Br. 32.
Naro
Poštarina plaćena u gotovu.
DUBROVNIK, 11. augusta 1925.
dd
God. VII.
na Svijest
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
RON tO] i AVA oO Diet Hrv. ETE
Organizacija omladine.
Živimo u doba, kada borba izmegju kršćanskog
“svjetovnog nazora s jedne i modernog lažnog slobod-
njaštva 5 druge strane kod nas zauzimlje sve veći mah.
Neprijatelji Krista i Njegove Crkve ulažu sve sile, kako
(Bi došli u posjed svih pozicija u društvu, konkretno
\u državi, samo da onda lakše dogju do svojega cilja,
U rukama im je kapital, s kojim uzdržavaju opasnu
\velesilu — novinstvo. Pomoću jakih političkih organi-
ztcija dolaze do vlasti, gdje im se pruža najbolja
(prigoda da provedu svoje kulturiobojne nacrte. Dok
ši naime ma vlasti, stvaraju zakone, koji trajno vrše
pogubnu funkciju dekristijanizacije pojedinaca te dru-
| štva uopće.
Ali E svega tega, najveću pažnju posvećuju
\otnladini. T znaju oni, da je to uzdanica, koja će
lanas - MR da stupi na poprište rada i zauzime važno
mjesto u javnome životu, Zato nastoje, da škole, u
jima se odgaja omladina, monopolišu za sebe i tako
Ih oslobode svakog drugog upliva, koji bi mogao da
(iu najmanjoj mjeri paralizuje njihov pogubni rad,
olskim zakonima hoće da istisnu Crkvu, koja preko
većenika-katehete vrši misiju, danu joj od bož. ute-
neljitelja Krista, da naime uči ljude u vjeri i izvrša-
nju zapovijedi za njihovu vremenitu i vječnu sreću.
druge strane stupaju bezdušni agitatori pred omla-
inu, pak joj umješto pravog odgoja srca u smislu
liteia kršćansko-katoličkog morala vrlo zamamno pru-
čašu punu slatkog otrova krivih nauka te po-
ne zabave i uživanja. Služeći se pokvarenom no-
nom, knjigom, osobom ili protuvjerskom organiza-
mlade ljude od uske staze kreposnog života, a svraća
a široku cestu, koja vodi u očitu propast. Pod
kom slobode baca ih u pravo ropstvo u prvome
edu neurednih sklonosti i strasti, Čine, da mladi He-
akli, pogriješivši pravac života, konačno izgube ono,
o i jest karakteristika čovjeka, naime bistar zdrav
um i jaku volju, koja znade da kroti neuredne
_ Proti tome ustaju pravi ljubitelji mlađeži, koji u
joj vide četu vitezova, sa slikom božjom u sebi —
tlom dušom.
Pogubni upliv bezvjerskih i protuvjerskih i uopće
noraln h nastojanja modernog slobodnjaštva parsli-
u pomoću pozitivno kršćanskih omladinskih orga-
zacija. Jasno je prama tome, da su ove kršćanske
mizacije najveći im u oku pristašama liberalnog
ukršćanskog svjetovnog nazora. Stoga se služe
im moguć m sredstvima i načinima, kako bi onemo-
gućili njihov upliv na omladinu u narođu i uopče u
uštvu. I jer su danas, osobito kod nas, oi
opolizovali patriotizam“ i ,državotvornost“ r
sni kvliurnobojni elementi, slikaju ove elice
o protidržavne, i prama tome kao one, proti kojima
ba upotrebiti svu ,prosvjetnu“ i policijsku politiku,
se uništi,
_ Megjutim, ko ima i malo zdrava razuma, jasno
ća da se za tim krije tendenca, onemogućiti svaki
'na podlozi i u smislu kršćanskih načela.
"navedemo jedan konkretni primjer ! Eo orlovstvo,
oti kojemu se osobito burie, jer je takmac liberalnog
kola, opstojalo je u nekim djelovima naše države
NAR LA SLS
lite u Suboticu !
jite u filma I
Bjema je je listu 5. Din. mješečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
tijom, odvraća. pokvarena .slobodnjačka inteligenci.a.-
Izlazi svakog Utornika. v
Pojedini broj 1:50 Din.
i prije nego se je sklopila država SHS. Pa odakle
onda ,protidržavnost“ Orlovstva ? Orlovstvo je orga-
nizacija, koja odgaja dosljedne, praktične kršćane sa
svim dužnostima što ih imadu prama Bogu, sebi, na-
rodu i društvu. I u tom odgoju uključena je i prava
državotvornost i patriotizam, daleko bolje i solidnije
nego li je ,državotvornost“ i patriotizam maglovitog
i nedosljednog liberalizma te tajanstvenog framasun-
stva kod nas, koji provagjanjem svojih krivih načela
faktično podgrizaju temelje zdravog razvitka pa i sa-
mog opstanka naroda i države.
