Br. 52.
_ DUBROVNIK 15. prosinca 1926.
— Plativo i utuživo u Dubrovniku
i Mrećelstjo i ADEN “o Dubr. Hrvat. Tiskare
Konstituanta.
Ustavotvorna skupština ili Konstituanta jest van-
redno zakonodavno tijelo, koje stvara zemlji ustav
t, j. sav pravni poredak u državi. A jer ustav odre-
gjuje pravni poredak u državi potrebno je zbog ja-
kosti države da odgovara svijesti čitavog naroda ;
inače će u državi izbijati često ustavne krize, koje su
sudbonosne, jer diraju u temelje države ili bar zau-
stavljaju njezin prirodni razvoj. Zbog toga je potrebno
da ustavni zakoni budu prihvaćeni od što većeg di-
jela naroda.
Ministar za konstituantu, Dr. Laza Marković, iz-
gleda nije bio toga mišljenja, jer privremeni poslovnik
konstituante, što ga je donio, odregjuje da je za usva-
janje ustavnih zakona potrebna prisutnost barem 210
t. j. polovice poslanika.
Po ovomu se ministar za konstituantu zadovo-
| ljava za stvaranje ustava u državi sa samom nadpo-
vičnom većinom, a to je nepravedno.
Ne ćemo razlagati kako su i Čehoslovačka i Nje-
mačka i Njemačka Austrija prihvatile ustav dvotrećin-
skom većinom glasova, već ćemo posjetiti samo na
krfsku deklaraciju i odluku Narodnog Vijeća,
Najvažniji dokumenat, koji je najasnije manife-
-stirao pred cijelim svijetom volju našega naroda, da
hoće jednu državu, svakako je krfska deklaracija od
| 20. juna 1917. U njoj se pak u 14. tački izričito na-
glasuje: ,Ustav se ima primiti u cjelini, u ,ustavo-
| Da su tvorci deklaracije pri tom mislili prostu nad-
| polovičnu većinu, ne bi tu točku unijeli u deklaraciju.
Osim toga odbor Narodnog Vijeća izradio je
naputke za delegate, koji su 1918 polazili u Beograd,
| da se sporazume sa srpskom vladom i predstavnicima
stranaka u Srbiji glede organizacije maše države. Na-
| putak je glasio : ,1. Konačau organizaciju nove držuve
| može odrediti samo sveopća narodna ustavotvorna
| skupština svega ujedinjenoga naroda SHS., sa večinom
| od dvije trečine glasova.“
Kako ,sad dolazi Dr. Marković sa svojom nat-
| polovičnom. većinom ? Zar nije to atentat na pojam
konstituante ?
Nu Dr. Marković učinio na konstituantu dvo-
| struki atentat !
i U svom poslovniku 'konstituante odregjuje, da
| poslanici moraju prije svega položiti zakletvu vjernosti,
i i Prama našem mišljenju to je nespojivo sa stivere-
| mitetom konestituante. Poslanici svuda polažu zakletvu
| zato izabrali poslanike, da nam tek u konstituanti od-
rede ustav, Pa ako se stavimo na stanovište, koje se
i dandanas toliko naglasuje, da je narod izvor vlasti,
tada konstituanti, slobodno izabranoj od naroda, nemo-
že da niko stavlja bilo kakovih ograda, osim dai
koje diktira Božji i naravni zakon.
Ministar za konstituantu svojim polio: sni-
zuje konstituantu na obično zakonodavno tijelo, a to
može da bude sudbonosno.za naš narod. Mi hoćemo
konstituantu u pravom značenju riječi, suverenu kon-
stituantu, koja će stvoriti ustav sporazumom svih
| djelova naroda, a nećemo i nemožemo biti zadovoljni
_S ustavom narinutim od jedne manjine naroda.
'Nove smjernice katoličkog pokreta,
Došao je čas, kad je svaka polovičnost pogubna.
eliko doba traži velike liude, Svjetski preokret du-
ova izbrisat će sve slabiće, sve kompromisne pro-
\grame, sve stranke, koji s jednim okom gledaju na-
trag, a s drugim nesigurno škilje u budućnost. "Nasu-
prot tomu mora katoličanstvo nastupiti 'svom svojom
Cijena je ulio sa RD u ići m E za mjesec Bu RK a
| tvornoj skupštini, brojno - &valifikovanom većinom:“
| ma već postojeći ustav, a mi.toga nemamo, jer smo.
životu .
Izlazi svake srijede
Pojedini broj 2 Kr.
