DUBROVNIK 25.
kolovoza 1920.
Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 7.
Izlazi svake srijede
Pojedini broj 2 Kr.
| Oglasi,
& urednik N, Fantela.
Tisak Dubrovačke Hrvziske Tiskare.
zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
— Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti, —
— Rukopisi se ne vraćaju.
Demokratizam.
Demokratska vladavina ili vlada naroda nije for-
ma vladavine, koja je tek u novije doba pobijedila,
Poznato nam je iz povijesti, da je rimska država,, o-
sobito nakon svrgnuća kraljeva, bila vladana posve
demokratski. Narod je u pučkim skupštinama stvarao
zakone po svojoj uvisjaviiosti i slobodno birao naj-
veće državne funkcijonere. Svak bi pomislio, da je u
rimskoj državi moralo vladati opće zadovoljstvo i opće
blagostanje. No sasvim ćemo drugu. sliku o tom .de-
mokratizmu dobiti, akotpomislimo, da je onda vladala
jedne po čovječanstvo sramotna ustanova: ropstvo.
Uvažimo li činjenicu, da je skoro svaki rimski gospodar
imao na stotine robova, koji su bili posve bespravni,
tek ćemo onda uvidjeti, da o pravom demokratizmu
kod rimskog naroda nema govora. Tu je vladao jedan
privilegovani razred ljudi, koji se je ponosio imenom
rimskog gragjanina.
Skoro isto stanje je i danas. Ropstvo je doduše
utjecajem kršćanstva, koje je sve ljude proglasilo bra-
ćom, ukinuto, a ukinućem feudalizma te napokon
zavedenjem parlamentarizma i općeg prava glasa, svi
pula naglasili to je samo u teoriji. Ni danas još nema
pravog demokratizma. I danas još vladaju samo neki
razredi ljudi, a većina pučanstva politički robuje, a
robuje najviše svojemu neznanju. Za pravu je demo-
| kraciju potrebna politička izobrazba, bez koje nema
| ni demokracije, Kod neupućenog ćesmaroda
| uspjeti jedan spretni demagog, a demagogija je kao i
= neznanje smrt demoktratizma. Nije li i do 'sada naš
i narod u velikoj svojoj većini vidio političare tek pred
| izbore i dao se su par lijepih riječi zavesti ? Često se
čuje osobito od seljaka govoriti, da politika nije za
| seljaka, da je ona za gospodu. To je najbolji znak,
| da dobar dio seljaštva nije politički odgojen le ne po-
| zna važnosti onih prava, koja mu demokratizam pruže.
Često se i me zaa, da i pitanje, dali ćemo imati uopće
kruha, dali ćemo ga jesti po 5 ili 15 Kruna kilo, spa-
| da u pelitiku. A io i te kako zanima svakoga, a napose
siromašnije slojeve. Ova t. zv. gospoda i vole, da o-
sobito seljak tako misli i njima prepušta politiku. I na
| tej je način jedino moguće, da jedva čisto seljačka
država, kao što je Jugoslavija vodi t. zv. gospodsku
| politku u korist baukira, izvozničara te državna vlast
| mjesto da ide ma ruku seljaštvu pogoduje baš obratno
zastupnicima i posjednicima velikih kapitala. Jedino
| će neupućenost i nemarnost seljaštva biti kriva, ako
| naša država zaplovi posve kapitalističkim vodama kao
| što ie već i počela. A zgrtanje kapitala u rukama ne-
kolicine mora da urodi siromaštvom na drugu stranu.
4 Pučka Stranka je jedina, kojoj je u interesu, da
\naše seljaštvo bude politički odgojeno, jer je ona je-
dina u kojoj nema velikih kapitalista i izvozničara
niti bankira. Pučka Stranka hoće da se gospodarska
snaga naroda temelji sa zadrugarstvu a ne bankirstvu.
|Kao u istinu demokratska i pučka stranka, ona hoće,
8 velja naroda u svakom pitanju dogje do izražaja
esa do sada nije bilo i niti će biti, ako ideja Pučke:
Siranke ne iznese potpunu pobjedu. Veli se, da na-
od po svojim zastupnicima stvara zakone, po kojima
|8e cijela državna uprava mora da ravna. A jeli to
tako ? Nije, jer t. zv. zastupnici stvaraju zakone, ali onaj
|narod, koga oni zastupaju za to ništa i ne znade.
|Dakako poslije, kad pred izbore dog;je opet zastupnik
u selo i varoš veli: evo stvorili smo takove i takove
zakone. Naro: dabome šuti, jer šta će drugo i raditi,
kad je zakon stvoren ne može ga se uništiti, pa bio
[on narodu na korist ili štetu.