Svaki onaj, koji znade da cijeni čovjeka i njegovo
dostojanstvo, dobro naroda i države, znat će da cijeni
i važnost kršćanskih organizacija uopće, osobito pak
omladinskih,
Zato, kršćanski, katclički roditelji, pazite ko vam
odgaja djecu i u kojim se organizacijama sakupljaju.
Omladino kršćanska | Ako želiš dobra sebi i na-
rodu, Tvoje je mjesto jedino u kršćanskim organiza-
cijama, megju kojima Orlovstvo zauzimlje prvo mjesto |
,Ujedinimo se i u ekavštini“!
Netom je Stjepan Radić, da se izvadi iz tamnice,
rekao nešto, što ni poznatom ,najintegralnijemu“ Ju-
goslavenu g. Pribićeviću nije palo na um reći, naime,
da ne može biti potpunog narodnog ujedinjenja bez
ujedinjenja i u ojeri, i to tako, da se Hrvati ,oslo-
bode R ma“, i stvore za sada svoju ,nacionalnu cr-
kvu“, koja bi se poslije ,sa srpsko-pravoslavnom
crkvom lasno spojila“, — izvjesni krugovi u Beogradu
kao da su tu njegovu tiradu jedva dočekali, a da iz
nje povuku za sebe i druge konsekvencije.
U Beogradu izlazi list -»Narodna Prosveta«, kao
»Organ jugoslavenskog učiteljstva“. Taj list u svom
broju cd 30. pr. jula, pod napisom: ,Stjepan Radić
o vjeri“, donio je ulomak iz Radićeve izjave što se
odnosi na vjeru, kako ju je saopćila bila: sPolitika«,
a neposredno za tim, u istom broju, članak nekoga
An'e Bursića, ravnatelja gragjanske škole u (valjda u
P dečevu selu, jer ne piše gdje), pod napisom:
Ekaoština ... i valja reći da taj Bursić, sa svoga gle-
dišta, ima pravo ! Jer doista: ako, prema riječi g.
R dća, za održanje narodnog jedinstva nije dosta ona
dobro poznata riječ: ,Brat je mio koje vjere bio, ako
bratski čini i postupa“, već se za to hoće još i pot-
puno duševno slijevanje sa Srbima pod cijenu, da Hr-
vati napuste Rim, taj centar katoličkog jedinstva :
onda, umuje g. Bursić, zašto da se ne ujedinimo i u
— ekavštini ? ,Ujedinimo se, kaže on, i u ekavštini.
Sve ono što čini neku nepotrebnu diferencu uklanjaj-
mo, a što nas više spaja prigrlimo“. Vjera je — ba-
rem prama shvatanju g. Radića i g. Bursića — jedna
»nepotrebna diferenca“, a ,nepotrebna razlika“ jest i
pismo (latinica i ćirilica), pa i književno narječje (ekav-
ština i ijekavština). Da svih tih ,nepotrebnih difere-
naca“, jednom nestane, učinimo evo ovako: Jedna da
bude ,nacionalna“ vjera i to pravoslavje; jedno ,na-
cionalno“ pismo, i to — ćirilica; jedno književno na-
rječje, i to ekavština!... pa ako se nakon takove
sretno izvršene operacije, Hrvati potpuno ne sliju sa
Srbima — odsijecite vi meni glavi!
»Horizont se — piše g., B. — pomalo vedri (raz-
vedrio mu ga je Radić!), pa iznašam i gornju temu
(ekavštinu), da se i to uzme u pretres, : će se za sve
VALNA NN LA LN Na LA LN a AN
Veliki privredni vašar!
?
