Poštarina plaćena u gotovu.
_ Br.
“Nar
odna
DUBROVNIK, 27. januara 1924.
vije
God. VII.
Cijena. i o &. Din. mjesečno; za Inozemstvo 10 Din.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Mredišovo i MR kod Dubr. Hrv. HR:
H p. 9. Hrvatima pred izbore.
Hrvatstvo je tekom svoje historije pokazalo da
posjeduje neslomivu jakost i svijest, koja se uništiti
neda, pa makar navale bile neznam kako jake i per-
fidne. Historija daje hrvatstvu svjedodžbu Heroja, a u
sadašnjosti je dovoljno afirmirano, da bi ga se moglo
pregaziti, pa bile čizme neznam kako potkovane i ma-
čevi i olovne kuglice ubojne.
Ali jedno je nepobitno. Izbori 8. februara imadu
osigurati hrvatstvu, u državi njegovih težnja : Jugoslaviji,
ispunjenje tisućljetnih ideala ili ga lišiti slobode, uti-
caja na državnu vlast, slobodnog rada na polju kul-
turnog, prosvjetnog, gospodarskog i socijalnog djelo-
vanja, po načelima i zahtjevima njegovog, evropskog,
shvatanja: slobode i demokracije, države, vlasti i t, d.
Pobjeda P.P. režima u ovim izborima značila bi
pobjedu negacije slobode, ravnopravnosti i ustavnosti,
Ne varaju se oni Hrvati, koji drže, da bi pobjeda PP
režima pustila i nadalje u nesigurnosti njihovu ličnu i
imovinsku slobodu. Posve je ispravno mišljenje da
pobjeda PP režima znači pobjedu velesrpskog hege-
monizma, korupcije i nasilja. Stalno je da svaki Hrvat,
koji .baci kuglicu u žaru t. zv. ,nacionalnog bloka“
ili ne glasuje, dava time svjedodžbu ,državotvornosti“
onima, koji izjednačuju pojam države, demokratije i
slobode za pojmom spahiluka, a dobro naroda sa
vojim dobrom.
Bije se odsudan boj. Nasilja, raspuštene stranke,
bustavijena glasila javnog mnijenja, šikanacije nere-
imskog činovništva, zatvaranja, rasturivanja zborova i
gitatorski znoj režimljija, ogledalo su straha samo-
ržaca. Svakojakim _inirigaina kuša PP režim odvratiti
rvate od glasanja i 'ušuikali (glas negodovanja kod
nih, za koje drži, da.moraju biti sluge. Oni, koji se
ajnedoslojnijim riječima obaraju na vjeru i njenog
lavara i koji se preko svog novinstva izrugavaju sa
jerskim osvjedočeujem, koji traže odstranjenje vjero-
auka iz škola; koji zakonom utvrgjuju ,kancelpara-
raf“; koji izdaju obznane proti vjerskim udruženjima;
ni, za koje je kršćanstvo : ,otrov iz Judeje“, a katolici-
am ropstvo; koji su se izmorili od klicanja: ,Daleko
d Rima“; koji, preko svoga dubrovačkoga reptila oči-
uju vjeru u framasonskog Neimara, tuže u Rim Sv.
cu kat. hrv. i slov. svećenike da izrabljuju vjeru u
olitiku, za to što mudro traže da politikom zapriječe
tentat na njihovu crkvu i narod, kojima oni baš politi-
om dižu slobodu. O jadnici! Zar: misle, da je kato-
icizam za to da ga oni gaže, a kat. svećenik izrod?
Na sve napadaje, na sve izazove, moraju svi Hr-
ati odgovoriti 8. februara na način, koji se dolikuje
vijesnom, kultu:nom :i demokratskom narodu glaso-
anjem za Hrv. protucentralističku stranku. Hrvati ka-
lici, koji su se već mogli uvjeriti, da je geslo ,baška
jera, baška politika“ samo krilatica-zavodnica Nsi-
arovih vjernika i da se i pitanja vjerske slobode i
at. crkve riješavaju u parlamentu, moraju glasovati
a Hrv. Pučku stranku, jer je ona jedina njihova stranka.
Hrvatska Pučka Stranka napadana je i danas kao
u prošlosti. Broj napadača se je umnožio i na onoj
rani gdje nebi smjelo biti. Napadaju je i mnogi, koji
u bili.u rupama, kad su pučkaši trpili za hrvatstvo.
ećina Hrvata, čiji je program H.P.S., a koji misle
da im hrvatstvo nalaže da budu u drvgome taboru,
it će joj zahvalni, što je znala da unatoč najgnusni-
m napadajima i teroru sa dvaju strana, sačuva svoju
jnmostalnost, Ideju i dosljednost u svim točkama svog
olitičkog, kulturnog i socijalnog programa. H. P. S.
se i nadalje dosljedno, otkrito i neustrašivo boriti
i slobodu čovjeka i hrvatstva i vjerskog osvjedočenja,
suverenost naroda i socijalnu pravdu. Poštenje, do-
jednost, sprema, energija, hrvatska i demokratska
ijest Dr. Dulibića,: prof. Jurasa i drugih naših kan-
data, ogledalo su H.P.S., na koje se mi i danas
4onosom pozivamo.