U sadašnjim prilikama ne može drukčije ni biti.
ver prije svega svaki pojedinac i ne znade, koji mu
[l% zakon na. korist, a koji na štetv, a drugo jedna
soba me može ništa. Da naša država bude u istinu
ljudi imadu ista politička prava. No kako smo više!
kako ogromna večina naroda. hoće, treba da se čo-
vjek do čovjeka, napose seljak do seljaka, selo do
sela, kotar do kotara složi. Svako selo treba da i-
made svoju političku organizaciju, koja se zove »Te-
žačko Vijeće«,
Zadaća je »Težačkog Vileća«, da politički od-
gaja onaj dio naroda, koji ie neupućen; a druga mu
je zadaća, da se cio pošteni narod nagje skupa, kad
treba da dade izražaja svojoj volji: bira načelnike,
općinske vijećnike, zastupnike u pokrajinski i državni
sabor i t. d. Kada večina naroda bude tako udru-
žena, ona će vladati državom. Tada će vodsivo te
organizacije, koja sačinjava Pučku Stranku, morati da
ovu organizaciju pita prije nego li će htjeti da pred-
loži jedan zakon, a i sama će pojedina »Težačka Vi-
jeća« poručiti svom vodstvu kakav bi zakon trebalo
stvoriti.
Tako neće više tresti ovom državom pojedini
bankokrate: po svoioj volji, nego će volja velike ve-
ćine naroda doći do izražaja te ostvariti pravu krš-
ćansku seljačku demokraciju.
Slavlje u Mariboru.
(Svršetak).
Vrhunac slavlja je bio u nedjelju dne 1. augusta.
Rano je u jutro jedanaest glazba obilazilo gradskim
ulicama svirajući budnicu. Za čas su ulice počele vr-
vjeti mnoštvom naroda, koji je kitio na zbirališta za
pojedine grupe unaprijed odregjena. Orlovi i Orlice
| lako: (8 odorama, Korutanci, Prekomurci i Hrvati. većinom -
u narodnim nošnjama počeli su se polako redati u
ogromnu povorku od oko šesdeset hiljada naroda,
koje je kretalo prama Mjesnom trgu. Posebni su čar
cijeloj ovoj golemoj povorci davale osobito brojno
zastupane narodne nošnje gotovo iz svih krajeva naše
domovine. Nad sve su se isticale hrvatske nošnje na
seoskim djevojkama, koje su pobudile opću pozornost
i bile burno pozdravljene. Na čelu povorke stupali su
Orlovi konjanici s fanfarom, iza njih su se redale os-
tale skupine s glazbama i zastavama. U povorci je
bio velik broi kočija i kola s narodnim nos-
njama. Za oči su zapeli Orlovi iz okupiranih krajeva,
koji su imali oko ruke crne trakove i čija je zastava
bila pokrivena crnim velom. Povorka se je zbiiala na
Mjesnom trgu u masu. Bila je velebaa, kakvu Mari-
bor dosada nije vidio. — Na sred trga bio je pos-
tavljem oltar. Knez biskup dr. Napotnik služio je misu.
Prisutni su bili svjetovni i crkveni dostojanstvenici.
Uz pratnju vojničke glazbe otpjevalo je pjevačko druš-
ivo »Ljubljana« staroslovensku misu.
Iza mise otvorio je predsjednik Orlovske Zveze
Jože Pirc slovenski orlovski tabor, pozdravivši sve
prisutne. Prvi se javlja za riječ ministar za poljodiel-
stvo dr. Velizar Janković.
»Braćo Slovenci! Preživjeli smo ieške godine rata,
gdje smo worali da budemo svjedocima najveće klaoni-
ce, što je pozna ljudska istorija. Ali te godine patnja
ipak nijesu bile uzalud. Donijele su ram oslobogjenje i
sjedinjenje, oživotvorenje one misli, za koju su radili
najveći duhovi megju Slovencima, Hrvatima i Srbima.
Tim godinama patnja moram se takogjer i ja zahvaliti
što imam čast da mogu da pozdravim ovako sjajan
tabor slovenskoga naroda, tabor tako velik i divan,
kakvoga dosada još ne vigiesmo u Jugoslaviji. Sa-
brali ste se ovgje vjerni Slovenci-katolici, Kao pravo-
slavni brat iskreno vas pozdravljam na ovom tabora
i kličem vam: Čuvajte svoju katoličku vjeru ! Zašto,
to znamo svi da je narod čez vjere životinja i da
bez vjerske podloge ne može postojati nijedan narod
nijedna država. Bez vjere i etikete i bez morala je nemo-
guća država, kako nam svjedoči žalosni primjer ruskoga
naroda, koji je izgubio svoju vjeru. Megju katolicima i
megju pravoslavnima ne može biti neprijateljstva.