HS. i
X =
Oglasi, Zahvale i priopćena po posebnom cijeniku.
urednik A. FlIe.
el 8 o GEO ee = a se ne Em =
Prvi je referisao P. M. Viller:
Odgovorni
— Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“,
udžbenike upotrebi ekavština“. Nego, da se ne bi
reklo, da on to tako prosto mlati za ekavštinu, a da
ne navodi nijedan konkretan razlog za nju, pokušao
je da i 0 tome nešto ,specialno“ reče, a što je rekao
nije nego juha većkrat pogrijana, stvari već stoput iz-
nesene a stoput pobijene... Smeta mu ipak Vuk Ka-
radžić i Gjuro Daničić i njihovi temeljiti razlozi za
Južno a ne za istočno kao književno narječje, ali se tješi
tijem što kaže: ,da su oni danas živi, i oni bi bili za
ekavštinu“ — kao da bi Vuk i Daničić bili ljudi, te
bi svoje čvrsto znanstveno uvjerenje bili sposobni (da
su danas živi) izložiti na prodaju na današnjem poli-
tičkom pazaru !
Ima ipak jedan strahoviti razlog za ekavštinu,
kojega, što znam, nije dosad niko iznio, a iznosi ga,
i to u prvom redu, taj g. Bursić. Što bi to bilo ? Eh,
to vam je razlog — štednje! Kad bi se, veli on, u
sve udžbenike uvela ekavština, »prištedilo bi se na
stranici po jedan redak“, što bi po njegovu računu,
bila ogromna štednja, tolika, da kad bi se ona već
prije bila provela, bila bi se time bez sumnje (ovo je
moj račun!) silno pospiješila izgradnja nove državne
Gimnazije u Dubrovniku I... Grehota!
Megjutim je taj g. Bursić re samo velik štediša,
nego i izvrstan poznavalac našega jezika, navlaš gra-
matike, što se vidi po svemu, a osobito po riječima
kojim završuje svoj članak: ,Proti znanstvenih i in-
ternacionalnih .rečima ja nisam“.
Proti znanstvenih rečima! | to se još zove da je
»tavnatelj gragjanske škole“ u nekomu mjestu ove
sretne Eshaezije ! M.
Nongres za proučavanje istočnoga bogoslovlja.
(Od našeg posebnog izvjestitelja.)
Svršetak.
Popodne su se vršila pučka predavanja. Prvi je
govorio Dr. Njaradi: o Euharistiji i crkvenom jedin-
stvu. Biskup je bio burno aklamiran.
Slijedio je zatim referat P. R. Rogošića : o sadaš:
njem stanju istočne crkve. Osvrnuo se osobito na Sibe.
Pastirsko je djelovanje kod njih slabo, jer vlada nesu
glasje megju mlagjim i starijim svećenstvom i jer su
niži i viši kler dva različna dijela, megju kojifna nema
jedinstva. Mnogo isčekuiu Srbi od bogomoljskog po-
kreta, koji visoko cijeni ispovjed i pričest, Sv. Sinod
je god. 1923. odredio, da svećenici napram tom po-
kretu zauzmu stajalište neutralnosti ili bolje protekto-
rata. U današnjoj srpskoj crkvi je mnogo problema i
mnogo. reforama na dnevnom redu. Pred narodnom
skupštinom je sada ,zakon o srpskoj crkvi“, s kojim
se ne slažu potpuno srpski biskupi. Mnogobrojni sa-
mostani govore za ljepšu budućnost srpske crkve.
Msgr. Margotti je s velikom juridičkom spremom
i okretnošću predavao o odnošaju Codex-a prama dis-
ciplini istočne Crkve.
Treća znanstvena sjednica se je vršila u srijedu.
o redovničkom i sve-
ćeničkom uzoru na grčkom istoku do IX. vijeka. Redov-
nici su živjeli vrlo različito, svi čeznuli za savršenošću
na različite načine. Megju ciljem redovnika i svećenika
je bila prvotno neka antiteza. Redovnik se mora od-
reći samoga sebe, bježi od svijeta, svećenik je po-
srednik megju Bogom i ljudima. Na dugo je još go-
Dogijite u Suboticu 1 :
OPšti VELIKI VRŠAR i IZLOŽBA u SUBOTICI otvara : se 2. augusta a zaključuje se 31. augusta 0. g.
Stalne legitimacije daju posjetiocima pravo na. povlasticu od. pie. na četičnijeioja Kralievine S.H.S., Čehoslovačke, Rumunije, Italije
Magjarske, isto i na parobrodima Kraljevine S.H.S. =. : i
=. Legitimacije za izložbu i vašar mogu se nabaviti u državi: kod svake trgovačke i zanatlijske komore, i svakog See novčano
da, u Ozu pak: kod svakog 'kotizulata i trgovačkog zastupstva. Kraljevine $ i
Svaki EE izložbe besplatno ije. osiguran. protiv čjeleon ozlede.
banaka.
'Dogjite u SuloticnI