Poštarina plaćena u gotovu.
Br. 18.
_Narodn
DUBROVNIK, Đ. maja 1925.
Svijes
God. VII .
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
Pijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
E i a x i urednik A. FI&, — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. —
| Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
| Dan katoličke omladine.
Na 10. maja slavi hrvatska katolička omladina
voj dan, Značajno je, da taj dan pada upravo u maju,
mjesecu, kad se sva priroda budi na novi život,
mjesecu punom mladosti, svježine, poleta i djevi-
pnstva; u mjesecu Marijinu, na dan najmlagjeg apo-
lola sv. Ivana, onoga učenika, kojega je Krist oso-
lito ljubio.
Katolička Crkva nije nikad oskudijevala savre-
enim sredstvima za obnovu društva. Najsavremenije
estvo, a u isto vrijeme i najspasonosnije u religi-
hznoj, moralnoj i socijalnoj obnovi društva dandanas
alazi Crkva u organizaciji, Katolički biskupi a
njima i svi pravi katolici tvrdo su uvjereni, da etičko-
igiozni život našeg naroda u najskorijoj budućnosti
visit će od toga, kako je već danas u nas prove-
na organizacija katoličke omladine, Provedemo li
nas dobru organizaciju omladine, prognoza nam je
idućnosti jasna i svijetla. — Katolički biskupi sa
oje prošlogodišnje konferencije 31. siječnja 1924.
laše katolicima važnu poruku o Orlovstvu. . Megju
talim u toj poruci stoji i ovo: »Razumije se, da
katolički Episkopat najloplije preporučiti svojemu
ćenstvu i katolicima diljem naše države, da Hrvat-
om Orlovskom Savezu idu uvijek u svemu na ruku
akciji oko organiziranja katoličke omladine, da bi
o načela ,Zlatne knjige“ osvojila našu omladinu i
čuvala je moralno zdravom ha dobro vjeri i narodu“,
Svijet treba vreduota, koje su kudikamo potreb-
je od strojeva, pare, elektriciteta, radio-koncerata i
Bkovrsnih konforta. Bez svega ovoga može čovjek
Dude, ali vjera, kršćanska ljubav, mir i ćudored-
» apsolulno su mu nužne, jer su to temelji njego-
duhovnog napretka i narodnog blagostanja.
Svijet je već u prošlom stoljeću pokušao, da u
nom životu zaniječe Krista i Njegovu Crkvu. Kao
jena namjesto Boga stavio se čovjek, koji znade
o za životinjsko uživanje. Potpuni bankrot na
[Bustvenom i socijalnom polju, moralna društvena
kadansa najbolje nam govori, dokle dolazi čovjek
Boga. Pa dok slušamo sa svih sirana jadikovke
U današnjim stanjem, dok se otvaraju ankete za
novu društva, za podignuće morala, naša se kato-
a omladina stavila na pozitivan rad, po primjeru
pličke omladine drugih kulturnih naroda. ,Obnoviti
Mristu najprije sebe, pa onda sve oko sebe“, to je
laća novog omladinskog pokreta, koji iđe za tim,
[se to provede u život. Tim je. riješena anketa o
alnom poboljšanju društva. Svakomu onomu, koji
\pred sobom otvoreno pozitivno polje rada, samo
ri i piše, a neće ništa da radi, ne vjerujemo. Našoj
\dičnoj omladini vjerujemo, jer bez velike buke
ah u život provagja reformna načela.
Naš hrv. katolićki narod mora biti sretan, da i
gova omladina radi, a to su naši Orlovi! Najbolji
vi našeg naroda skupljeni su u Orlovskoj organi-
li. To je utješna pojava, to je najbolje jamstvo za
jeh. Borba, koju moraju naši Orlovi da podržavaju,
i je; ta to i nije drugo, nego borba dobra proti
|[Strm i težak je put, koji vodi k cilju. Opća dobro-
lost još nije na našoj strani ; no ne smeta, odvažno
lrajno ćemo raditi pouzdavajući se u pomoć Sve-
ni, Orlovi moraju biti jaki, jer jao slabome i
ćnome, na njega se ne pazi, on mora samo da
ino moli. Naši pak Orlovi neče milosti, oni hoče
10, čovječje pravo, -kršćansko pravo.
"Na 10. maja slavimo ,Orlovski dan“. To će biti
otre naših redova, naših snaga, našeg rada,
ačela. Taj ćemo se dan ponovno priseći nad
»Zlatnom knjigom“, da će nam uvijek biti sveto
sko geslo ,Žrtva — Euharistija — Apostolat“.
ve pak svete godine ima orlovski dan posebno
e, jer isti dan proslavit će naši Orlovi i tisuć-
njicu hrvatskog kraljevstva. Ovom rijetkom i
tvenom slavom mi se ponosimo. Mi se kao
ičimo sa slavnom našom prošlošću, junaštvom
| naših pregja, koji su mam zaslužili dični
ućeg Boga i svoju snagu. Ovako su radili i prvi,
nadimak ,Predzigje Kršćanstva“. Ovo naše Hrvatstvo
nije ,separatističko“ nego pravo Hrvatstvo, koje nas
uvagja u jugoslavensku zajednicu.