Naš radikalizam se u prvo doba našega kretanja
pretežno javljao u smjeru principa, u tom da smo na-
glašivali, čega se imamo držati, što imamo ispovije-
dati, da smo povukli! Jasnu granicu megju sobom i
protivnicima. Bio je. to (čas oštrih, teoretičkih polemi-
ka, principijelnih nastupa našega prvoga vogje Dra
Mahnića. Dr. Krek je zatim počeo novo doba: prak-
tičnoga ostvarenja našega kat. svjetovnog programa
megju našim narodom, tako reći u malom, u općini,
zadrugi, pokrajini, Pred svoju je smrt naš nezaboravni
vogja, videći budučnost, ocrlao u velikim potezima
program budućega našega rada u samostalnoj državi
usred velikog svjetskog preokreta.
Sada smo već u trećoj, velikoj dobi. Sada će
naš radikalizam morati da opstoji u tora, da radikalno
primijenimo u život princip kršćanstva u toku sada-
šnjega socijalnog gibanja izrabljivanih slojeva, da s nji-
ma gradimo buduće ljudsko društvo, »kraljevstvo Bo-
žje ma zemlji«. Na to je pozvano sadašnje naše po-
koljenje. Ideja koja je vječna i nepromjenljiva mora,
prosta od svih slučajnih, časovitih, tradicionalnih veza,
radikalno, do dna, u cijelom svom opsegu prežariti
sve što postoji, da izgori sve što je nesposobno za
daljnji opstanak i da se stvori novi, pravični, više ide-
alni svjetski društveni red.
To je taj radikalizam: do korjena, do dna, do
konca Omnia renovare, sve preobraziti. To je katoli-
cizam, to je bogočovječka misao Crkve, to je borba
za oduhovotvorenje svake stvari.
Prijatelji, na posao! 2...
Komunistički ,raj“
I.
2. Madžarska.
Poznato je, da su iza prevrata (1918/19) u Madžar-
skoj došti na vladu komunisti i. držali se na, vladi
kakva četiri mjeseca. Tako su imali prilike, da dokažu,
kako je sretan i blažen onaj narod, koji brod svoje
države pripusti, da vode komunistički kormilari.
Član madžarskog ministarstva Oskar Szo/lossy,
iznio je opširno u njem. listu ,Das Neue Reich“ po-
tankosti o komunističkoj vladavini u Madžarskoj, Mi
ćemo donijeti samo nekoje izvatke.
U prevraćenom svijetu.
Kažu, da u bunama i nemirima na svakog poš-
tenog čevjeka dodje po deset mitkova, koji smetnju
izrabljuju u svoju vlastitu korist, No u Madžarskoj
medju buntovnicima.nijeste mogli naći jednoga pošte-
njaka; ono njihovih vodja i kolovodja: svi su bili
zločinci i propalice. Pokazalo se, da je boljševizam
najgrdniji i najniži stepen čovječjeg poživinč enja. Bolj-
ševizam hoće, da dodju na kormilo države samo pro-
letarci (niži radnici) bez obzira na to, jesu li ili nijesu
li sposobni za vladanje. Ništa zato, ako običnog mor-
nara promaknu na admiralsku časi, a admiralu nalože,
\da mete ceste. Vjera, savijest i pripoznavanje grijeha
i krivine: sve je to starež. Zločincima i najnižoj faki-
naži slobodno je počinjati grozota, jer. državna vlast,
koja ih. je dosad držala u strahu, k njima je privoljela.
U Madžarskoj je dakle zavladao ,radnički narod“.
Stavio je za zadaću, da nauke komunizma i socijalizma
provede u djelo. Pogledajmo, kako ih je proveo!
Ministar-krvnik
Najgrozniji »pučki predstavnik“ u vladi bio je
poznati Bela Kun, ministar izvanjskih posala. On je
bio duša ,crvene“ ugarske republike, Na njegovu za-
povijed njemu neprijatni ljudi bili su noću usmrćeni
u podzemnim tamnicama bez ikakvog suda i ispitivanja.
Dotični jadnik danas se zdrav i živ šetao po budim-
peštanskim ulicama a sutradan već ga gnije bilo na
.. Tako je bio umorsn artiljerijski stotnik Mal-
dner i mnogo drugih.
Ministar vješala.
Jedan izmedju. ,mninistara“ bio je Tibor Szamuely.
Bio je tako strašan, “da su ga vlastite pristaše ustrijelile
»S.«
(Svršetak)
O Za i priopćena po oim EO
urednik N. Fantela. — Vlašništvo Odbora Narodne Svijesti, —
EE POJE, A Tiskare. —
— Odgovorai
MIDI se ne vraćaju
Još mu nije bilo ni 28 godina, a postao j je ministrom
Poslije je od vlade dobio nalog, da nadzire, kako će
biti izvršene osude ,protirevolucionaraca“. On je to
savjesno i sa svom strogošću izveo. Skrbio se, da svi
»bijeli“ t. j. oni, koji me pristaju uz komuniste, budu
povješani na najbližim stablima, i to skoro uvijek bez
ikakva preslušanja. Dosta, da je netko bio označen
kao bijel“, Szamuely bi namignuo ,neka skoči na
stablo“, — i u par minuta visio je na bližnjoj grani.
