| Br. 25.
Poštarina plaćena wu gotovu.
DUBROVNIK, 23. juna 1925.
"Narod
God. VII.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare.
925. - 1925.
Slaga, ko reče, da smo lovor grana.
a
Mi porod jesmo vuka i arslana. (Nazor)
U povijesti stoji upisano, da je 995. godine, za
wrijeme borbe izmegju Istoka i Zapada, krunjen na
“duvanjskom polju Tomislav, prvi kralj Hrvata.
Deset vijekova historije prohujalo je Evropom
oput bujice donoseći i odnoseći narode i dinastije.
dna stranica povijesti priča nam : o rogjenju, cvatu,
noci i sjaju naroda, carevina i kraljevina — druga
a tranica donosi im nekrologe.
= Vijekovi su ragjali i opajali.... Iza Glorije
lijedio je Requiem,
Nekim su narodima sačuvali uspomenu nasljed-
M uicći njihovih zemalja u imenu ili jeziku, a za neke
| čitamo : Bili su... Vladali su... Imali su kulturu,
| dršavuu organizaciju, a sada su: Prošlost, koja
Trudi bogatstvo historiji i drugim znanostima.
Pred deset vijekova plovile su Jadranom hrvat-
galije: pred deset vijekova stražio je Hrvat na
ravi ; pred deset vijekova imali su Hrvati svoju
šnu državnu organizaciju i preduvjet toga — kul-
Miu; pred deset vijekova zvao je Hrvat : Dalmaciju,
Bosnu, Banovinu i Slavoniju domovinom Hrvata.
To povjesnica piše. :
Sadašnjost čuje : sa Jadrana i Drave, iz Dal-
udcije, Bosne, Banovine i Slavonije Glas hrvatskog
uroda : , Tu sam još na djedovskoj grudi ! Nijesam
već jesam i ostajem ! Pišem povijest i borim se
lobodnu budućnost !“
I Crvena Hrvatska pjeva , Slava“ Svevišnjemu i
za djecu svoju.
I Crvena Hrvatska klanja se Snazi i Geniju
tale djece svoje, koja su je čuvala i sačuvala.
I Crvena Hrvatska roni suze radosti i — .ra-
ranja.
Dijeljena, ali ne podijeljena ; odnarodjivana ali
dnarodjena mladenački kliče :
»Iu sam sestre ! Vijekovi su me izmorili, ali
u umorili
TO JE DAVNO BILO I SADA JE U NAMA |“
i
Tijelovo u Beogradu.
(Od našeg posebnog izvjestitelja.)
— Uzvišena Tijelovska svetkovina proslavila se
ima svečanim načinom u glavnom gradu Jugoslavije.
sam blagdan, u četvrtak, pošto je u Beogradu
ladni dan, bila je samo crkvena svečanost. Katolici
ipak svetkovali i u velikom broju došli u katedralu,
lje je u 10 s. obavio službu Božju kanonik O. Petar
šić izrekavši tom prigodom svečani govor o važ-
sti presv. Euharistije za život današnjeg društva.
i koru je mješoviti zbor otpjevao hrvatsku Vilha-
Misu.
nedjelju Tijelovsku bila je i crkvena i vanjska
ost. U 9 s. pontificirao je uz veliku asistencu
gr. Nadbiskup O. Rafael Rodić, a na koru je mje-
ti zbor otpjevao Gruberovu Misu. Službi Božjoj
ustvovali su : zastupnik Kraljev, odaslanstva Vlade,
istarskog Savjeta, Narodne Skupštine, Ministar Vjera,
Ired vojske s glazbom te veliki broj vjernika. Po-
je bilo kišovito vrijeme, procesija nije mogla izići
[erkve, nego se obavila u unutrašnjosti, Tri Evan-
ela otpjevana su na trim oltarima katedrale, a če-
u ,Katoličkom domu“. — Neposredno poslije
be Božje u katedrali slijedila je u Narodnom Po-
izvedba grandiozne klasične Pallestrinijeve
e ,Missa Papae Marcelli“. Ta izvedba bila je
novost za Beogragjane, koji su u velikom broju
ili Pozorište. U posebnoj loži bio je Nadbiskup
vojim kaptolom. Misu je uprav divno izvelo ,, Prvo
dsko pjevačko društvo“ pod ravnanjem g. diri-
Matačića, koji je bio burno aplaudiran, — U
opodne Nadbiskup je dao svečani banket u ho-
Excelsior« iz icima vlasti i svećenstvu, te tom
vo
dom nazdravio Papi i Kralju.
=
h Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
p38
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
U 42 popodne priredila je kat. učeća omladina
veoma lijepi koncerat u dupkom punom »Katoličkom
domu«. Sve točke pjevanja, sviranja i deklamiranja
izvedene su na opće zadovoljstvo. I ovog puta glavnu
su ulogu u tom koncertu igrale dvije mlade Dubrov-
kinje: A, Blašković i M. Švarc iz Cavtata, te su bile
predmetom burnih aplauza sa strane publike. Tako se
Tijelovo proslavilo u Beogradu crkvenom i vanjskom
svečanošću, A.