Na katolički omladinski dan triumfirat će kato-
lička i hrvatska svijest.
Orlovi, braćo,
Bog živi! Orao.
Politika Engleske na Istoku.
Razvoj političkih prilika na istoku nalazi se u
jako nepovoljnom stanju za Englesku. Odavni san en-
gleskog imperializma, (koji je jedan i od glavnih uzroka
svjetskom ratu) spoj Egipta sa Indijom preko Arabije
i Mezopotamije, izgleda, da se neće ostvariti. Prvo,
što u samim engleskim kolonijama, Indiji i Egiptu
pokret proti engleskom imperializmu zauzimlje posve
drugu formu i nema karakter manjih. nacionalnih po-
kreta, kao prije svjetskog rata. Svjetski rat je donio u
ovom pogledu jake promjene, jer danas milijoni ljudi
na istoku stupaju kao revolucionarni faktori na povr-
šinu. Poslije dogagjaja u Rusiji, porazom Grka u Maloj
Aziji i pobjedom Turske ova je zadaća za Englesku
neizvediva. Nedvojbeno je, da je engleska moć na Istoku
vrlo velika, ali samo na sili osnovana.
Uslijed ovih promjena Engleska je znala, da se
sila ne će moći megju stotinama milijuna ljudi održati
bez nekog duhovnog osiona. Predobiti simpatije islam-
skih naroda, to je cilj Engleske posljednjih godina.
Najprije je pokušala osnovati nezavisne arapske države,
naravno, koje ništa drugo ne bi bile, nego igračka u
rukama Engleske,
Prvi pokušaj sa familijom Husein u Heđasu da
spoji Indiju sa Egiptom i na taj način postane jedi-
nim gospodarom i mosulskih izvora pelroleuma, uro-
dio je potpunim neuspjehom. Ova novo osnovana
država i postavljanje Huseina za kalifu ne samo, što
nije našla nikakva odziva megju islamskim narodima,
nego se je nakon kratkog vremena morala raspasti tako,
da je i novi kalifa ostavio Meku. Koliko se je engle-
ski kapital na ovom polju zauzimao, pokazuje činje-
nica, da se pored teških financijalnih gubitaka ni
danas ne će da odrekne. g
Ovi pokušaji možda bi se povoljnije razvijali po
engleski kapital, da nije po srijedi Francuska i Turska.
Turska kao istočna država u borbi za svoj opstanak
i za svoju slobodu, a Francuska za očuvanje svojih
kolonija i interesa,
Engleška je još u evropskom ratu odlučila da
dokrajči tursko gospodstvo: Tursku razdijeliti i sebe
učiniti gospodarom u Mesopotamiji i Carigradu. Da
se to izvede moraju se mladoturci uništili kao jedina
duhovna moć koja eksistira megju islamskim narodima.
Jedno je vrijeme izgledalo, da će Engleska postati je- |
dinim gospodarom Turske i učvrstiti se u Carigradu,
ali se je dogodilo nešto, što je čitav svijet iznenadilo,
a to je Kemalov pokret u Angori, Kakvim sjajnim us-
pjesima se je taj pokret okrunio, najbolje dokazuje moć
današnje Turske. Šta je tu sve engleski kapital sa
Grčkom poduzimao, ali sve bez uspjeha. Naprotiv
Grčka vlada zavedena lošim idejama o ostvarenju Bi-
zanta, dovela je grčki narod u propast. Da je Turska
pobijedila jednu organizovanu vojsku i najmodernijim
sredstvima snabdjevenu, velika je zasluga i Francuske.
To je i smatrano kao poraz engleske politike na istoku,
a pobjeda Francuske. Ovom pobjedom: je Francuzima
zagarantovano gospodstvo nad Sirijom, osim toga eko-
nomski prestiž u Turskoj i povratak predratnih dugova,
Samo kod potpune nezavisnosti Angore i sa prijatelj-
stvom s njome Francuzima je moguće da održe svoju
moć na istoku. To je uzrok, da se je Francuska sta-
vila za vrijeme grčko-turskog rata ma stranu Turaka.
Uz to su mnogo pridonijele i terenske prilike i ogro-
mni broj oficira, ana prvom redu borbenost turskoga
naroda. Iznad svih očekivanja Engleske stvorila se je
vojnički jaka država na Istoku, moćna, da se odupre
svakoj sili. S Turskom danas mora Evropa da računa
kao sa važnim iaktorom i da ide samo putem sporazuma.
