Br. 51.
Plativo i utuživo u Dubrovniku ' —
Poslije izbora.
Izbori za kostituantu donijeli su velikih iznena-
djenja i razočaranja. Činjenica je, da su pokrajinske
vlade najgore prošle p:i izborima ; demokrati u Dalma-
ciji, Srbi u Bosni i Hercegovini, Hrvatska Zajednica u
Hrvatskoj i Slavoniji, a i Pučka Stranka, dok je u
Dalmaciji i Hercegovini iznijela prvo mjesto, to u Slo-
veniji nije odgovorila onim nadama, kako se je nopće
očekivalo. To je znak i najočitiji dokaz slabe dosa-
dašnje opće uprave, što je proizvelo opće nezadovoljstva.
Na političko naše obzorje pojavile su se nove
stranke, stare su neke oslabljene, a neke pojačane,
pak sve to neminovno izazivlje i novi položaj, novu
političku orijentaciju i stranačku grupaciju, o čemu se
može nagogjati, ali dok se novoizabrani zastupnici ne
sastanu, ne mogu se još sigurno naviještati nove
kombinacije. Uz plemenski momenat najveću je ulogu
| pri izborima imalo težačko pitanje. Sve su se gotovo
stranke založile za seljaka, pak je sigurne nade, da će
nova vlada znati morati bolje štititi interese našeg
i seljaka kako je to i pravo u eminentno agrarnoj državi,
Uspjeh izbora pokazuje nadalje, da je misao vo-
dilja demokratskog bloka naime posvemašnji centrali-
zam za sada pokopan. Sav narod izjavio se je odlučno
| preti takovom sistemu, i sami će demokrati iza svog
poraza u Dalmaciji, u Bosni i Hercegovini, u Hrvat-
skoj i Slavoniji i u: Sloveniji morati da promjene svoju
| dosadašnju političku taktiku. Radikali, Pučka Stranka
i Narodni klub, ta dosadašnja opozicija“ “demokrata
odnijela je pri izborima pobjedu nad. d_domistrati
| K tomu pridolazi i seljačka siranka | Radićeva sa preko
| pedeset mandata, koja je takogjer očita protivnića cen-
| tralizma, pak je gotovo sasma vjerojatno, da će kon-
stituanta prihvatiti ustav pokrajinskih autonomija, kako
je to iznio Dr. Korošec. :
Centralizam bi mogao da pobijedi jedino u sla-
čaju da se slože demokrati, sa radikalima, komunistima,
socijalistima do česa će teško doći, a ni u tom slu-
čaju ne bi imali dvije trećine konstituante.
Što se tiče pitanja državne forme, da li će Jugo-
slavija biti monarhija ili republika, to su na izborima
pobjedili monarhisti, jer svega nije izabrano ni sto-
inu republikanaca. :
Upadno je i to, kako: su tobože napredni ele-
(| menti zlo prošli u naprednijim zemljama, a svoj spas
| mašli u — Macedoniji ! Tako su demokrati u DĐalma-
| ciji iznijeli samo jedan mandat, u Sloveniji iri, u Hr-
vatskoj i Slavoniji samo devet, u Bosni i Hercegovini
opet samo jedan, a u Srbiji i Macedoniji punih pedeset.
| I još demokrati znaju vikati da je prosvjetljeniji dio
|| naroda s njima, kako je to naglasivao i Di. Krstelj
| ma svojoj skupštini u Dubrovniku. ,Mračni elementi“
i onaj ,najerniji gjavao“ uzdrmao je položaj i namje-
| snika Dr. Krstelja, i ou će sigurno upoznat, da je bio
u. političkoj borbi daleko sašao, i da bi bolje bio u-
činio, da je slušao savjet Dr. Smodlake. — Više smo
| puta naglasivali, a i sada ponavljamo, da se je naša
| inteligencija, kao i ruska, otugjila od mašeg puka.
'Đa nije bilo izbora toliki naši doktori ne bi znali na
| geografskoj karti naći ni ovećih naših sela i varoši.
Dok nije bilo izbora, zar bi bio niknuo kakav pučki
| list. Fakat je, da do danas nemamo jedne pučke no-
ine, a da ne bi imala svoju političku stranu, a o
književnim produktima za puk, pučkim knjiži cama,
NEA
ine ,Gospodarske i poljodjelske Vijesnike«.
Za vrijeme izbora bile su se: i previše razmahale
olitičke strasti, koje sad treba, da se utišaju. Oni,
to su kočijama i automobilima letili od sela do sela
80. jedini i najbolji: prijatelji“ našeg puka, nek sada
'asuču rukave, pak nek i djelom to, pokažu. =.