1 Hrv. Pučka Stranka ne nudi se nikome, ne mo-
aka mandate od pristaša iz nužde, ali kao hrvatska
franka osjeća dužnost, da upozori Hrvate na neke,
ji im se nuđe, a to su Davidovićeva demokratska
anka i frankovci. S
mjesečno.
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
Ime Davidović pobugjuje poštovanje kod svakoga
Hrvata. I P. S, vidi u njemu čovjeka, s kojim će se
Hrvati moći sporazumjevati i želi mu najljepši uspjeh
u srpskim stranama u interesu općeg dobra i Jugo-
slavije. U mašim stranama ne možemo preporučivati
njegovu stranku, jer imamo duboko uvjerenje da se
sporazum ne da izvesti u jednoj stranci. Ravnopravnu
Jugoslaviju mogu stvoriti samo predstavnici Hrvata,
sa predstavnicima Srba i Slovenaca. Davidovićeva
stranka je srpska stranka. Njen program, njena naćela,
odraz su mišljenja i potreba i težnja srpske skupine.
Hrvati, koji glasuju za Davidovićevu stranku, odabiru
srpsko riješenje SHS. spora, koji Hrvate ne može za-
dovoljiti. Glavna zapreka ravnopravnosti Hrvata i Slo-
venaca sa Srbima leži u centralističnom drž. uredjenju
a uz to uredjenje pristaje i danas Davidovićeva stranka.
Nosioc liste te strauke u našem okrugu Dr. Angjeli-
nović ne :može da bude predstavnik Hrvata, jer je
daleko od hrvatskih osjećaja i težnja. Taj je gosp.
bio do jučer član oblasnog odbora a i danas je član
»Orjune“. Sjeti li se svaki Hrvat postupaka te orga-
nizacije prema hrvatstvu, hrv. institucijema, novinstvu
i njihovih ,državotvornih“ batina, neće mu biti po-
trebno dokazivati, da mora odbiti svaki poziv, pa ne
*znam kako milo zvučio, da baci kuglicu i demokrat-
sku žaru. Gosp. Davidoviću želimo svaki uspjeh u
srpskim krajevima, ali u našim stranama dat ćemo
svoj glas kome Hivatu. To neka bude odgovor svi
jesnog Hrvata demokratskim agitatorima.
Odlučno mora svaki Hrvat da odbije i frankovce,
koji se kriju pod zamamnim imenom ,Hrv. stranke
prava“, jer oni ničim nisu dokazali da i dandanas ne
dišu duhom .Dr. Sachsa i Gagliardija. Hrvatski naziv
ne smije zamamiti nijednog Hrvata da dade glas lju-
dima, kojima je sva ideologija u — mraku.
Hrvaći, budite svijesni, da 8. februara vodite
borbu za slobodu, ravnopravnost, ustavnost; a proti
tiraniji, centralizmu i korupciji. Budite svijesni, da
će te izvojevati pobjedu ako odete svi na biralište i
glasujte samo za hrvatku stranku.
Hrvati katolici glasuju samo za Hrvatsku
Pučku Stranku!
Dr. Baldo Poković.
Općinski proračun za god. 1825.
U smislu propisa Opć. Pra:. općinarima je bio
izložen na uvid proračun naše općine početkom ovog
mjeseca. Proračun svake općine imao bi da bude odraz
javnog života, odraz potreba, želja i misli svojih op-
ćinara, Proračun naše općine to nije, a uzrok je tome
poznata nesreća: komesarijat. I doklegod naša općina
bude pod komesarijatoni, sve dotle ne će se riješiti ni
jedno od vitalnih pitanja našeg grada, sve dotle će
ona spavati za aju pogubnim zimskim snom; toliko
smo barem naučili iz dosadašnjih proračuna komesa-
rijata. Svakog Dubrovčanina, koji ljubi svoj grad i koji
želi zutu nr bolno se doimlje propadanje rod-
nog građa altu njegovu bol još većma povećava činje-
nica, da drugi gradovi, kojima na njihovu sreću, upra-
vljaju zakonito izabrana vijeća, razvijaju veliku djelat-
nost, riješavaju svoja komunalna pitanja, u jednu riječ
napreduju i razvijaju se. Dosta je samo spomenuti
zamjerniu djelatnost općine grada Splita, Osijeka, Za-
greba, Požege i t., d., gdje su općinska vijeća kroz
posljednih par godina riješila najteže svoje komunalne
probleme bez ikakove državne pripomoći, doprinijevši
time znatno razvitku i napretku svojih općina. Spo-
menut ću samo činjenicu, da je jedna od nama naj-
bližih većih općina, naime općina grada Splita u vršenju
svog socijalnog zadatka a na ublaženje odnosno rije-
šavanje stenbene krize sagradila! već dosada 53 nova
stana i osnovala , Splitsko Gragjevho Poduzeće D. D.“
koje je opet sa svoje strane sagradilo drugih 30 sta.
nova. — Općina grada Zagreba: pak sagradila j jeu god.
