Br. 12;
Opća dužnost osiguranja u Čehoslovačkoj.
Prije nekoliko mjeseci usvojio je čehoslovački par-
lamenat zakon za osiguranje samostalno zaposlenih
radnika, koji će se po novom zakonskom predlogu
proširiti i na sve osobe, koje rade u svojim poduze-
ćima, a to su većinom privrednici i seljaci, Ministar
za socijalnu politiku Habrman upravo je ocrtao osno-
vne ptincipe tog osiguranja u odboru za socijaluu
politiku. Nov se zakonski prijedlog u cijelosti i u de-
taljima slaže sa ustanovama za osiguranje radnika.
Glavni su principi ovi: osiguranje je obligatno,
pošto je dobrovoljno osiguranje i u Ćehoslovačkoj i
na strani ostalo bez osobilog uspjeha; osiguranje se
| danas proteže na sva lica bez obzira na njihov broji
prihod; ono se proteže na sve osobe samostalno za-
poslene, ali nena članove njihovih porodica, koji im
pomažu, — Za cijelue Čehoslovačku postoji jedan za-
jednički obrazac za uplaćivanje, ali se istovremeno
može svaki dobrovoljno osigurati i na veće sume,
Organizacija osiguranja biće centralna. — U taj
zakon ulaze i prihodi za udovice, siročad, dodatci za
djecu, otpravnine i pomoć u starosti.
Zakon u glavnom su izradili poslanik Dr. Winter
i specijalista za matematiku osiguranja profesor uni-
verziteta dr, Schonbaum. — Svaki osiguranik dužan
je mjesečno uplaćivati po 22 krune, a poslije uplaći-
vanja od 36 mjeseci stupa na snagu osiguranje za
invalide. Osiguranje za starost stupa na snagu poslije
navršene 65 godine, Udovice osiguranika imaju pravo
1a polovinu + njegovog prihoda, siročad ma 1/5 kod
\svakog djeteta. Osim toga svaki živ invalid ili osigu-
rani starac prima dodatak na djecu ito na glavu jednu
esetlinu svog vlastitog prihoda. — Pošto se dakle
primi ovaj zakon, biće u čehoslovačkoj republici preko
14 milijuna osiguranih lica, što znači da nijedna po-
rodica neće ostati bez barem jednog osiguranog člana.
Radnička baraka.
Notica ,Gradnja Radničke Barake'u Gružu“, koju
je donio Vaš cij. list u prošlom broju, potakla me
a Vas zamolim, da biste i uvrstili ovo nekoliko mojih
edaka — o ovoj toliko važnoj stvari.
Prije svega mišljenja sam, da bi općina, kada
se radi o ovakoj važnoj stvari, imala sazvati jednu
anketu, predstavnika Rad. osiguranja, gruških poslo-
davaca, kao i svih onih, koji bi bili voljni, bilo kojim
ačinom poduprijeti, da se ova namisao ufstinu ostvari.
Općina bi trebala da napram raspoloživim sred-
šwvima nastoji u Gružu kupiti prikladno zemljište —
to po mogućnosti na podnožju Konala.
Na ovome zemljištu bi se imala sagraditi jedna
rava i pristojna zgrada, a nipošto drvena baraka,
pošto i dosadašnje drvene barake u Gružu nijesu nego
rdobe, pak moramo nastojati da se i ovih riješimo,
ne da još novih gradimo. :
Ovaka zgragjena zgrada mogla bi se vrlo lako
esinfecirati i prati, dočim kada bi se drvena baraka
arazila raznom gamadi, ne bi preostalo nego ju upaliti.
Valja imati na umu, da nije dovoljno -radnika
konačiti kao marvu, bilo u kakovu baraku, već mu
Ireba omogućiti, da u toj baraci uvidi od kolike mu
e koristi po njegovo zdravlje čistoća — te da nauči,
da je red i čistoća sa malo dobre volje lako uzdržati,
Stoga bi trebalo svakako u zgradi da bude kupelj —
e se nikoga ne bi smjelo ukonačiti — prije nego li
e temeljito ispere. Osim toga u zgradi bi se mogle
imjestiti i pučka gostiona, gdje bi radnik uz jeflini
ovac mogao barem jednom dnevno imati toplu hranu.
Razumije se da gradnju ovako solidnog kona-
čišta ne bi mogla naša općina da snosi sama, pak
lok država troši za higijenu i te kako dosta novaca,
Mislim da bi trebalo za ovu akciju da se zauzme i
Ministarstvo Narodnog Zdravlja, jer gradnjom ovako-
pg konačišta praktično bi se radniku ukazala korist
stoće po njegovo zdravlje.
Napokon sam uvjeren, da bi i mjesni Okružni
Ured za osiguranje radnika u sporazumu sa Gruškim
Većim industrijalnim poduzećima, obilno potpomogao,
la se ovakovo konačište uredi, jer bi se time njegov
zdatak na bolno potpornoj grami vidno smanjio.
