Za Za izborne srezove Drniš i Poštarina plaćena u gotovu. s 3 Narodna DUBROVNIK 21; januara 1925. vije God. VII. Cijena je listu 5. Din. e no; za inozemstvo 10 Din. PLAT IvO_I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare. Kandidatske liste Hrvatske Pučke Stranke za izbor nar. poslanika na dan 8 veljače 1925. Za izborni okrug Kotor — Dubrovnik — Split Nosilac liste : Dr. Ante Dulibić, viši sudski savjetnik u Šibeniku Sreski kaudidati : Za izborni srez Dubrovnik : kandidat: Prof. Ivo Juras u Splitu ; zamjenik : Dr. Ivo Miličić, odvjetnički kan- didat iz Dubrovnika. Za izborne srezove Supetar i Hvar: kandidat: Ivan Petar Mladineo, trgovac u Pučišću ; zamjenik: Luka Hure Nikolin, težak u Brusju. izborni srez Imotski: kandidat : Jerko Vodanović, ured. u Splitu; zamjenik: Ivo Simetin, sudac u Kninu. izborne srezove Korčulu i Kotor: kandidat: Dr. Tripo Ciko, zadružni činov- nik u Splitu; zamjenik : Ivo Foretić pok. Dinka, u Korčuli. : izborne srezove Makarsku i Metković: kandidat : Mirko Čotić, župnik u Opuzenu; zamjenik: Ante Srzić pok. Joze, posjed- nik u Makarskoj. : izborni srez Sinj: kandidat : Bartul Ganza, župnik u Dicmu; zamjenik : Čarić Frano pok. Luke, težak u Brnazima. izborni srez Split : kandidat: Drago Bartulica, industrijalac u Splitu ; zamjenik : Dr. Ivo Miličić, odvjetnički kan-: didat iz Dubrovnika. Za Za Za Za Za izborni okrug Šibenik i Oblast Zadar. Suda. Nosilac liste : Stjepan Barić novinar, Predsjednik Hrvatske Pučke Stranke u Zagrebu. Sreski kandidati: Za izborne srezove Benkovac i Knin: kandidat: Marko Vunić, nastavnik Uči- teljske škole u Križevcima ; zamjenik: Luka Vujić p. Jerka trgovac u Benkovcu. : Za izborne srezove Biograd i Pag: kandidat : Ivo Juras prof. u Splitu ; zamjenik: Ive Karavanić p. Ante težak 'u Pagu. "Šibenik : kandidat: Vladimir Kulić, obrtnik u Ši- beniku ; zamjenik : Niko Kosor p. ke posjednik “u Tribounju-Drniš. mjesečno, trgovac + Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. U boj za slobodu Nema toga Hrvata i Slovenca, bilo seljaka, rad- nika, trgovca ili inteligenta, koji ne bi jasno shvaćao, da je u ovoj državi pod režimom PP., ostane li vjeran svome rodu, gragjanin drugoga reda, koji smije uži- vati samo ona prava, koja mu predstavnici jače sku- pine dozvole, ili vršiti kakovu držav. funkciju, samo po milosti jačega, ako ga ne pronagje za se ,nepo- gibeljnim“. O kakvom gragjanskom pravu čovjeka u demo- kratskoj državi, bilo u kojoj grani političkog, kulturnog ili socijalnog života, kao pojedinca ili člana stanovite skupine, nije kod nas moguće govoriti, ako se dotič- nik ubraja megju Hrvate i Slovence, Pripadati bilo kakvoj političkoj, kulturnoj ili socijalnoj skupini, koja nije u skladu sa željama vladajuće, znači staviti u opasnost svoju ličnu i imovinsku sigurnost i eksisten- ciju. Tisuće onih pojedinaca, pripadnika sviju staleža, koji su na očigled policije osjećali »drž&votvorne“ ba- tine plaćenih boraca; činovnika koji su pobacani iz službe ili »smenjivani“ ; raspuštene i šikanirane hrv. i slov. institucije, udruženja, novine i t. d., dovoljno nam opravdavaju tu tvrdnju Pregjemo li letimice naš državni život od dana ujedinjenja do danas, i zaustavimo li se na bilo kojoj grani dižav. života: diplomatskoj, vojničkoj, admini- strativnoj, prosvjetnoj i t. d., svugdje ćemo naći same potvrde na: tvrdnju, koju danas glasno izriče cijelo hrvatstvo i slovenstvo: ,Nijesmo dionici vlasti, već vršioci naregjenja !