisi, ko će dobiti prvenstvo »Orlovske zveze«. Brzojavni pozdrav vojnog ministra. Orlovski tabor pozdravio je brzojavno vojni mi- nistar ovim brzojavom: Beograd: 29. srpnja. »Sre- čan rad! Pozdravljam slovenske Orlove sa »Zdravo l« Živjeli! Službeno ; ministar vojne i mornarice, počasni adjutant Nj. Veličanstva kralja, general Branko Jo- vanović«. g Dolazak braće Cehoslovaka. U petak u jutro stigio je posebni vlak sa čeho- slovačkim gostovima.. Na prvoj jugoslavenskoj po- staji Št. Ilju bio je veoma burno i srdačno pozdrav- ljen. Postaja je bila urešena cvijećem. a na visokom slavoluku bio je natpis: »Prisrčno pozdravljeni v Ju- goslaviji!« Št. Iljski Orlovi i Orlice stajali su u špa- liru, dok su gostovi izlazili iz vlaka, te u povorci krenuli pred stan mjesnog poglavara Polaka. Čeho- slovaka — Orlova, Orlica, akademičara, učitelja i os- talih gostova prispjelo je oko 500. Iz Maribora su se automobilima dovezli članovi pripravnog odbora i Orlovske sveze. U ime šentiljske općine pozdravio, je braću Čehoslovake Franjo Thaler, koji je osobito na- glasio čvrstu vezu, koja spaja Čehoslovake i Jugo- slavene. Rekao je, da nijesmo dobili teritorijalnog koridora, koji bi spajao naše države, kako nam je bila to obečala mirovna konferencija, ali usprkos tomu mi stvaramo živi koridor naših tjelesa i naših misli, koji će nas još uže i čvršće spajati. Brat Pirc u ime orlovskog saveza, a dr. Hohnjec u ime »Jugoslaven- skog kluba« pozdravljaju najsrdačnije sjevernu braću. — U ime Čehoslovaka zahvaljivaju se predsjednik češke Orlovske sveze brat Dolansky; zatim vogja ka- toličkih Čehoslovaka u Moravskoj, koji je ujedno do- šao i kao zastupnik češke republike, profesor dr. Šra- mek, koji je megju Česima. ono, što je Jugoslavenima dr. Krek i dr. Korošec; nadalje je govorio još Slovak Raška u ime slovačkog Orla. Iza govora otpjevali su svi prisutoi »Kdje domov moj?« Čehoslovaci su bili izvanredno. razdragani 'radi srdačnog dočeka. Po tom je“ vlak krenuo prama Mariboru, a. "dolinom su ga pratili automobili. 5 ( 190 PONOVO EABAOE U TI s Oglasi, E i priopćena po posebnom cijeniku.\ — Gdeovćći urednik N. Fantela. Tisak Dubrovačke — Vlasnišivo Odbora Narodne Svijesti. — BEE Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. Na mariborskom kolodvoru dočekaše Čeho islo- vake sva društva i nepregledna množina ljudi. Glazba je zasvirala, a po tom je pozdravio mile goste dr. Kovačić. U dugoj urednoj povorci krenuše na Slom- škov trg pred biskupsku palaču. S prozora je izrekao govor kmez biskup dr. M. Napotnik, u kojem poz- dravlja sve Orle i Orlice i blagosiva njihov rad. Pred palačom su goste dočekali jugoslavenski biskupi Je- glić, Njaradi i dr. Nakon oduševljenih govora otpje- vala je nepregledna množina »Lijepa naša domovina«, »Kde domov moj?« i »Pod Tatrom«. — Orlice se za- putile u svoje stanove u zavodu školskih sestara, a Orlovi u vojničku višu realku. Orlove je dočekao pred realkom zapovjednik pukovuik Jakovljević sa časnič- kim zborom, pozdravivši ih s »Dobro došli, braćo Česil«, a po tom je u českom jeziku pozdravio Če- hoslovake pobočnik pukovnikov. Pukovnik je naglasio junaštvo Čehoslovaka, koji su se borili rame uz rame sa Srbima i doprinijeli pobjedi i ui jedinjenju Jugosla- vije. Na io glazba zagrmi »Bože pravde«. (Slijedi). Pogled iz prošlosti — kroz sadašnjost — u budućnost. Pred šest godina planuo je svjetski rat; dvije su godine skoro da je taj rat formalno prestao, ali nije svršio i do danas nije se gotovo nigdje ništa uredilo. Sva štampa širom svijeta konstatuje činjenicu, da Evropa još uvijek strada i trpi i čeka — čeka ure- gjenje, čeka genija, koji će Engleze, Francuze i Ta- lijane opametiti. I to izgleda ne će poći u dugo. U početku rata 1914. ustali su Englezi i Fran- cuzi s Rusijom, na obranu. prava i slobode, da kao saveznici brane napadnutu 1 malenu Srbiju i povregjenu neutralnost Belgije..Njima se pridruži Italija i Sjedi- njene države sjeverne Amerike, te tolike. druge manje državice — i rat je prestao, ali nije: svršio. Kad su ono Rusi bili u Karpatima i spuštali se u ugarske ravnice Englezi i Francuzi, neiskreni bra- nioci prava i slobode, kao saveznici Rusije nijesu na- lazili shodnim pohitati preko Soluna ili Valone u Sr- biju, da sa srpskom vojskom pregju u Ugarsku i da se združe s Rusima, te krenu dalje put Beča i Berli- na, već su oni pronašli shodnijim poslati svoje čete _ i brodovlje na Dardanele, a Rusiju i Srbiju prepii š tili su same sebi. Centralne vlasti napokon potisnuše rusku vojsku, kojoj je ponestajalo ratnog materijala, daleko u Ru- siju, pak sa iri strane navale na Srbiju i srpska voj- ska morala je početkom decembra 1915. godine po- peti se na Golgotu i Srbija bi cijela pokopana i po- dijeljena izmegju Austro-ugarske, Njemačke i Bugarske. Početkom 1917 godine ruska vlada bila je pri- morana misliti na separatni mir radi pomanjkanja rat- nih potrepština, ali Engleska i Francuska revolucijom maknu rusku vladu, ulove cara i obitelj i Rusija se raspade u više malenih državica i tako su jednu ve- levlast onemogućili - Slavenstvo, mišljahu, pokopano je! Englezi i Francuzi, kad su uvidjeli, da Rusi rie- će više na Oardaniele, napuste tamošnje bojište i pre- gju u Solun, da centralnim vlastima :zapreće dola- zak tamo. U ljetu 1918. godine na zapadu započne savez- nička ofensiva, a septembra pregje antanta u ofensivu ' i ina 'solunskoj fronti, u Austro-ugarskoj Slaveni za- poju Alelluia — i poslije tri: godine na.novo vaskrsne Srbija — ali vaskrsne i cijela Jugoslavija, a raspade se Austro-ugarska, kao i Njemačko carstvo; — rat prestane i svak prihvati 14 tačaka Wilsonovih kao bazu mirovnih pregovora. Sastali su se diplomati velevlasti i još danas se sastaju i sami vijećaju, a rascjepkani slaveni i ger- mani s driigim malim narodima kao dečki stoje iza vrata i čekaju — naredbe — da podpišu : uzimamo na znanje. x \&;