Režiju i nadzor nad ovim konačištem trebalo bi
preuzme općina — X,
i
Javna Zahvala. :
Na počast uspomene blagopok. Stijepa Milosla-
vića pokloniše doprinose za gradnju crkve na Bosanci
ijedeća časna gospoda : Dn. Ivo kan, Fabris D. 200,
Micko Nadramija 100, Tomo Nadramija 100, Niko Ma-
ćević 100, Dr. Vaso Birimiša 100. Svima ovima pot-
sana uprava ovim putem najljepše zahvaljuje.
Bosanka, 22. marta 1925.
Uprava za gradnju crkve na Bosanci.
NARODNA SVIJES
Iz Jugoslavije.
Narodna skupština sastala se u Nedjelju. Oče-
kivala se je velikim interesom, jer je imala da unese
više svijetla u nejasnu situaciju zadnjih dana. Megju-
tim iako je-trajala do preko ponoći nije razbistrila
situaciju već je: pružila nove prizore nesnošljivosti,
tako da je, poslije značajnog govora g. Dadidovića,
koji je objavio protokol sporazuma i ostavio duboki
dojam, došlo do žešćih napadaja na Opoziciju, iz ko-
jih se je razvila; tučnjava sa stolicama i slušali se
opet u parlamentu neparlamentarni izrazi. Poslije po-
noća verificirano je 220 neospornih mandata. Sada će
slijediti debata o, spornim mandatima, a izgleda da će
biti burna i trajati sve do petka, kada bi imala pasti
sudbonosna odluka.
Ukinuće hrvatskih mandata. Sva štampa ovih
zadnjih dana piše o zaključku verifikacionog odbora,
kojim se ukidaju mandati HRSS. Pošto je većina u
verifikacionom odboru stala na stranu nasilja i neza-
konitosti opozicija je dala protestnu izjavu, da joj nije
moguće nadalje sudjelovati u postupanju verifikacionog
odbora, te je napustila dvoranu. U dogovoru s vladom
verifik. odbor je zakijučio, da se u bregalničkom okrugu
izvrše ponovni izbori, a da se ukinu mandati HRSS.
Kako će se sada podnijeti narodna skupština u tom
pitanju, kazat će nam sko1i dani, jer se je narodna
skupština sastala u subotu.
Pašićeva demisija po verifikaciji. U nekim se
radikalskim krugovima naglasuje, da će Pašić dati de-
misiju tek poslije verifikacije u plenumu narodne skup-
štine. Na taj riačin hoće uplivati na krunu, da se ne
bi mogla posavjetovati s vogjama opozicije, već da se
odmah tekom jednog dana odluči“ i da se kriza svrši
s rekonstruiranim kabinetom PP,
Politički proces u Splitu. Prošlih dana počeo
je u Splitu veliki politički proces proti urednicima
»Hrv. Riječi« Da. Kerubinu: proi. Šegviću, Vi. Raiću i
vogji HRSS Dr. Damjanu Sokolu. Državno odvjetništvo
predlaže u optužnici po $ 1. zakona o zaštiti države
smrlnu kaznu, odnosno 20-godišnju tamnicu !
Novi izbori ili krnja Skupština? Nastaje pitanje,
što će biti, ako radićevski mandati budu i u skupštini po-
ništeni. Hoće li vlada provesti nove izbore ili će skupština
ostati krnja ? Za bregalnički okrug, gdje su.izabrana i
dva davidovićevca, zna se, da će tamo biti provedeni
novi izbori, Ali tamo su poništeni svi mandati, dok
u okruzima, u kojima su izabrani radićevci, neki su
mandati verificirani. Iz toga bi se dalo zaključiti, - da
vlada uopće ne namjerava provesti nove izbore za po-
ništene radićevske mandate, nego će ta mjesta ostaviti
nepopunjena, kao što je to učinila i onda, kad su ko-'
munisti bili izagnani iz skupštine. Jadan li je iaj naš
parlamentarizam ! No tko da i govori o parlamenta-
rizmu, kojega u nas više nema!
Opet izdaja. Zagrebačka »Slobodna $ribuna«
donosi: »Beogradski Dnevnik« pronašao je opet jednu
»izdajničku akciju“ bloka. O čemu se radi ? Na os-
novi jedne brošure prof, St. Stanojevića, koja nije bila
daleko od Pašićevih inteucija, počeli su meki zapadni
publiciste dokazivati odgovornost službenih faktora
Srbije za rat. Na osaovi jednog članka g. Ljube Jo-
vanovića opet se to pitanje pojavilo u zapadnoj štampi.
A režimska štampa mjesto da pozove na odgovornost
gg. Jovanovića i Stanojevića, napada nezavisne lis-
tove, koji su zabilježili to, i vidi u tome ,izdajničku
akciju“ bloka. Sigurno je biok uputio Jovanovića i
Stanojevića da oni pišu!
Tko žIl reimatizmu i kostobolji taj više ne trpi
boli jer je već upotrebio Reumatis. Reuma-
tis dobiva se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu.
NBENENEEBIR
.
za Reumatis sredsivo za mazanje proti
|
i
Prima uloške na k !
računu te ih najpovoljnije ukamaćuje.
Sir, 8.