“ Taj odrešiti glas Hrvata i Slovenaca, glas je na- roda, koji ima visoku moralnu svijest o pravu naroda i čovjeka u demokratsko doba. Nije to glas rušilačkog elementa, koji traži izlaz, već konstruktivnog elementa, koji traži dostojan i pravedan položaj u državi, koju je on želio, i u kojoj hoće naći smirenje i ispunjenje svojih težnja — Jugoslaviju. Ne dadu li se Hrvali smesti, ta će svijest slavili pobjedu 8. februara. Hrv. Pučka Stranka, kao politički borac kultur- nih i socijalnih težnja hrvat, katoličkog naroda, na- Jazila se i nalazi se i danas u političkoj areni kao borac za slobodu čovjeka i naroda. U demokratizmu ne vidi samo zahtjev modernog čovječanstva, već i najuspjelije sredstvo za manifestaciju konstruktivnosti, ljepote i snage kršćanskih ideala u ovo doba sile; dr- žavu ne smatra božanstvom ili apstraktnim bićem već skiipom živih organizama, koji potrebuju uvjete života i napretka; koji pate, rade, plaćaju i bore se, pa imaju pravo i da odlučuju. Narod ne može biti antidržavan, jer je on držvva, a po tom i suveren. Po zahijevu demokratizma mjeniaju se i uregjuju se odnošaji kako narod hoće i nema niko prava da ga u tome sprije- čava, kad on to vrši legalnim putem. Vlada, koja je izražaj volje većine naroda, ima samo da pospješuje napredak i čuva pravni red, a ne da spriječava slo- bodu. Inače je diktatura. Kao prestavnica jedne sku- pine -- hrvatske — koja ima svojih pravih težnja, po- treba i nazora, borila se i borit će se HPS proti onome, što je u tome spriječava — centralizmu, a za autono- mizam. Autonomističko uregjenje ima da udovolji svim težnjama Hrvata u sklopu, ove države, pa zato Hrv. Pučka Stranka traži slobodu za hrvatstvo: u školstvu, socijalnim pitanjima, gospodarstvu, vjeroispovijedanju, saobraćaju i t, d. i tome primjernu financijalnu samo- stalnost. O stvarima, koje se nas tiču a ne ruše za- jednicu hoćemo sami. da odlučujemo. To je suština programa :Hrv.. Pučke Stranke. Glas Hrvata i Slovenaca jak je i odrečit i ne smije se dali smesti od, o da takim bude i 8. februara. HPS svijesna da danas jošu ne može ubrojiti megju svoje članove dobar dio Hrvata, i ako će ih u buduć- nosti Ideja, koja je ideja većine Hrvata, svrstati u njene redove, poziva sve Hrvate da idu u izbore i da se bore za prava čovjeka i naroda. Većinu Hivata ne smije smesti, bude li im datrenioao da dadu glas onima, Nojima: su mislili, Oglasi, zahvale i priopćena po. posebnom cijeniku. — urednik A, Fi&, — Tisak Dubrovačke Odgovorni Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, — Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. Meka svaki Hrvat upamti da suspregnut se sa izbora znači udovoljiti željama P.P. režima. Ako svaki Hrvat promisli, kakove bi kobne po- sljedice prouzročila njegova apstinencija, uvjereni smo, da će uvažiti želju HPS, koja ga daleko od svih stra- načkih probitaka, poziva da 8. februara dade glas samo trvatskoj slranci, koja će voditi odrešitu borbu proti cen- tralizmu;; a za slobodu čovjeka i hrvatstva u Jugoslaviji. Svi Hrvati moraju 8. februara glasovati! Kulturne vijesti. Svjetska molitvena oktava za sjedinjenje