Poštarina plaćena u gotovu.
_Narod
DUBROVNIK 8. januara 1925.
God. M
na Svijest
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Otvorena riječ.
Proslavu tisućgodišnjice svoje snažne narodne
individualnosti slavi hrvatski narod u državi, u čijem
imenu blista i njegovo ime i za koju Ustav kaže da
je ustavna i parlamentarna monarhija, pod okriljem
/ Obznane.
Nakon dugih vjekova borbe za održanjem i pot-
= punom slobodom, u dižavi koja bi morala biti i hr-
vatska i za koju Hrvat hoće da bude i njegova, krati mu
se pravo da iznese svoje mišljenje o njenom uregjenju.
Oni, čiji je šef mjeseca maja 1916. izjavio u
Petrogradu tamošnjiin novinarima: ,Mi Srbi ne možemo
ne priznati neosporno pravo ltalije na hegemoniju na
obalama Jadrana“; oni koji su glasno govorili o am-
putaciji Hrvata i Slovenaca i gaženju u krvi do koljena;
koji pozivlju u Beograd Cankova; koji šuruju sa ne-
prijateljima Hrvata; oni, koji čine sramotu srpstvu
optužuju druge radi izdajstva domovine.
Naše mičljenje o gosp. Stjepanu Radiću iznijeli
smo u proglasu naše Stranke i danus pri njemu osta-
jemo. Za nas je bila i oslaje politika, taktika, dikta-
torstvo, identificiranje socijalnog i kullurnog programa
HRSS. sa brvatstvom, nesreća za hrvatski narod. Mii
danas optužujemo g. Stjepana Radića, što snagu, koju
mu je dao hrvatski narod nije upotrebio onamo, gdje
ju je morao upotrebiti i na taj način zapriječio patnje,
.. koje su zadesile i još će zadesiti hrvatski narod. Ali
H. P. S. je hrvatska i demokratska stranka, pa se zato
+ varaju đemonj hrvatstva, da će HPS. zaciktati od ve-
selja nad raspifstom HRSS, koju je uništila nekvalifici-
rana sila, diktirana mržnjom, nepravdom, apsolutizmom,
| ciničkim uništenjem najelementarnijeg prava naroda i
_ uslova parlamentarizma : slobode izražaja.
Udarac koji je nanesen najjačoj hrvatskoj stranci
nanesen je hrvatstvu. Sila, koja je upotrebljena proti
jednoj stranci pred same izbore, pljuje u obraz: Pravdi,
kulturi, demokratizmu, i osudio bi sam sebe pred na-
rodom svojim i pred kulturnim svijetom svaki onaj,
koji ju ne bi ožigosao. Ta sila čini izbore iluzornima
i kopa još veći jaz megju Srbima i Hrvatima. Ta sila
dava prilike ulici, sankilotima da stavljaju u opasnost
i živote i imanja Hrvata.
ue s Gosp. Stjepan Radić ispovijeda danas ista načela,
1. ikoja je ispovijedao onda kad su radikali pravili s njime
"Markov protokol _i_<verificirali njegove mandate. Pa
čemu ga se goni sada ? Ako se je ko ogriješio o dr-
žavu, zar nema zakona da mu se sudi? Zaludu je o
tome raspravljati i pitati one, koji imadu svoj ,demo-
kratizam“, ,pravdu“, ,državu“ itd. Ali neka gospoda
| PP. upamte, da narod neće zaboraviti što mu se pred
izbore učinilo, da neće zaboraviti unikuma u historiji
parlamentarizma, da je bio zatvoren potpredsjednik
(I) marodne skupštine i državnog odbora.
=\_ Sila ih neće spasili pred odgovornošću. Hrvatski
narod neće dati povjerenja nijednoj stranci, koja ne
|. bude u svome programu imala njegove ideale: slo-
odu, ravnopravnest, ustavnost. Što se tiče HPS neka
budu uvjereni: vlastodršci, da ona nije bila niti će biti
nimalo neodlučnija u borbi proti centralizmu, hege-
moniji i neustavnosti od najradikalnije hrv. stranke.
a Neka se s.druge strane HRSS cinički ne izraža-
vaju i okolo trube, da HPS hoće nad lijesom HRSS
da afirmira svoj program i udovolji svojim stranačkim
ja
I : iadog i svježeg pokreta, koji se nije uklonio nili će
se ukloniti bilo kojemu“teroru. HPS ima ideju, a ne
ti Disage ideja i obećanja. Njome ne treba tugjih pristaša
islanga idejno prožetih i odgojenih boraca. Ako nasje
smo tu, gdje mam je diktirala Ideja, poštenje i do-
sljednost da budemo. Kao hrvatska i demokratska
a bili smo uvijek pripravljeui, i sada smo, da
mjesečno.