1923. i 1924. ništa manje nego 296 stanova. — Tako
se napreduje i radi, kad općinama upravljaju slobod-
"nom voljom općinara izabrana vijeća. U Dubrovniku
naprotiv za svih 10 godina komesarijata nije'se ništa
'sagradilo, a ni išta u tom pogledu uradilo, a usugju-
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku, —
urednik
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju.
Odgovorni
A. FIe. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, —
jem se, obzirom na dosađanji besplddni rad komesa-
rijata, ustvrditi, da se ni unaprijed, dok bude kod nas
komesarijat, neće ništa sagraditi, a još manje kakav
komunalni problem riješiti.
Proračun iznosi D. 3,962.000:13 — Nazadak praina
proračunu od god. 1914.
Proračun za god, 1925 iznosi D. 3,962.000:13,
te le veći od prošlogodišnjeg za razmjerno neznatnu
svolu od 140.111:90, tako da se može kazati, da je od
prilike po svojoj veličini jednak prošlogodišnjem. Srav-
nimo li ovaj ovogodišnji proračun sa proračunom iz
god. 1914, koji je iznosio zlatnih kruna 463.522, vi-
dimo, da je proračun u godini 1914. iznosio zlatne
valute okruglo dolara 92.704, dok ovaj ovogodišnji ne
iznosi već okruglo uzevši samih dolara 62.888, — što
znači, da je za jednu. cijelu trećinu ili baš za 33%
manji od onog iz god.'1914, i ako su današnje po-
trebe grada nerazmjerno veće od onih u godini 1914.
te i ako se je makar malo, ali ipak Get povećalo
pučansivo naše općine. Slika nerazmjera odnosno tač-
nije rečeno nazadovanja naše općine, još bolje bi isko-
čila, kada bi se svolu proračuna iz god. 1914. pomno-
žilo sa današnjim koeficientcm indeksa ia jer
onda bi razlika izmegju proračuna za god. 1914 i onog
za god. 1925. bila ne za '338% nego za punih 100%
na štetu proračuna za god. 1925. — Ovo malo upo-
regjenje bilo je nužno učiniti, da se općinari i ovim
uvjere, da naša općina konstatno nazaduje,
Proračun obligatornih rashoda.
Govoriti o ovom proračunu dosta je nezgodno,
jer je ovo proračun čistih nužnih izdataka t. zv. obli-
gatornih rashoda, potrebnih za životarenje i uzdrža-
vanje općinskog organizma a nije to program odnosno
pravac rada komunalne politike za god. 1925. što bi
normalni proračun imao da bude. Pod komesarijatom
ne može se uopće govoriti o nekoj komunalnoj poli-
tici, koja bi se. odražavala u proračunu, tako da se
može slobodno ustvrditi, da mi nemamo uopće kakove
komunalne politike. Proračun za god. 1925, jer je io
proračun obligatornih rashoda, ima dosta sličnosii sa
prošlogodišnjim, ali imade ipak nekoliko promjeua sta-
vaka, koje ćemo kasnije spomenuti. Ovaj je proračun
svakako boiji od- prošlogodišnjeg, te se sa zadovolj-
stvom konstatuje, da se je lanjska kritika ipak djelo-
mično uvažila.
21% proračuna za personalne izdaike.
Značajno je za naš proračun; da od svih izda-
taka otpada 21% na osobne izdatke, dok u godini
1914. na osobue je izdatke otpadalo samih 12/2%..
Ovo povečanje osobnih izdataka ima se tome pripisati
što sada općina ima svoje činovništvo za naplatu uvo- '
zno-izvozne takse te činovništvo anagrafskog ureda,
što prije rata nije imala. Za činovništvo uvoza-izvoza
preventirano je u ovogodišnjem proračunu D 112.080,
dok je lanjske godine bilo preventirano D. 140.198.
Troškovi pak pisara amagrafa preventirani su svoiom
od Din. 40.000.-
Istaknuti je još sa zadovoljstvom, da su u pro-
računu za g. 1925. sve iri stavke nepredvidivih t. j.
nepredvidivo Zajednice, odlomka Dubrovnik te odlomka
Gruža svedene na samu svotu od D.. 115.000. — dok:
su u proračunu za god. 1923. dosizale gotovo mili-.
junsku cifru. (Nastavit će se)
Kritika ili hiperkritika ?
(Odgovor g. proi. Bujasu)
6) piše D. V. Medini.
I onda se gospar profesur čudi, kako meni i prigodom
pojave automatskog pokretanja slike na zidu, kojoj je
svjedokom bio moj mlagji brat, nije došla pomisao, dabi
to mogla biti halucinacija. E, jest, ,za rijet pravo“ i ja se
: tome! čudim, i to više se čudim,. što po g. B., pomisao
ua halucinaciju bila bi zdrava, valjda u opreci s onom
drugom pomisli, koja\bi sigurno bila mezdrava; a
onda recite mi, kud ću ja nevoljan sa tako mezdravim
mislima ! Ali što ćete... kad tu opet nijesam kriv ja,
nego ona blažena ,tipična introjekcija“, kojoj sam ja,
kako reče g. profesur, već u početku podlegao, te na