Poštarina plaćena u gatovu.

 

 

'arodna

DUBROVNIK, 28. jula 1925.

God. VII.

vijest

 

- Cljena je listu 5. Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
5 Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

 

| Radićeva jabuka Hrvatima!

Beogradska »Politika« br. 6187. od 17. jula 1925
donosi izjave Stjepana Radića, OI kojima se nalazi
i ova slavka:

»Drugi je razlog (zašto je postao republikanac)
koji nije poznat i koji vam sad kažem, opasnost od
| klerikalizma. To je velika opasnost. Eto Korošec je
| tu, i on je patriota i nacijonalista slovenački, ali glava
— glava mu je u Rimu. Znate, po mom mišljenju je
klerikalizam tolika opasnost, da se naš hrvatski narod
ne će nikada pravo slili sa srpskim, dok se Hrvati
ne oslobode Rima i to posvema. Ne mogu Hrvati
preći na pravoslavlje to nije potrebno, jer bi tu
odmah nastale velike i jake kontraakcije. Ali ja sam
uvijek o tom razmišljavao, da bi trebalo stvoriti hr-
vatsku crkvu, nezavisnu od Rima, nacijonalnu, koja
\bi se sa srpskom pravoslavnom (dakle ipak konačno
prelaz na pravoslavlje! Op. Ured.) lako spojila...
Možda će vremenom biti moguće upotrebiti zato sta-
katoličku crkvu, — to ja sada samo mislim, još
neznam, da li je tako, ali možda. ;No svakako to može
| provesti samo tuko široka i jaka organizacija kao
što je n. pr. ova naša seljačka HSS (i to_je dakle svrha
slrake 2 Op. Ured)... Poslije oslobogjenja, dakle,
\porastao je, kako znate, klerikalizam i megju Hrva-
imo. Čitava sela, čitavi kotari pa i čitave županije
(dolazile su pod utjecaj klerikalacu, naročito u Slavo-
i. E to je bilo urlo kritično. Klerikalci su agitirali,
će Srbi Hrvate ,povlašiti“ itd.... To je dakle,
drugi razlog bio, zbog kojega smo banuli u narod

lagerom“ repul:like. jer je to bilo nešto novo, nepo-
alo i izgledalo..je nešto. veliko. ... Znate ja mislim
nema potpunog narodnog ujedinjenja bez vjerskog.
o si je svaki narod stvorio svoju crkvu... Zato
\koji hoćemo, da uzgradimo ili barem stvorimo
duvjete za potpuno duhovno hrvatsko srpsko je
stvo, moramo stvoriti jednu svoju vjeru. Naravno

 

 

 

 

   
 
  
  

 

 

 

 
  

   
  
   
   
  
     

generacija morala ispuniti bar jedan preduvjet, a
je da se Hrvati oslobode Rima. To će biti za par
ina, ako mi Hiwati i Srbi budemo složni, i ako
dimo državu, pa dobijemo vremena i mogućnosti
dobro pripravimo široke hrvatske slojeve, pa ma-
i za hrvatsku starokatoličku crkuu“,
Treba li k ovomu nadocati kakvcg iumačenja ?
la keko je Radić predao Hrvate Pašiću i centralizmu,
20ove nas da se odreknemo Rima i katoličke crkve, pa
la preko starokatoličke crkve pregjemo na pravoslavlje.
ka kako je ubio u hrvatskom narodu svaku vjeru u
)olitiku, u poštenje, u ideale, u borbu za jednakost,
i iza kako ga je bacio u kaljužu očajanja i disorijen-
tije, nakon šest godina takvog rada veli u lice svemu
llarodu, da su se cn i njegovi drugovi hotimice slu-
HI lažiu, demagogijom, da su svijesno i hotimice za-
eg igjali narod, da ga oslobode austrijanšline i klerika-
izma (= katolicizma). Hoće li dakle i dalje vjerovati i
lasovaii za Radića hrvatski seljak i radnik? Zadaću
lijepljenja od Rima preuzela je Radićeva politička
ika HSS. To treba zapamtiti |
Katolici, Hivati, moramo biti uvjereni, da ćemo
oja prava očuvati samo jakom političkom organiza-
jom. Jedino na taj način možemo dostojno odgovoriti
la Radićeve protuvjerske ispade!!!