Seljaka je htio uništiti. U kraju Dunapataj, pri-
godom nekoga nemira, našli su medju mrtvim selja-
cima jednoga, koji je bio samo ranjen > naredio j je, da
ga pokopaju zajedno s mrlvima. U mjestu Sopronka-
vesd dao je objesiti željezničkoga činovnika Schmida;
sin Schmidov je morao gledati, kako mu oca vješaju.
Iza toga dao je objesiti i sina uz oca. Malo dana prije
nego se imala promjeniti vlada bio je sastavio imenik
onih, koji su morali biti obješeni. Ali morao je bje-
žati, prije nego su se osude izvršile, jer kršćanski na-
rod bio se uzbunio i postavio svoju vladu. Srećom
nekako odmagli preko medje, ali ga u kraju Lihten-
worth opkoli žandarmarija. Videći, da je izgubljen,
zgrabi samokres i usmiti se.
Krvoločnost Neronova.
Posebno ,povjereništvo“ bilo je izručeno policij-
skom komisaru Otonu Korviru. On je imao.nalog, da:
pomoću svojih ljudi pronalazi političke “zločince“, Iu-
istinu kao zločince vukao je u tamnice prijašnje držav-
uike, suce, generale, kućevlasnike itd. Korvinovi su ljudi +
više puta, da. im posao bude olakšan; putem u kojem
zakutku vješali osudjenike, mjesto da ih potežu do
tamnica. Tako su bivši državni tajnik Hollan i njegov
otac zajedno ustrijeljenii s budipeštanskog željeznoga
mosta bačeni u Dunav. Bivši predsjednik državnoga
sabora Ludovik Novacz i njegov brat morali su na_putu
u Budapest na postaji Felegyhoze izaći, stati uza zid;
na to su bili ustrijeljeni i s Đajunetama isprobodeni...
Ali ovakova smrt još je laka bila! Nekoje su nemilo-
srdno s bičima lupali po golim potplatima, druge po
trbuhu; trećima su izlomili ruke, ili im zabijali čavle
pod nokte, da bi priznali svoju ,krivinu“ protiv dr-
žave.... Čovjeku dolaze na pamet mučenja prvih krš-
ćana, koja se evo iza 19. vijekova uza svu naprednu
»Kulturu“. na najsuroviji način ponavljaju.
Uz nekog častnika, kojeg su saslušavali, posta-
vili su vojnika s ručnom granatom i zaprijetili mu,
da će biti rastrgan u komade, probesjedi li samo jednu
riječ; a drugima su zaprijetiti, da će biti ustrijeljeni,
ako budu šutjeli itd. Da bi one, koje su preslušavali,
što više prestrašili, postavljahu na.stol odsječene u-
dove njihovih umorenih znanaca. Da se jauk i zavijanje
onih, koji su u tamnicama očekivali svoju osudu, ne
čuje, pred vrata zgrade postaviše automobile, koji bi
svojim motornim škripanjem imali pridušiti glasove
utamničenih nesretnika. ... Svi zatvori ne samo po
vešim mjestima, nego i u cijeloj zemlji, bili su prena-
punjeni s ,političkim zločincima“. S najvećom brzinom
su osudjivali. ,Sad su izvanredne prilike“ - bijaše izgovor
Ludiak na vladi.
Kao politički komisar za nadzor državnih sudi-
šta bio je postavljen neki Dr. Eugen Lazelo. Uslijed
razuzdanog, življenja postade slabouman, a njegova
se bolest u bijesnilu silno pogorša. Sudijama u po-
jedinim sudištima svoju bi volju i misao naturavao.
Tako je u jednom slučaju zahtijevao, da ,protirevo-
lucionarci“ dr. Ivan Stengl i drugovi budu svi osim
jednoga osugjeni. I doista: u 10 minuta bila je izre-
čena smrtna osuda, a sudac Czerny, dok je osudu
potpisivao, fičukao je meku pjesmicu... — Neki
Frano Gomber sudac, silno se oduševljava za smrtne
osude, a kad je poslije sam bio na smrt osugjen,
plačući je molio, da ga pomiluju. Gore spomenuti
ludjak Lazclo imao je u Budapešti unajmljene 4 pro-
sirane palače, predragocjeno urešene. Naravno: on je
.bio zastupnik , proletarijata !“
>