Ko brani novi zakon o štampi ? Nakazni Sr-
škićev prijednog zakona o štampi našao je i svoje
branitelje megju novinarima i nekim listovima. Prvi
se dakako javio ,Balkan“, koji nalazi ,da za izrode
nije slobodna štampa“, i da taku štampu treba »Ugu-
šili u interesu slobode“. Ćesto se vidi, da najviše viće
na Iupeže onaj, koji je sam najveći lupež, a ovdje baš
imamo slučaj, da izrod — Balkan najviše viče na
»izrođe“, Jer uistinu, ako bi ikoga trebalo ugušiti u
interesu slobode štampe, to bi trebalo »Balkan«, taj
list koji je nekidan ,Srbadija“, zvanični organ srpskog
saveza u Newyorku, označila »uajpokvarenijim, najne-
uregjenijim i najskandaloznijim srpskim listom u do-
movini“, kome je urednikom Miloš Živković, dosko-
rašnji cetinjski sudopera — time je, kaže »Srbadija«,
rečeno sve!
Reakcija neće pobjediti! Voditelji opozicionog
bloka narodnog sporazuma i seljačke demokracije
održali su sjednicu, na kojoj su raspravljali o polo-
Žaju i o odlukama u zaštitu svojih najprimitivnijih
državljanskih prava. U opozicionalnim krugovima vlada
tvrdo uvjerenje, da reakcija neće moći pobjediti.
Plava knjiga Pašićeve vlade. S obzirom na ve-
liku kampanju, što je vodi inozemna štampa proti
srpskim političarima u našoj državi, kojima osobito
engleška štampa predbacuje krivnju radi svjetskog rata
g. 1914. svojom sukrivnjom pri sarajevskom atentatu,
odlučio je ministarski savjet da izda plavu knjigu,
u-kojoj će biti navedeni svi dokumenti, da je Srbija
bila žrtvom, a ne da je ona skrivila rat.
Amerika istražuje pitanje ratne krivice. Vlada
je dobila obavijeste da će idućih dana stići u Beograd
zastupnik američkog Foreign Olfice-a, znani publicista
Armstrong, da pregleda sve dokumente, koji se od-
nose na početak svjetskog rala, da bi se ma taj način
odnosno zaključka engleske vlade konačno utvrdila
odgovornost za svjetski rat.
Seoba muslimana iz Jugoslavije. Turska vlada
je dozvolila da se ove godine iseli 30.000 muslimana
iz Jugoslavije u Tursku. Dojduće godine lako će se
iseliti iz naše države 50.000 muslimana. Iseljenicima
će vlada dati zemlju i žito, kuće pak morat će na-
pravit sami.
Zakon o općinama za cijelu zemlju. Ministar
unutrašnjih djela potpisao je odluku kojom se, pri sa-
moupravnom odjeljenju Ministarstva, obrazuje naročita
komisija za izradu projekta novog zakona o općinama
za cijelu zemlju. Izradi ovog zakonskog projekta pri-
stupit će se u najkraćem roku pošlo će se po njemu
imati da izvrši organizacija općina u Bosni i Dalmaciji
u koliko to nije učinjeno.
Neophodno potrebria pomoć za reklamu, Veo-
ma poduzetan oglasni zavod ,Publicitas“ d.d. u Za-
grebu izdao je opširan katalog o svim jugoslavenskim
novinama. Samo stručnjak može prosuditi koliko
je to truda zadalo. Navedeni su naravno samo oni
dnevnici, listovi te časopisi, koji preuzimaju oglase,
nu može se mirne duše tvrditi, da se nije zaboravilo
ni na jedan i malo važniji list. Bez obzira na političku
pripadnost, na politički smjer, bez obzira na jezik i na
struku navedeni su svi listovi. Taj katalog stoji sva-
kome besplatno na raspolaganje.
»Pekatete“ u Jugoslaviji. U Ljubljani se je us-
tanovila tvrtka : Prva kranjska tvornica tjestenina ,Pe-
katete“ Žnideršić & Co., družba s. o. j., kao poses-
trina tvornice istoga imena u Ilirskoj Bistrici, koja
slovi po svojih izvrsnih ,Pekateta“. Družba je sagra-
dila u Ljubljani novu tvornicu za ,Pekatete“. Do sada
je bilo potrebito uvažati ,Pekatete“ iz Ilirske Bistrice,
koja je poslije rata pripala Italiji, te plaćali visoku
carinu. Poznavaoci dobrih tjestenina plaćali su visoke
cijene za uvežene »Pekatete“ a_ nijesu ih pak mogli -
kupovati manji imućni slojevi. Sada će se ,Pekatete“
lako raširiti opet po svoj zemlji. Želimo družbi obilno
uspjeha. :
Trajnost obuće naći ćete u cipelarskom odjeljenju firme
FA Suttner u Ljubljani br. 704, gdje se dobiva obuća uistinu
trajna, otporna uza sve sirapace, a uz to ipak po kroju i formi
eleganina i moderna. Najbrižnije, najsolidnije izrade od najboljih
vrsta kože. Zahtjevajte ilustrovani cjenovnik !
GOSPODARSKA ŠTEDIONICA
SPLIT, Rimska UI. 3. (kod Peristila), Telefon 363.
sva
njižice i u tekućem