Dioničko društvo RR.

Moderno. društvo toliko napojeno parfemom slo-
[ptoumija, demokratizma i slobode, protegnulo je
1 lonička društva sa trgovačkog polja na kulturno-po-
ičko.: Trgovačke surovine i objekte zamjenilo je živom
om“, koju kod osvajanja znade nazivati i naro-
te s njome rukuje isto onako, kao što se.utrgo-
rukuje surovinom ili gospodarskim objektom. U
om rukovanju leži i uvjet uspješne trgovine, jer
- »masa“ sa mozgom, dušom i obrazom dovela
Z0g bankrota,  Pokažu li se ma ,masi“ takovi
vi d. d., preko svojih organa, poduzimlje on
vanje: silu ili >, psihološke metode“, v
kakova a narav. ai 3

 

   
  

 

    

 

 
  
  

    

ije sada aktuelno, proći će tu generacije. No naša,

Izlazi svakog Utornika.

Pojedini broj 1:50 Din.

Dionička društva sišu danas dobrim dijelom mo-
derno i ,napredno“ čovječanstvo. Da ,mase“ nebi toga
opazile d.d. nište svaku ideju, pomoću koje bi ,masa“
mogla doći do uvjerenja da ima čovječja prava i do-
dostojanstvo, Jer je to u prvom redu religijuzna ideja,
navale_na nju zauzimlju dobar dio ,rada“ naprednog
političara.
a I g. je Stjepan Radić ,napredan“, ai veliki poli-
tik“. Njemu se je doduše bila dogodila ,mala“ ne-
zgoda, da je uslijed djelovanja neke ,više“ sile izgu-
bio slobodu, a prema tome i mogućnost da sudjeljuje
u kakovom d. d., što je bio cilj svili njegovih nasto-
janja, i za što je on iz sebe izlučio toliko velikih
ideja i nacrta“ Ali ipak sretno je prošlo i on je sada
slobodan. Sedam godina živom i vatrenom riječi, tam-
buricom, zastavama, novinskim člancima, adresama i
velevažnim putovanjima, a nadasve ,psihološkim me-
todama“ sakupljao je dragocjeni materijal ,masu“ da
bi mu kasnije taj kapital pomogao do vladanja ili bar do
odlučujućeg položaja u kakvom d. d. U modernoj tr-
govini nema mnogo obzira ni moralnih .,skrupula“,
pa zašto da ih budei u političkoj trgovini s , masom“?
Zato su zakletve g. Stjepana Radića na ,mirotvornu
čovječ. republiku“, zahtjevi za konfederacijom, federa-
cijom, hrv. saborom i banom i sve druge nebrojene
ideje“ i ,zahtjevi, za koje se narod mora boriti, jer
je u njima njegov spas“, prave ,sitnice“ za svakoga
»pametnoga“ čovjeka, koji se u politiku razumije. Nije
glavno salus patriae, već dobro ,vodje“ i zato je g.
Radić da ukloni sa svoje glave: ,višu silu“ poslao
svoga trgovačkog putnika i člana familje Pavla, da li-
cilira obiteljskim dobrom ,,masom“ isto onako, kao

- što. -\sgovac..licitira. kukuruzom... kad. mu. cijena_pada,

da bi bar nešto za'se zadržao. Licitacija je trajala duže
vremena. Radikali su dobili svu .pokvarenu“ robu da
je spale, a Stipino su siromaštvo popunili fiktivnim
»hartijama od vrednosti d. d.“ i socijalotvornom poli-
tikom, koja doduše nije isto što i mirotvorna, ali koja
će uspješnim ,psihološkim metodama“ stupiti na njeno
mjesto. G. Radić je dobio i mnogo na časti. Političari
se guraju da mu ponude obraz na poljubac i ako su
do jučer bili za nj magarci i t, d.