, Najnoviji engleski pokušaji doći do sporazuma
g
kod izvora petroleuma pomoću Kurda, došao je pre-
kasno. Da je Englezima uspjelo dići onaj ustanak,
krive su donekle fanatizovane mase, a drugo što je
na čelu toga ustanka sin bivšeg sultana Hamida, Selim,
kojeg su Englezi kalifom proglasili. Svi su izgledi,
da će se i ovaj pokušaj engleskog kapitala završiti,
kao predjašnji, jer su turske armije okupirale najva-
žnija mjesta. Time je engleskoj zakulisnoj politici odu-
zeta posljedna mogućiost. A Turska je i ovog puta
dokazala, da se moć njezina ne smije potcjenjivati.
A. B. (u »Pravdi«, Sarajevo).
Protiv nečedne ženske nošnje.
Ravnateljstvo praške trgovačke akademije izdalo
je ovu odredbu, koja je pročitana u svim razredima:
»Neke učenice zavoda dolaze na obuku manjkavo
odjevene. Haljina je na grudima duboko izrezana,
a rukavi jedva da pokrivaju ramena. Takav način
odijevanja pristaje u plesnu dvoranu, ali ne u jed-
nom zavodu, koji služi za odgoj i nauku. Takovo
odijevanje ima se smatrati bezobzirnošću prema onome,
koji mora da gleda to neodjeveno tijelo. Nastavnika
se ne tiču propisi mode. Kad već mnoge učenice ne
osjećaju stida, ne vide, koliko je meukusno ovo izla-
ganje, trebalo je stvoriti ovakvu zabranu: Zato sve
učenice, koje budu dolazile manikavo odjevene izlažu
se opasnosti, da ih se pošalje kući. Kad mogu mladići
dolaziti u školu pristojno odjeveni, može se to još
sviše prava tražiti od djevojaka. Haljina mora biti
zatvorena do primjerene visine ispod brade, a rukavi
moraju sizati bar do lakata“.
S druge strane sadašnje ženske suknje izazvale
su zlovolju kod muogih italijanskih i francuskih cr-
kvenih dostojanstvenika, koji su se o toj stvari oštro
izrazili u svojim pastirskim poslanicama. Megju osta-
lim je biskup od Linza u Austriji ovih zadnjih dana
obzirom na predstojeće dijeljenje sv. Krizme izdao
jednu naredbu, kojoj je svrha, da se barem pri dije-
ljenju rečenog svetog čina obuzda ružan običaj be-
sramne ženske nošnje, koji se sve više širi. U naredbi
je odregjeno da se svakoj djevojčici, koja se ima kriz-
mati, izruči jedan formular što se tiče odijela za kri-
zmu, koji formular ima pročitati i vlastoručno potpisati
dotična kumica ili njena zamjenica. U iormularu je
propisano, da se pri sv. Krizmi djeca i kumice imadu
prikazati u potpuno pristojnom odijelu. Ovo ne smije
biti napravljeno od prozirne kakve ili prozračne tkanine,
koja bi nedostatno pokrivala ruke i ramena. Gornja
strana ruke mora biti pokrivena barem do lakta, Ogo-
ljenje vrata niže od grlene jamice takogjer je nepri-
pustljivo. Odijela krizmanica moraju sizati barem do
koljena. Biskup će mimoići, i neće krizmati onu djecu,
koja se prikažu nepristojno odjevena.
Kulturne vijesti.
Učimo se od naprednih naroda. Vrlo je zna-
čajno, što društva katoličke omladine najbolje napre-
duju kod najnaprednijih naroda. Takvi narodi smatraju
organizovanu kat, omladinu svojim mezimčetom i uz-
danicom, te stoga nijedna žrtva nije im prevelika, kada
se radi o kat. omladini. Na hiljade kat. inteligencije
radi kod kulturnih naroda u društvima megju omla-
dinom. No osim inteligencije, nalazimo i mnoge bistre
radnike i seljake, koji svojom naravnom vještinom
vode razna katolička radnička i seoska društva. Kako
su raširena ta društva, neka nam govore ove brojke :
God. 1912. u Njemačkoj bilo je 2656 katol. muških
omladinskih društava, sa 257.465 članova. Taj se broj
iza rata povećao za 40%, U samim gimnast. i šport.
društvima ima u Njemačkoj 180.000 mladića. — Fran-
cuska kat. oml. društva broje 150.000 mladića, a šport-
sko gimnast. 180.000. Napredna Belgija na jednom
prošlogodišnjem oml. sastanku skupila 30.000 mladića.
Italija broji 300.000 organiz. katol. omladine u
3200 društava.
Od slovenskih naroda najnapredniji su Česi. Kod
njih se razvila organizacija kat. Orlova do nevjerojatne
snage, tako te danas broji 135.000 članova. Taj broj