Oni pak, koji su dobili zastupnički ; mandat, nek
aze, da. savjesno vrše: svoju: dužnost, da ne bude
ov 'posao, etna vožnja do Beograda i natrag,
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 7.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.
| još se ni ne sanja. Skupoća papira uništila je i vla-
Izlazi svak srijede
— x i SE 4 urednik N. Fantela.
Pojedini boj 2 Kr.
I š
već potrebe i ljepša budućnist našega naroda, koji je
ne samo za vrijeme rata, nego i ove dvije godine
poslije rata mnogo pretrpio | još uvijek mora da trpi.
a da bi rad šta, van rad loše uprave onih, koji su
bili pozvani, da odvrate ođ'injega, zle posljedice rata
i da mu skroje ljepšu budišnost.
|
Nacrt dr, Rorošca«i državnom ustavu.
U ministarskom savjeti neki dan se raspravljalo,
kako se ima provesti novi istav naše države. Dr. Ko-
rošec, zamoljen od minista za konstituantu dr. L.
Markovića, da o tom kaže ivoje mišljenje, izjavio je:
Država mora biti jedi u mora. imati jedan
ustav, jedno državljanstvo s jedinstvenim državnim
pravicama, kao. i jednu državnu oblast, koja se oči-
tuje u zakonodavstvu, te upravnoj i sudačkoj funkciji.
Država treba da ima jedan bii ik vladavine, te jednoga
i istoga nositelja državne oblasti. U megjunarodnim
odriošajima megjudržavnih političkih, te carinsko trgo-
vačkih relacija jedino dali ima pravo zastupanja i
zaključivanja ugovoia. Ujelno je država nositeljica
oboružane sile, pa je dužni čuvati zajedničke koristi.
Uz označena prava i dužnosti, koje su usko spo-
jene s opstankom države, tteba da su zajednički i za
cijelo državno jedinstveno tregjenje slijedeći poslovi:
1. Novac, dižavni zajinovi, monopoli, vlasnost i
uprava prometnih sredstava, koja su važna za svu dr-
žavu (željeznice, plovidba, pošta, telegraf, telefon itd.).
2. Opće dižavljausko, izemljišno i stručno (rud-
ničko, pomorsko, trgovačko. obrtno-industrijsko, mje-
Be iak bankovne, kredi š ijelno sivarao "Bravo.
Civilno-parnički izvršilački konkurzni red iid., | koji se
na sve to odnosi, te kazneno pravo, kazneno-par-
nički red.
3. Okvitno zakonodavstvo :
a) koje se tiče staleško-pravnih odnošaja (seljačko,
obrtno-industrijsko, trgovačko (samo staleške odredbe),
činovničko, radničko pravo, te odvjetnički, notarski,
zdravstveni, inžinirski zakon itd.) ;
&) gleđe odnošaja Crkve i države, prosvjete, zdrav-
stva, socijalne politike ;;
€) glede organizacije uprave i sudstva.
4, Zajedničke finance.;
Za pokriće zajedničkih državnih troškova, nužno je,
da država uz dohotke iz svojih pouzeća (prijevozniue,
željeznice, pošte itd.) ima pravo uvesti jedinstven,
progresivau dohodarski porez.
Službeni jezik za zakone, parlameniarne O
nike i stenografske bilješke, za sve akte i obilježja
'opće državne oznake, za | svo dopisivanje izmegju
centr. i pokr. oblasti i njihovih organa, za prijedloge,
koji se podastiru državnoj centralnoj oblasti i njezi-
nim organima; uopće za svo uredovanje i službene
spise u cijeloj kraljevini: jčst srpski ili hrvatski i slo-
venski, Govori u narodnim predstavništvima mogu
biti u kojem mu drago dijalek tu srpskoga, hrvatskoga
ili slovenskoga imena. i :
U koliko. se prema ko mogu dopustiti u
službenom poslovanju sa strankama jezici drugih u
kraljevini nastanjenih narodnosti, bit će zakonom
uregjeno.
Izborno pravo ima svaki državljanin muškoga i
ženskoga spola, koji je dovršio 21. godinu.
Senat je sastavljen od 100 članova, koje biraju:
trgovačke, industrijske, obrine/i radničke zbornice,
kao takogjer sveze seljačkih zadruga.
Univerze u Beogradu, Zegrehi: Ljubljani i vi-
soke škole u činu univerza, i
/ Organizovane vjeroispovijesti.
< Akademija nauka u Beogradu i Zagrebu.
“Kraljevina Srba Hrvata i: Slovenaca dijeli se u
autonomne pokrajine, koje obulivaćaju po mogućnosti
zaokružena kulturno i gospodarski jedinstvena podru:
čja. Broj tih područja odredit će ustavotvorna skupština.
Pokrajine. se dijele na okružja i općine, koje su
isto tako, kao i pokrajine pravne osobe po javnom i
privatnom pravu.