Ali g. je Radić bio vrlo nesretan u biranju obje-
kta svoje trgovine, jer ono što on drži masom nije
masa već živi osjećajući hrvatski narod, koji ima i dušu
i obraz. Mi nećemo oporeći, da je g. Stjepan Radić
pokazao veliku sposobnost u sakupljanju naivnog di-
jela hrvatstva, koje u svome poštenju nije moglo po-
misliti na svu moralnu niskoću, koju je u sebi krila
mmirotvorna“ politika, niti ćemo ustvrditi, da će biti
tako lako razočarani: narod poslati na drugi front; ali
smjelo ističemo, da će Stjepan Radić kroz kratko vri-
jeme doživjeti ono, što mora doživjeti svaki onaj, kome
je narod — ,masa“, a narodno dobro i obraz —
bagatela.

Od d. d. R.R., a nadasve od nadošlog R oče-
kujemo mi pristaše hrv. kat. pokreta mnogo zla, ali i
predsjećamo onu divnu snagu, koja će dovesti do ostva-
renja naših ideala, koji suiideali razumne i osjećajne
duše našega naroda.

Mi novo d. d. RR. pozdravljamo, jer će njegova
tama probuditi i kod Hrvata i kod Srba i kod Slove-
naca želju, za jakim svijetlom, koje će u Jugoslaviji
nastati samo bratskim sporazumom -ne na bazi Vidov-
danskog Ustava sinekura, već na bazi Ustava Ravno-
pravnosti i Demokratije.

Konarts 16 proučavanje istočnoga bogoslovlja

(0d s posebnog izvjestitelja).

i i Ljubljana,: 17. VII. 1925.

Prvotno zamišljen za najuži krug specijaliziranih
znanstvenika razvio se taj sastanak u veliki megju-
narodni kongres, koji je doveo u inače mirnu i tihu
Ljubljanu mnogo odličnih gostiju, da pokažu zani.
manje i pomognu raširenju ideje apostolstva sv. Cirila
i Metoda, a -jer je istočno pitanje najviše vezano za
sve slovenske narode, to su ti bili časno.i mnogo-
brojno zastupani. Ideja Cirilo-Metodska ima već za

 

Oglasi, Zakie i priopćena po poseinom cijeniku. —
urednik A. FI&. —
Tisak Dubrovačke e e — Rukopisi se ne vraćaju. —

Odgovorni
Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, —

sobom slavnu tradiciju četiriju megjunarodnih kon-
gresa. Po svjetskom ratu je ugled i uplivte ideje silno
narasao, jer je postalo očevidno, da istočna crkva u
velikom dijelu čuva i uzdrži baštinu katoličke crkve,
ali da se ipak u mnogočem bitno razlikuje od zapada.
Djelovati za megjusobno približavanje bila je ideja
sv. Ćirila i Metoda. Ljubljanski kongres ima ipak nešto
nova, znaćajna ; bio je naime prvi megjunarodni kon-
gres posebne vrsti, znanstveni kongres za proučavanje
istočnoga bogoslovlja, koji je htio na poseban način
djelovati u duhu naših dvaju apostola. Nije se ras-
pravljalo directe o sjedinjenju crkava, već je kongres
imao u prvom redu akademski, znanstveni značaj, da
megju katolicima, osobito megju katoličkom inteligen-
cijom pospješi poznavanje istočne crkve. Zato su se
sabrali na kongresu najbolji i izabrani poznavaoci is-
točne crkve, da u predavanjima razjasne najvažnija
pitanja, koja čine razliku izmegju istoka i zapada.
Predavanja prvoga dana bila su posvećena pojmu crkve
i crkvene jedinstvenosti; drugoga: oblicima i duhu
istočnih bogoslužja; trećega : o oblicima i duhu istočne
askeze i istočnog redovništva. Tom prigodom su se
priredila predavanja za šire krugove; sa strogo znan-
stvenim kongresom bio je će poučni tečaj o
istočnoj crkvi, crkvene svečanosti i pučke priredbe.

