Poštarina plaćena u gotovu. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, : Uredništvo i Uprava xod Bube Hrv. Ahjekare Poslije izbora. Izbori su svršili. Uzalud smo tražili ,pobedosni mešak* na licu nac. blokaša. Nekako su kiseli pa još danas. Izgleda, da još nije sve u potpunome redu, la sve jednadžbe nijesu pravilno riješene. Hoće li naši redstavnici znati da im okriju računsku pogrešku ? ladin buletinista upro je sve sile da ,ubedi“. Baš ao ,državotvorne“ novine pred izbore, rastrubio je on ponedjeljak u 4'/2 sata ujutro, da je vlada ,po pri- ci* dobila 162 mandata. Kad je opozicija bila toliko drska" pa iznijela svoje rezultate, izjavio je buletini- ta, da su samo njegove brojke tačne. Ovi su nam izbori jasno pokazali, da i Amerika aostaje za uašom državom u brzom i tačnom brzo- vnom, telefonskom i radio prometu. lako su se iz- ori, u nekim stranama, vršili kasno u noć, a u dru- gim su rezultati tek nakon 3—4 dama bili točno po- čnati, vlada je ipak znala u noći od nedjelje do po- ledjelnika, da je pobjeda njezina i da još neznani tezultati mogu biti u prilog samo — PP. Da bi se tvak o tome uvjerio, morale su biti zaplijenjene opo- cione novine, koje to nijesu htje:e potvrditi. Mi smo vjerovali prvi dan, da je korito njihovo. im vjerujemo i danas. Poznamo ih. Zašto su se di trudili i izdavali ,Obznane“ ; zašto su plijenili i branjivali opozicione novine i skupštine; zašto su Jdstranjivali neke predsjednike biračkih odbora i za- varali čuvare kutija; zašto su onemogućili u mnogim trajevima pristašama opozicije da glasuju, zašto su '—8 sto hiljada muslimana u Makedoniji dobili samo zastupnika ili nijednog od prijašnjih 10; zašto su llemi u Beogradu? Zašto? Ta zato, svijete, da se pobedi“, Pa zar je još koga da im ne vjeruje? Po- jeda je to i ne pitajte više. Drugo je pitanje, kakova g to pobjeda. Mi je ne ćemo kvalificirati. Prepuštamo akome državljaninu, da je kvalificira sam. Ta će alifikacija biti sigurno sočnija. Izbori su eto svršili, Već se bistri. Najutješljivije da se bistri poglavito u hrvatskim glavama. Tam- lhricu i pjesmu već mnogi zabacuju. Daj Bože, da ih abaci većina! Tamburica i pjesma polučili su svoje konstituanti, u Markovu protokolu i u forsiranju ovih :bora. Tamburica i pjesma polučile su mnogo : oja- e velikosrpsku misao davši joj snagu, vlast i upravu, ju je ona dobro upotrebila u svim granama kultur- O-prosvjetnog, gospodarskog, financijskog, socijalnog policijskog života. Tamburica i pjesma učinile su liogo dokazavši da su Hrvati dobar i pjesnički narod, a su cincari lukavi i spreini, da se znadu okori- liti i — ,podvaliti“. | Vrijeme je da se pokaže, da su Hrvati energičan ftealan narod, kome se neda ,podvaljivati“. Vrijeme |, da se Hrvati uvjere, da se samo realnom politikom \0gu Cincari maknuti iz javnoga života. Vrijeme je i Hrvati pokažu, da bez njihovog zadovoljstva ne ože biti jake Jugoslavije, ni sigurnog srpstva i slo- stva. Tamburicu u stranu, pa u parlamenat. To je ino bojište, Hrvatstvo je jako, hrvatstvo je život i iaga i pobjeda mora biti njegova. To će biti samo šstalne političare. Hrvatstvo ima svijest o svome pravu, atstvo zna što hoće, treba još samo da nagje in- Iktualne, dosljedne, spremne i spretne sinove, koji znati da stvore Jugoslaviju onakvu, kakvu je hoće ati i Slovenci i pošteni Srbi. Jesu li ih ovaj put našli? iD nam je, što možeme odgovoriti samo: možda ! Koliko stara hoće da bude žena o tome odlučuje ona la, time što ili njeguje ili zapušta svoje lice. Žena će ostat uvijek I Ha, ako se služi Fellerovom Elsa-pomadom za lice, jer ova “ili i uvenulu i navoranu put, čineći je mekom, bijelom, nježnom dštom. Za racionalnu njegu ženske kose preporuča se Elsa-poma- giča kosu! Jednako i gospodi, koja se boje ćelave glave! Za šaj 2 tegle za 36 dinara, ako se novac pošalje unaprijed, a 6. dinara, kad se naručuje uz pouzeće (povukom) od apotekara ten _V. Feller u Stubici Donjoj Elsatrg 297. Hrvatska. Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. jeo € cijelu sedmicw'riješavali izborno-trigonometrički:pro- da, ako narod odbaci sentimentalne, romantične i: Pojedini broj 1:50 Din. Dr. Baldo Poković. Ončinski proračun za god. 1925. (Svršetak) Vodovod Din. 290.000. O problemu vode, kao najvitalnijem gradskom pitanju, lanjske se je godine dosta pisalo, pa držim stoga, da bi suvišno bilo gragjane i ovom prilikom upozoravati, kakovu važnost za naš grad ima riješenje, ovog problema. Dosta je samo konstatirati, da ovaj naš kronični problem ni u godini 1928, neće biti ri- ješen a ni ublažen, To se naime dade zaključiti iz ovogodišnjeg proračuna. I tako će iz godine u godinu ostajati neriješen ovaj najteži komunalni problem, čeka- jući redovito općinsko vijeće. Ovogodišnji proračunu pre- ventira svotu od ukupno Dinara 290,000 za uzdrža- vanje i popravak vodovoda i to baš proračun odlomka Dubrovnik svotu od Dinara 200.000, a proračun odlom- ka Gruž-Lapad svotu od dinara 90.000. Ovim svotama kani se odbivši troškove za redovito uzdržavanje i nadzor vodovoda (Din. 120.000) obnoviti hydrante i ulične kape (Dia. 13.000), popraviti 250 starih vodo- mjera (Din. 75.000; popraviti Kisićeve vcdomjere (Din. 5.000), očistiti stari vodovodni kanal, preurediti vodovodni ogranak sv. Križa u Gružu (Din. 10.000), izmijeniti cijevi na ogranku sv. Marije (Din. 20.000), te na koncu izmijeniti cijevi na ogranku Minčete (Din. 20 000). Iz gornjeg prikaza preventiranih radnja jasno je, da se nemože govoriti o saniranju ili ublaženju problema. Razno. Ovo. što -smo-.do_ sada. naveli... mjene napram lanjskom proračunu. Ostalo sve je pri- bližno jednako, odnosno slično sa lanjskim, osim stavke 5. naslova Sigurnost“ Zajednice, kojom se za vatrogastvo preliminira svota od Dia. 38.500. O vatro- gastvu i potrebi riješenja pitanja opstanka našeg do- brovoljačkog vatrogasnog društva pisali smo koncem prošle godine, kad smo se bili osvrnuli na konačni račun općine za g. 1923. te danas imamo samo da istaknemo, da se i ovom prilikom pozivljemo. na sve ono, što smo tamo rekli kao i to, da se nažalost ni gorenavedenom nedovoljnom stavkom ovogodišnjeg proračuna neće ovo komunalno pitanje riješiti i ako je to bilo moguće učiniti. Glede vojarne, opć. prireza, koji ostaje i u ovoj godini u visini od 150%, povišenog općinskog poreza na uvoz-izvoz, takse na vozne karte tramvaja, poziv- ljemo se doslovno na sve ono, što smo kazali u lanj- skoj kritici prošlogodišnjeg proračuna. Zaključak. Iz ovog kratkog prikaza ovogodišnjeg proračuna naše Općine svaki i neupućeni općinar moći će lako zaključiti, da ovaj proračun, kao i prošlogodišnji ko- mesarijatski proračuni, ie postavlja nikakovih temelja budućeg napretka našeg grada, odnosno njegove bolje budućnosti. Niti jedno pitanje naše općine, pa ni ono najakutnije pitanje vode, ne nailazi na svoje ublaženje a kamo li svoje riješenje u ovom proračunu. Logično je dakle, da to svakog trijeznog općinara zabrinjuje i da se svaki zabrinuto pita, koliko će se još decenija povlačiti pitanje riješenja naših najprečih komunalnih problema, kao pitanje vodovoda, svijetla, regulacionog plana, klaonice, vatrogastva, groblja, javnog kupališta, radničkih stanova itd. Potrebe našeg grada su velike, te da im se udo- volji, treba novaca, treba sposobnosti i inicijative, što samo može imati, odnosno priskrbiti redovito izabrano općinsko vijeće, Pravi je stoga zločin spram napretka i dobrobiti našeg grada podržavati sveudilj dalje kobni komesarijat, Grad, koji bi obzirom na njegovu važnost u državi, trebalo u svakom pogledu pogodovati ne samo, da se ne pogoduje, već ga se putem komesa- rijata spriječava u njegovom razvitku, I tako prolazi godina za godinom, a da se Dubrovniku, odnosno njegovim stanovnicima ne dozvoljava u novoj državi upravljati svojem. općinom, da im se ne: dozvoljava s urednik A. Fie, Tisak Dubrovačke Hrvatske. Tiskare, — Foote se ne Midi - bile bi. važnije iz- . DUBROVNIK, 17. februara 1924. = roi _ God. VII. O ie Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po 