Oglasi,
Tisak . Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —
Odgovorni
— Vlasništvo Odhora Narodne Svijesti. —
Rukopisi se ne vraćaju
zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. —
Pokrajine i okružja zajedno su samoupravne i terito-'
rijalne jedinice za državno pravo, općine su samoup-
ravne jedinice.
Svaka pokrajina, okružje i općina ima svoj sabor
(skupštinu), dotično svoj odbor. Pokrajinski i općinski
sabor izabira sam svoje predsjedništvo.
Pokrajina ima svoju vladu, koju sastavlja pred-
sjednik. Pokrajinska je vlada najviši izvršni organ
pokrajinske samouprave.
Predsjednika pokrajinske vlade imenuje vladar na
prijedlog ministarskog savjeta izmedju tri kandinata,
koje je odabrala iz svoje sredine pokrajinska skupština.
Vladar ga isto tako rješava njegovih dužnosti.
Predsjednik pokr. vlade i njezini članovi odgo-
vorni su u svim autonomnim odnošajima pokr. skup-
štini. Protiv mujihovih rješenja u svim autonomnim
zadjevicama nije dopustiva nikakva pritužba, izuzevši
na pokr. upravno sudište. Poslima državne uprave u
pokrajini, koji su tiču autonomnih resora, upravljaju
članovi pokr. vlade. Predsjednik pokr. vlade stoji ma
čelu sve brojne državne uprave u pokrajini. Članovi
pokr. vlade su u toj funkciji odgovorni resortnim mi-
nistrima, a predsjednik pokr. vlade ministarskom savjetu.
Pokr. vlada imenuje, premješta i odstranjuje či-
novnike svih resora, kojima ona upravlja. Imenovanje,
premještanje ili otpust činovnika od šestoga činovnog
razreda dalje mora odobriti dotični ministar, Premješ-
tanje činovnika iz resora, kojima upravlja pokr. vlada,
u područje druge pokr. viade, ili u: ministarstvo ili
obratno, spada u djelokrug odnosnih ministara, koji
su pak pri tomu vezani na suglasje dot pokr.
ovlada, takodjer sir njoj odgovorni. >
Činovnici onih ogranaka državne uprave u pokra-
jinama, kojima ne upravlja pokr. vlada, odgovorni su
odnosnom ministru, koji ih u svojem djelokrugu na-
mješta, premješta i otpušta. Načelnike viših upravnih
jedinica te vrste u pokrajini nek imenuje, premješta
i otpušta odnosni ministar dogovorno s predsjednikom
pokr. vlade. U svim važnim odnošajima opće ti na-
čelnici s odnosnim ministrom preko predsjednika
pokr. vlade, U sporovima megju različnim pokr. vla-
dama, kao i megju pokr. i ENO vladom odlu-
čuje državno sudište.
Zakone, koje zaključi pokr. O predlaže
predsjednik pokr. vlade vladaru preko ministar. savjeta
na potvrdu prije, nego se objave. Ako se zakon ne
potvrdi u roku od dva mjeseca, ime povrati predsjed-
ništvu pokr. vlade, da bi mogla skupština nanovo u-
zeti u pretres, tada može predsjednik pokr. vlade, ako
ga ova na to ovlasti, taj zakon proglasiti. — Pokr.
vlada izdaje izvršne naredbe za sve pokrajinske, kao
i za državrte zakone.
Komunistički ,,raj““.
: I. i
Izmegju apostola laži, koji se u minulim pred-
izbornim dnevima razletješe' u okolišni marod, da ga
varanjem i laskavim obečavanjem sklone, da glasuju
za njihovu stranku, jer da je ona najpravednija i naj-
čestitija, ističu se t. z. socijalisti, ili komunisti. Ovi
' desperateri i beskućnici, od kojih više mzego polovica
ne zna ama ni zere, što je socijalizam i komunizam
(jer da bi ih poznavali ue bi se za njih ragrijavali
razgalamili su se pred narodom i kleli, da će se Ju-
goslavija, ako komunizam iznese pobjedu u izborima,
topiti u\medu i mlijeku. Tu ne će više biti bogataša
ni sirotinje; tu se ne će plaćati porezi; više ne će
treba ići u rat; bit će ukinuti sudovi, jer će biti svak
zadovoljan i sretan. To će, jednoim riječi, izgledati
pravi komunistički ,raj“
Ovakvim i sličnim glupostima i ludorijama zašle
su megju' narod komunističke lažitorbe i na žalost ne
bez — uspjeha. Žalosni izborni rezultat, koji je donio
komunistima većinu glasova u našem kotaru, to nam
jasno i bjelodano priča. Zlo je učinjeno i tu je više
i