- ambicijama. HPS nije nastala sada. Ona je resultanta'
ada malo, bit će fias dosta — naši se odgajaju. Mi
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
Autonomistički uregjena Jugoslavija; koja će omo-
gućiti hrvatstvu razvitak, zagarantirati suverenost na-
rodu, ravnopravnost i slobodu vjeroispovjedanja i so-
cijalnu pravdu.
Sastanak opozicionog bloka u Beogradu.
Predstavnici parlamentarne većine na svom sa-
stanku održanom 28. decembra 1924. godine utvrdili
su, da su bezakonja i nasilja današnje vlade parla-
meniarne manjine samo još više učvrstila ona mo-
ralno, ustavna i parlamentarna načela, koja od udru-
ženih parlamentarnih stranaka stvoriše parlamentarni
blok političkoga morala, ustavnosti i demokracije.
U oči i novih nasilnih, protuustavnih i protu-
zakonitih miera, koje vlada otvoreno najavljuje, objav-
ljujući preko svojih organa, da za njih već ima
više odobrenje, predstavnici parlamenta:ne veći/e
javljuju, da to ni u koliko ne može promijeniti
koji su njihove stranke već zauzele ea
načela, i da će one s istom odlučnošću produžiti us-
prkos svim tim mjerama i ma kakve one bile, zapo-
četu borbu za pobjedu ustavnosti i parlamentarnosli i
poštovanja narodne volje. Svaki pokušaj da se pod
vidom suzbijanja boljševičke opasnosti, koje u našoj
zemlji nema, napadne na koju od stranaka parlamen-
tarne većine, saino je očevidna zloupotreba zakona o
zašliti države, zloupotreba, kojoj je cilj da se od tog
zakona stvori cružie za gonjenje političkih protivnika
i koju su zemaljski sudovi kao zaštitnici ustavnih prava
gragjena dužni odlučno suzbiti, Parlamentarne stranke
većine računaju s puniim povjerenjem, da će visoki
predstavnici pravde u našoj zemlji izvršiti svoju duž-
nost i u ovoj prilici, i da neće dopustiti namjeravano
falsifikovanje narodne volje.
U ime svojih stranaka predstavnici stranaka par-
lamentarne većine najodsadnije se izjašnjavaju protivu
preduzetog uvlačenja stranih faktora u naše utiutarnje
odnose, i protivu stvaranja ma kakvog reakcionarnog
saveza u cilju, da se pod vidom odbrane od boljše-
vičke opzsnosti, uguši sloboda u našoj zemlji. Protes-
tujući najodlučnije protivu rušenja ugleda naše države
u inostranstvu objavljivanjem neke boljševičke opasno-
sti u našoj zemlji, prvaci parlamentarne većine izjav-
ljuju da je bezobzirno ruganje istini na štetu ugleda
naše zemlje tvrditi, da je ma koja od parlamentarnih
stranaka boljševička, ili leglo ili oružje boljševizma,
i da je cijela ta tobožnja akcija za odbranu države,
zbog koje se ne preza ni od saveza sa reakcionarnim
vladama u inostranstvu, sračunata samo za to, da se
izbjegne pošto po to odgovornost za korupciju, koja
tako teško pada na najistaknutije predstavnike današ-
njeg režima.
U tome megjutim današnja vlada ne može i ne
smije uspjeti, ma šta preduzimala. Stranke parlamen-
tarne većine učiniće sve što mogu i što je potrebno,
da 8. februara 1925. godine suverena narodna volja
dogje do svoga izraza tako, da se za uvijek onemo-
guće ovakvi režimi korupcije i bezakonja i da se naj-
poslije kod nas utvrdi prava i poštena parlamentarna
vladaviffa, koja će u duhu socijalne pravde i potpune
narodne ravnopravnosti, a putem narodnog sporazuma
Sldvenaca, Hrvata i Srba riješiti sva naša unutarnja
pitanja, a našu spoljnu politiku postaviti u istinski
sklad s narodnom demokratijom prosvijećenog zapada.
garnjih
Zaključci šefova opozicije.
Na sjednici šefova opozicije u Beogradu 28. pr.
stavljen je ovaj upit na PP. vladu:
U posljednje vrijeme krenula je naša spoljna po-
litika na puteve, koji nas ispunjuju zebnjom. Kao pred-
stavnici parlamentarne i narodne većine smatramo za
svoju dužnost da tražimo od vlade, koja nam je pro-
tivustavno nametnuta, da se otvoreno izjasni o pro-
mjenama, koje vrši u spoljnoj politici i o obvezama,
koje uzima. Vlada, koja nije, došla na upravu zemlje
ni po povjerenju naroda ni po povjerenju parlamenta,
nije kvalifikovana ni da mijenja zauzeti megjunarodni
mj.
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku.
urednik A.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
"časopisa ,Difesa“.
Odgovorni
Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“.
FIč.