Spominjem vam, da je u našoj maloj Srbiji, koja
ima više od 90% pravoslavnih, bio katolik ministrom
vjera, da je ta naša pravoslavna Srbija imala katolika
za vojnog ministra, koji je — i ako katolik — znao
da vodi pravoslavne junake. — Naše je jedinstvo pot-
puno. Moramo imati jedan parlamenat, jedan zakon!
Što boli Srbe, boli i Slovence i Hrvate, a što boli
Slovence, boli takogjer Srbe i Hrvate, Naša država
mora da bude pravedna svima, a u njoj moraju svi
da budu jednakopravnima / Naša država mora tako-
gjer da postane državom vjerske slobode, kao što god
mora da bnde državom političke, gospodarske i soci-
jalne slobode. Kod nas je u Srbiji to mišljenje našlo
već odavna izražaja u narodnoj izreci: Brat je mio,
koje vjere bio. U to vas ime, draga braćo Orlovi, kao
Srbin iskreno pozdravljam : Dignite se, širite se, raza-
pnite krila, pa poletite-k nama u Srbiju. U to ime
pozdravljam sav sakupljeni narod, čiji je ogromni broj
izraz veše organizacijske moći, pa zaključujem s pokli-
kom: Da Bog poživi naš trojedini narod Srba, Hrvata
i Slovenaca. Da Bog poživi Ni. kralj. Visočanstvo kralja
Petra i regenia Aleksandra.«
Pošto se je sleglo orkanu slično odobravanje i
klicanje, uzima riječ dr. Korošec. Napomenuvši zna-
menovanje ujedinjenja narodnoga, ističe snagu orga-
nizacijske misli, koja je eto sakupila teliki broj ljudi
svih staleža iz svih krajeva prosirane Jugoslavije, pa
kliče: ,Naprej za našo kršćansko prosveto.“
Za tim govori zastipnik čehoslovačke republike
nar. poslanik prof. dr. Šramek ; dalje se redaju : u ime
francuskih gimnastičara dr. Terris Edmond; u ime
pokrajinske vlade povjerenik Reme:
Matija Beli GE Djakova i u ime američkih
katoličkih organizacija Mr. Grdina. ,
Javna orlovska vježba.
Uprkos kiši i ružnom vremenu održana je na
ogromnom vježbalištu na Teznu javna vježba Orlova
i Orlica. Prostrane tribine bile su krcate gledaocima.
Megju ostalim odličnim dostojanstvenicima bio je prisu-
tan i regentov zastupnik pukovnik Bogičević. Uz
zvukove orlovske glazbe nastupaju prvi Franeuzi s pro-
stim vježbama. Sve je zadivila preciznost i elegancija.
Iza Francuza izvode Slovenke i Čehoslovakinje češke
proste vježbe. Zatim izvode samo Slovenci kompliko-
vane proste vježbe. Ponovno su nastupile Orlice, da
izvedu po orlovskoj himni simboličke proste vježbe.
Morale su da opetuju vježbe, tako su se svidile, —
Pred tribinama su izvogjene vježbe na spravama, koje
su bile postavljene u okrug cijelog vježbališta. — U
to je povjerenik sa nastavu i bogoslužje dr. Verstovšek
pročitao brzojav regenta Aleksandra, koji se zahvaljuje
na poslanom mu pozdravu. Narog je provalio u kli-
canje kralju i regentu.
Iza Orlova nasiupaju Hrvati iz Bosne, Slavonije
i Dalmacije u svojim narodnim nošnjama i na sveopće
ushićenje zaigraše kolo. Gledaoci su bili tako zaneseni,
da nijesu prestali klicanjem i pljeskanjem, dok se nije
još jednom razigraio kolo.
Pošto su još nastupili Bijelokranjci te otpjevali
nekoliko svojih narodnih pjesama, razvila se je slobo-
dna zabava.
Na večer se ie, davala u kazalištu Petrovićeva
drama , Mrak.“
U Gčizovoj dvorani priredila je ,Ljubljana“ ve-
liki koncerat uz sudjelovanfe čehoslovačke Orlice sestre
Milade Krejzlove, koja ie pobudila svojo:n umjetnošću
sveopće udivljenje.
Vijećanje seljačkog saveza.
U ponedjeljak su održali pouzdanici »Jugoslaven-.
skog seijačkog saveza« brojno posjećenu skupštinu.
Pouzdanici iz cijele Slovenije i velik broj pouzdanika
hrvatske seljačke demokracije sastao se na zborovanje.
Predsjednik Brodar imenovao je potpredsjednicima
sastanka poslanika Pišeka i predsjednika ,Hrv. selj.
demokracije“ Stjepana Barića. Pošto je predsjednik
pozdravio sve prisutne, podjeljuje riječ članu ,Hrv.
selj. demokracije“ dru Matiji Beliću, koji u ime Hrvata
u ime Hrvata dr.
Fei