Hrvati u Rimu.
(24. - V. — 5 - VI.).
Vlak za vlakom stiže i u Petak 29.5.u vječnom
gradu ima preko 4000 Jugoslavena. Slovenci su na-
pose organizirani i čine zasebna hodočašća. U zadnjim
vlakovima ima većina Nijemaca i Madžara iz Bačke i
Banata, tako da Hrvata ima nešto više od 3000. U ve-
likoj masi gragjanstva i hodočasnika, kud god se o-
krenete glavom, a osobito po irgu Berninijevom i u
Pratima susrećete naše i raspoznajete ih odma. Po nošnji,
ponašenju, irobojci odmah prosugjujete : naš je čovjek,
naša je žena. Pokraj bogatog gospodina ili gospogje,
vidite gragjanina ili gragjanku, radnika, našu lijepu i
jednostavnu Bunjevku, Bošnjaka u svojoj narodnoj
nošnji s fesom na glavi, Bosanku sa svojim dimijama.
Ima ih iz svih krajeva prostrane Jugoslavije, svi su
staleži zastupani i jugoslavenski kolorit je potpun.
To je do sada najveće narodno hodočašće jubilarne
godine u Rimu.
Što je taj silan broj naroda nagnalo, da ne gle-
dajući ni na tehničke ni na finaucijalne poteškoće,
dogje u Vječni Grad ? Hrvati su ovime htjeli pokazati,
da su pravi. kršćani, katolici, :koji znadu cijeniti du:
hovno blago, što im 'se otvara ove jubilarne godine
u Rimu, pa su se htjeli njime obogatiti, Ali ne samo to,
Oni, slaveći slavlje hiljadugodišnjice okrunjenja svoga
prvoga kralja Tomislava, nisu mogli a da svoje veselje
ne priopće zajedničkom Ocu, čiji su prethodnici oba-
vili taj čin i kroz čitav milenarij pratili i potpomagali
hrvatski narod, da se on s njima poveseli, da blago-
slovi njihovo slavlje, njihov narod, te on, i dalje osta-
jući vjeran predajama svojih otaca, krči bolji i sreć-
niji život u budućnost megju ostalim kulturnim naro-
dima. Treći razlog, zašto su navrli u Rim, jest taj, da
obnove vjernost i odanost vrhovnoj glavi katoličke
Crkve. U vrijeme emancipacije od svake vlasti, kad se
i u hrvatskom narodu htjelo uvagjati novotarije, hrvatski
narod ovim impozantnim hodočašćem opetuje zakletvu
vjernosti Kristu i njegovu namjesniku, uvjeren o istini
onih riječi, koje su zlatom zapisane megju hiljadama
žarulja, prve zasjale svakome hodočasniku pod kolo-
som Mikelangjelove kupule: 7&u es Petrus et super
hanc Petram aedificabo Ecclesiam meam. Jer koji
hoće da ostanu uz Krista, valja da ostanu uz Njegova
namjesnika. Gdje je Petar, tu je Krist. Taj momenat
je kulminirao u svečanoj audijenciji u Subotu na sat
po podne: Dušom tijelom vijek sam tvoj, za krst
časni bijuć boj ! “
Kako je poznato, svi hodočasnici nisu mogli doći
istog dana, već je počevši od nedjelje 24. V. do petka
29. svagdano dolazio po jedan vlak preko Trsta, a u
srijedu dva, t. j. iz Trsta i Dalmatinci iz Ancone. Oni,
koji su dolazili preko Trsta, zaustavili su se neko vri-
jeme u Veneciji i Padovi. Oni iz Dalmacije pohodili
su sv. Kuću u Loretu. Vlakovi su redovito dolazili u
9 sati jutrom. Na staciji čekali su hodočasnike neki
od centralnog odbora iz Zagreba, koji su 2 dana prije
stigli, po koji izaslanik centralnog rimskog odbora i
vodići, koji su bili odregjeni pojedinim vlakovima.
Iz vlakova hodočasnici su išli na posebne tramvaje,
koji su ih vodili na odregjena im mjesta.
Poslije smještenja u stanove po redovitom pro-
gramu počeli su jubilarni pohodi Bazilika. I ako se'
ne može reći, da je u tim pohodima kod naših hodo-
časnika bio onakav red kao što se na pr. vidi kod
njemačkih hodočašća, ipak nastojanjem vogja i vodića
lijepo su ispali, te se je kod svih osobito istakla prava
i iskrena pobožnost see koja uz lijepo pjevanje
vrlo se dirnula gledalaca. Neke pjesme i Tebe Boga
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
urednik A, Fle. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
— Rukopisi se ne vraćaju, —
hvelimo iz gornjih krajeva osobito su se svidile.