svih kršćana i za obraćenje nevjernika obavlja se po cije- lom kršćanskom svijetu od 18. siječnja (svetkovina »Stolice sv, Petra u Rimu«) do 25. siječnja (blagdan obraćenja sv. Pavla apostola). Ovu je molitvenu ok- tavu prvi uveo anglikauski časopis »Lampe« g. 1908. Brzo su je prihvatili i katolici. Nakon dvije godine prešao je Pater Paul, pokretač ove akcije kao i cijela »Družba za mnaknađu«, koju je on osnovao s angli- kanske na. katoličku vjeru. Papa Pio X. i Benedikt XI. obdarili su ovu pobožnost mnogim oprostima. God. 1920. prihvatio je ovu oktavu i svjetski kongres pro- testantskih i grčko-istočaih crkava, te ju STO svojim vjernicima. Poslije tako zvane Luterove refor- macije (1517) ovo je prvi put, da katolici, protestanti i istočnjaci zajednički mole nebesa za jedinstvo u vjeri. Svevišnji nek uskori taj čas! Dva kajiževna jubileja. Koncem odi. navršilo se je 75 godina, što u Zagrebu izlazi crkveno bogo- slovni časopis »Katolički List«. Uz »Narodne Novine« njegova historija najdublje zasiže u mnmarodnu našu prošlost. Prvi je broj tog lista izišao 6. siječnja 1849. Još je i danas vrsno uregjivan. Izlazi svakog čelvitka. Cijena mu je 100 Din. na god. Prigodom diamantnog jubileja najtoplije ga preporučamo. »Pučki Prijatelj«, sada glasilo Narodne Stranke u Istri, navršio je ovih dana dvadeset-petu godišnjicu svog izlaženja. Osnovao ga je pok. biskup dr. Mahnić. List je ižiazio u Krku do g. 1911. a tada se preselio u Pazin. Za vrijeme svjetskog rata morao je prestati. Godine 1919. počeo je opet izlaziti u Pazinu uz po- žrtvovnu pomoć nekolicine naših svećenika i svjetov- njaka, dok nijesu fašisti razrušili njegovu tiskaru. Za- tim se je preselio u Trst, gdje izlazi, hvala Bogu, još i danas na korist naroda. List je namijenjen istarskim Hrvatima, koji su u velikoj većini seljaci, a imao je cilj, da širi kršćanska socijalna i gospodarska načela. U njem je izašao velik broj poučnih članaka za po- ljodjelce i obrtnike. Na njegovu pobudu izdano je više nabožnih knjiga i molitvenika za istarski puk, a isto je tako osnovana »Bratovština sv. Mohoma«. Srebrnom jubileju ovom poborniku potlačene naše braće u Istri raduje se i naše uredništvo. Za uzgoj svećenika. U Českoj postoji društvo sv. Vojijeha, koje sabire milođare za siromašne sve- čeničke kandidate. Prošle godine je sabralo u tu svrhu više od stotinu tisuća č. kruna. Prekrasne žrtve do- prinose neki Česi iz Amerike u tu svrhu. Svak oda- bere po jednog malog kandidata i on ga uzdržava kroz sve godina, dok isti ne bude zaregjen. Kao sve- ćenik imade takav kandidat da odsluži po' 2 sv.- mise za svoga dobročinitelja doklegod bude živ. Kako kra- san primjer, a kolika duhovna korist za darovatelja. Kritika ili hiperkritika ? (Odgovor g. prof. Bujasu) 5) piše D. V. Medini. Pošto je, kako vidjesmo, g. B. otkrio u izvjesti- telju nekakvu ,tipičnu interjekciju“, kojom bi isti to- bož bio ,na laku ruku“ protumačio sve one akustične - fenomene“, nastavlja ovako : ,Od toga časa — bio je tek prvi dan opažanja gospodina D.V. M. — ne možemo ni očekivati mirnog ispitivanja šumova za svrhu istraživanja, jer je pro- blem već ispočetka bio riješen, pa eventualnog prirod- nog uzroka nije trebalo ni tražiti, Onda je shvatljivo, da se u tom raspoloženju moglo koješta držati tajan-