Megjutim objavljuje se oficiozno, da oma čini i
jedno i drugo. Tako se naime javlja, da je došlo sa
Italijom na posljednjem sastanku u Rimu do potpunog
sporazuma u važnim pitanjima, ali se me kaže ni koja
su to pitanja, ni kako je postignut sporazum ! Tiče li
se taj sporazum razgraničenja izmegju nas i ltalije,
ili se tiče držanja prema Albaniji, ili najposlije —
kako se sugerira — unutrašnje politike u našoj zemlji ?
Naš je narod u toliko više zabritiut zbog te tajanstve-
nosti, što je sadanje vodstvo naše spoljne politike po-
kazivalo uvijek veliku slabost u odbrani naših interesa,
kad god je bio u pitanju kakav sporazum s ltali om.
Isto se tako javlja o formiranju nekakvog zajed-
ničkog antiboljševičkog fronta, specijalno izmegju nas,
Bugarske i Rauuunjske, Ne znamo, megjutim, niti se
zdje to kaže, u kojči bi se formi, i 1 čemu bi se ma-
tifestovao taj iront? Misli li s: samo pa uzajamnom
ar ih režima, ili se mish
na kaksy ratnu aliciju protiv Rusije i zbog čega se
uopće lu nešto radi bez suć jelovanja slišeg saveznika
Čeho-Slovačke Republike ?
Mi dakle s punim pravom tražimo, da vlada
odmah i potpuno otvoreno odgovori na ova pitanja:
1. Na što se odnosi vladin sporazum s Italijom,
i koliko je vlada opet oštetila naše interese?
2. I koliko je istina u tome, da je načinjena neka
podjela interesnih sfera u Albaniji, što bi značilo za-
koračavanje Italije ma Belkan i stalno groženje miru
naše zemlje ?
3% U kome se cilju pravi savez reakcionarnih vlada
na Balkanu; koje je obaveze vlada primila prema bu-
garskoj vladi, i da li nije njima vezana naša zemlja
da podržava jedan protivnarodni režim u Bugarskoj ?
4, Kako vlada konkretno zamišlja antiboljševički
blok ; dokle bi išla njegova akcija prema Rusiji; i ne-
postoji li bojazan, da laj diplomatski rat, koji se na-
javljuje, ne dovede i do vojničke akcije, u koju bi
bila upletena i naša zemlja ?
Ljub. M. Davidović, dr. Korošec,
Jos. Predavec, dr. Hrasnica.
u siguranju sadanjih. reakcio
Naša najveća potreba.
Na jednoj velikoj zgradi blizu mosta Rialto u Ve-
neciji izdaleka se& sjaji natpis: ,Ecce summum opis
papae!“ S tim se misli na papu Pia X., koji je umro
još prije deset godina, a sada se radi na tome da ga
se proglasi svecem. On je kao mletački pairijarha cbi-
lazio od kuće do kuće na svojoj gondoli i skupliao
od svojih vjernika doprinose za osnutak katoličkoga
On je kazao: ,Nijedna žrtva nije
mi preteška samo da očuvam ,Difesa“. Ako treba pro-
dat ću i svoj prsten i križ i kardinalski šešir samo da
je spasim. On je kasnije, kad je postao papa, rekao:
Zaludu će te graditi crkve i priregjivati misije, podi-
zati škole i sve moguće dobre institucije, ako ne bu-
dete znali spremiti oružje dobre štampe proti nevalja-
nom štivu.“
Slično se je nedavno tužio francuski biskup Bel-
ley u svojem paslirskom pismu: ,Velike su svote, koje
smo izdali za izgradnju, popravak i poljepšavanje na-
ših crkava i kapela. A ipak bi bilo bolje da smo po-
lovicu toga novca dali za dobru štampu.“
Isto tako piše biskup Kilion u Limburgu u svojoj :
pastirskoj poslanici god. 1922. ,Katoličkom puku mora
prijeći u krv i meso, da su darovi za liskovni fond,
za dobru štampu u današnje vrijeme Bogu ugodniji,
interesu Crkve i duša korisniji, nego nabava crkvenih
potrepština i praznovanje crkvenih slava“. A slavni
biskup Ketteler je još prije 50 godina kazao: ,Kato-
lik, koji ne podupire svom snagom katoličku štampu,
ne može se smatrati dobrim djetetom katol. Crkve“.
A austrijski biskup Gifollner rekao je nedavno na
nekoj skupštini u Lincu: ,Uz vjeru najveća je moć na
svijetu štampa. Ako nama katolicima probiju frontu
katoličke štampe, onda će nam protivnici Crkve dikti-
rati sramoiniji mir, nego što je onaj u St. Germainu“.
= U Americi u mnogim biskupijama vrijedi kao
šesta crkvena zapovijed: ,Plaćaj propisane crkvene po-
'
Mi