U ovom pogledu treba posebno pohvaliti slovensko
hodočašće, koje svojim rasporedom pri jubilarnim po-
hodima i lijepo organizovanim pjevačkim zborom svima
je ostavilo lijepi utisak,
U ovim pohodima kao i pri pregledanju grada
vidjela se kod ogromne većine hodočasnika, ne neka
pusta znanstvena kurioznost, već prava i živa vjera,
zanimanje za sve ono, što je katolički papinski Rim
stvorio, s jedinom željom, da se ojača vjerski duh i
pricavi uspomena i znanje, kojim da se pobije one
puste i prazne fraze o natražnjaštvu i polutanstvu ka-
toličke Crkve. U tome su učinile na hodočasnike silan
utisak velike i inanje bazilike, katakombe, misijonska
izložba i Vatikan, Od tolikih su se čule krasne po-
hvale, uzdisaji, a ni suza nije falilo. Mnogi su s po-
nosom govorili: Koja je Crkva, koja kultura toliko
i takva šta učinila?
U petak večer 29, V. bilo je zajedničko klanjanje
u crkvi sv. Jeronima na nakanu Lige za socijalni mir
s propovijedi O. Harapina.
U subotu jutrom bila je zajednička misa u sv.
Klementu. Neznam s kojeg razloga, ali joj nije pri-
sustvovalo niti 5. dio hodočasnika. Hodočašće je kul-
miniralo u skupnoj audijenciji, koju je sv. Otac udi-
jelio u subotu popodne u jedan sat u sali nad por-
tikom vatikanske bazilike. U vrhu je bio Papin tron,
naokolo mjesta za naše Diskupe i centralni odbor,
ispred nekoliko mjesta za odličnije dostojanstvenike i
gospodu, a niže s desne strane prolaze muški, a sli-
jeve ženske. Nekoliko časa prije nego dogje sv. Otac,
vluč. Dr. Lončarić progje naokolo s kaležom, koji je
imao biti darovan sv. Ocu na uspomenu hiljadugodiš-
njice okrunjenja Tomislavova, da ga svi hodočasnici
mogu pregledati. Kalež je vrlo umjetnički izragjen,
donji dio od pozlaćenog srebra a čaša od sukog zlata,
sa posvetom. Djelo je zlatara Kerdića, koji je tu lično
prisustvovao. (G. dopisnik opisuje sada audijenciju,
o čemu izvijestismo u zadnjem broju. Op. Ur.)
Audijenciji je prisustvovalo i naše poslaništvo kod
sv. Stolice. Isti dan u večer Dr. Smodlaka u svom
stanu dade nekim kardinalima, svim našim biskupima,
i nekim rimskim ličnostima i odličnijim hodočasnicima
prijem sa fke d žable.
U nedjelju skoro svi hodočasnici prisustvovaše
svečanom papinom Pontiiikalu u sv. Petru, na kojem
su bila kanonizirana dva nova sveca. I to je silan
utisak učinilo na hodočasnike, koji su tome prvi put
prisustvovali i vidjeli svečanu papinsku povorku i sv.
Oca u čitavom sjaju i dostojanstvu. Mncegi su plakali
od sreće i zadovoljstva. :
U večer su opet svi hodočasnici, koji sa plokate
sv. Petra, koji s drugih mjesta promatrali divan suge-
stivan prizor, rasvjetu čitavog svetog Petra sa slupov-
ljem, a osobito Mikelangielovu gorostašnu kupolu. To
je prizor, koji se nigdje nego u katoličkom Rimu može
vidjeti, i koji nam predočiva, kako još i danas s va-
tikanskog brda polazi prava svjetlost čitavim svijetom,
i kako križ sa svetog Petra i danas gospoduje svije-
tom i diže sniske površine u visoke sfere duha,
ljubavi i jednakosti sve prave i velike duhove, koji
osjećaju, da u sebi nose nešto više nego što je čitav
ovaj svijet. Tog duha su se napojili kroz 7 dana naši
hodočasnici, i iste večeri počeli odlaziti preko Asiza
svojim kućama, da na domaćem ognjištu postanu apo-
stoli istog duha. Bio to plod ovog velebnog našeg
hodočašća ! : :
Sudeći po svemu meni se čini, da se može us-
tvrditi, uz neke sporedne manjkavosti, da je naše ho-
dočašće uspjelo i lijepo se afirmiralo. Najveći nedostatak,
po mom sudu jest to, što se u Rimu nije konstituirao
posebni odbor, koji bi se osobno brinuo za stanove
i hranu. Toga radi centralni je odbor u Zagrebu radio
preko druge čeljadi, pa se je dogodilo često, da su
oni trećeg razreda u zavodima i pensionima bolje sa
stanom i hranom prošli nego oni drugoga. Osim toga
onaj, koji je sastavio program hodočašća, bio je ili
pristran ili slabo upućen u Rim i programe drugih
hodočašća. Dok sva hodočašća u pohodi
a bazilika
m