Uz prvu i glavnu znanstvenu svrhu imao je kon-
gres i religioznu. U istočnoj crkvi živi duboka pobož-
nost; u istočnoj slikovitoj. i misterioznoj liturgiji sakri-
vena su bogastva, koja bi i nama morala biti sveti i
svijetli uzori i religiozna strana istoka vrlo je važna.

Obiluo i odlično prisustvovanje je svjedok velike
važnosti kongresa. Dugo već Ljubljana nije imala tako
odličnih. i znamenitih gostiju. : Preko 300 zastupnika
crkve i znanosti je dohrlilo amo, a Sv. Otac Pijo XI.
poslao je kongresu apostolsko pismo.

Predugo bi bilo nabrajati sve odlične osobe, zato
ćemo navesti samo najodličnije. Biskupi su bili slije-
deći: Dr. L. Prečan, metropolit olomuški, Dr. A. Ba:
uer, O. Rafael Rodić, beogradski nadbiskup, msgr. H.
Perzezdiecki, biskup podleski, Dr. A. Hloud, biskup
katoviški, Dr. Dionizij Njaradi, Dr. J. Marušić, Dr. A.
Jeglić i Dr. A. Karlin.

Iz Srbije su bili megju drugima : prota S. Dimi-
trijević, prof. univ. sa gospogjom, Dr. I. Stefanović
sa gospogjom, univ. proi. Dr. L. Mirković sa gospo-
gjom, ruski novinar Lidorov, asumpcijonist P. Privat
Belard, mnogo profesora, svećenika i akademičara,

Iz Rima: profesori Istočnog instituta : M. d' Her-
biguy S. J., Bogumil Spačil i M. Viller; profesor grč-
kog kolegija P. P. de Meester, msgr. Margotti, Dr. S.
Sakač; iz ,Coleggio Angelico“ O. fr. J. Budrović. Upra-
vitelj Zavoda Sv. Jerolima msgr. Biasiotti nije mogao

da dogje, zato je poslao kongresu srdačan pozdrav.

Iz Francuske: ravnatelj sjemeništa u Lille-i domi-
nikanac O. H. I. Omez. Iz Londona: novinarka miss
Anie Hristić; iz Carigrada: prof. P. R. Janiu, P. S.
Salaville; iz Sofije O. D. Ghiuloff; iz Beča Angelica
Alexandrescu.

Iz Poljske: prelat A. Okolo-Kulak, kan. Chodni-
evicz, koji je bio s msgr. Cieplakom u zatvoru u Ru-
siji osugjen na smrt, prel. V. Balul, asistentica na var-
šavskoj universi Dr. jur. S. Rynkievicz.

Iz Čehoslovačke: J.: Stavčl, O. Karlik, Dr. J.
Vašica, prof, Dr. K. Kadlec, šef redaktor L. Zamikal,
Dr. A. Fuchs i mnogo drugih profesora, svećenika i
inteligenata.

Iz Hrvatskih krajeva : univ. prof, Dr. A. Živković,
Dr. J. Barac, Dr. A. Gachs, Dr. S. Bakšić, Dr. A. Pre-
šeren, provincijal S. J., O. Cikojević, provincijal
iranjevački, upravitelj sjemeništa Dr. I. Višošević, Dr.
Erančisković, Dr. A. Spiletak i Dr. Z. Marković, prof.
Dr..J. Oberški, prof. Dr. Rogošić i Dr. Guberina i t. d.
Dominikansku dalm. provinciju je zastupao prof. Dr.
A. Rabadan. Iz same Slovenije ih je bilo vrlo mnogo
oko 300 što profesora, raznih doktora, svećenika aka-
demičara i t. d. :

“U nedjelju osvane. ktasan dan, vedar i sunčan,
kakovih u. Ljubljani imamo vrlo malo, kao daj je sama
priroda htjela da pozdravi te mnoge, odlične goste.