0 posebnom: lente - Odgovomi — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. — raditi za napredak ovog grada. Nadamo se megjutim, da će se u godini 1925. to dozvoliti i da će se udo- voljiti želji Dubrovčana, da se ukloni uzrok svih zala ovog grada: štetgi komesarijat. Kulturne vijesti. Papinstvo je kamen smutnje, o koji se mnogi spotiču, zato je dobro zamišljeno, da baš svete godine 925., kada su oči cijeloga svijeta naročito uprtle u Rim, izagje niz rasprava o Papinstvu, a od prvih na- ših stručnjaka. »Popularno-naučna knjižnica« H. K. Narodnog Saveza (Urednik: dr. V. Deželić, s.) čiji je prvi niz od pet filozofsko-apologetskih rasprava upravo dovršen, izdaje kao drugi niz ovih pet knjiga: 1. dr. P. prof. Lončar: Mračno doba papinstva ; 2. dr. J, Je- linić, sveuč. prof.: Papa Gregorije VII.; 3. Dr. F. Ba- rac, sveuč. prof. Tri pape u isto vrijeme; 4. Biskup dr. J. Srebrnić, sveuč. prof.: Pape renesanse i huma- nizma i 5. dr. Stj. Bakšić, sveuč. prof; Dogma nepo- grešivosti papa. — S radošću konstatiramo, da se ova potrebna i lijepa knjižica izvrsno razvija, jer eto u je- dva pola godine izlazi već njezina osma knjiga, (dvije su knjige posebna izdanja). Izašla je već i može se dobiti prva knjiga drugog niza dr. P. Lončara : Mračno doba papinstva. Pretplata za niz iznosi D 20, a pojedi- noj je knjizi cijena D 5. — Naručuje se kod: Narod- nog Saveza — Zagreb, Kaptol 27. Adventiste i konac svijeta. Kako piše pariška novina »Les Debats« u svome broju od 9. ov. mj. veliki prorok sekte adventista u Americi Robert Reidt bio je prorekao, da će konac svijeta biti u moći od 6..do 7. februara o. g. U Clevelandu šestorica sljed- benika adventista počiniše samoubojstvo, da ih ne na- gje u životu ta strašna noć. — Kad su pak upitali velikog proroka, kako se nije dogodilo fatalne noći, što je on prorekao, odgovorio je, da se je Gospodin zaustavio na nekim zvijezdama više vremena, da tu pripravi mjesta dušama, koje imaju doći, te je time zakasnio doći na zemlju, ali da može doći dojduće sedmice! — Donosimo ovo, da naš kršćanski puk ne pada na lijepak nekim varalicama, koji su natrag vre- mena širili i po našem gradu letke i brošurice o koncu svijeta i o zadnjem općenitom sudu. Ta sekta je naj- više raširena u sjevernoj Americi, a ima ih dosta i u Njemačkoj i u Francuskoj. Nevjerojatno je, da baš u tim državama, gdje je prosvjeta na višem stepenu, ima dosta sljedbenika te fanatične sekte, Gdje fali prave vjere prama Bogu i Krstu Njegovu, tu svak sebi iz- mišlja vjeru po svom ćeifu. To se dogagja onima, koji su se ocijepili od prave katoličke crkve, od stanca ka- mena, sv. Petra. Organizacija kat. novinara u Italiji. Prilikom nedavnog socijalnog tjedna u Torinu održali su sasta- nak talijanski katolički novinari. Zaključili su tada, da se ustanovi društvo kat. novinara i da se na univerzi Presv. Srca u Milanu održi jednomjesečni tečaj za no- vinare. Taj će se prirediti po prilici oko Uskrsa. Kritika ili hiperkritika ? (Odgovor g. prof. Bujasu) 8) piše D. V. Medini. Da je gospar profesur svojom onako lijepom kritikom dogagjaja, što sam ga ja doživio i opisao, stekao za ,ekzaktuu znanost“ sjajnih zasluga, o to- me ne može biti sumnje. Ali su te njegove zasluge postale još sjajnije, ako pogledamo na njegov poku- šaj, da podvrgne svome ,kritičnomu nožu“ i jedan drugi dogagjaj, tojest onaj što ga je doživio bio pa- lermitanski liječnik Dr. Caltagirone, a koji sam ja na- knadno bio iznio u članku ,Malo razgovora“, u svrhu -da pokažem, kako se pojave, o kojim se radi, ne dadu pretumačiti tako zvanom ,autosugestijom“. . Reći mi je najprije, da mi je upravo žao, što radi tijesna prostora nije moguće ovdje prenijeti, u obliku prospekta, s jedne strane u cjelini opširni izvještaj rečenog liječnika, a:s druge ono što o predmetu piše g. B., jer bi se onda moglo najbolje vidjeti, kakva je to ,kritika“, kojom ,operira“ gospar profesur. Moram se dakle ograničiti da istaknem najglavnije tačke. +