Poštarina plaćena u gotovu.

 

 

Br. 35.

 

DUBROVNIK, 2. septembra 1925.

Narodna Svijes

t

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

/ Cijena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po: posebnom cijeniku.- — Odgovorni
OOO : ' urednik A. FI&. — Vlasništvo ,Odbora ,Narodne Svijesti“.  —
Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rukopisi se ne vraćaju. —

 

Gore srca!

Rat je uništio mnogo moralnih vrednota kod nas
iu svijetu. Duše ljudske preokrenule su se naglo,
kao što se naglo prevrću nerazumne i neosjećajne
_ stvari djelovanjem više sile, Porok je poplavio svijet,
a istrgat se iz njega svijet nije znao, jer je izgu-
bio zdravi moralni kriterij. Mjesto moralnog kriterija
postavio je kriterij ,zdravog naprednog razuma“, ko-
= jemu je glavno načelo: korist i lagodan život. Taj je
= kriterij postao odlučan faktor i u privatnom i javnom
životu. Propagiraju ga najvećma oni koji neprestano
viču o slobodi, državi i naciji. Što je narod nekad
| smatrao poštenim, tumači mu se da je ,glupo“ ; mo-
| ralne obveze postale su ropstvo“ ; defraudacija na
račun pojedinaca i cjeline ,silnice“ itd.

Oportunizam kraljuje. Nije poštedio ni našega
"naroda i ako mu duh još nije ubio. Dobar dio inte-
ligencije ubraja se ipak megju njegove sljedbenike.
Trenutačni uspjeh postao je božanstvo. Tome božan-
“stvu žrtvuju se bez najmanjega prikora savjesti poli-
Otički i moralni ideali, inleres općenitosti, budućnost
"naroda — sve samo za to da oslobodi toga ili onoga
ida mu osigura dobar i bezbrižan život. Političko
\aeroplanstvo postalo je normalan pojav, skakanje iz
jednoga ekstrema u drugi vrši se bez promišljanja i
bez brige za patnje onih kojih slijede. Ideja i program
“nijesu više ništa. Na njihdvo mjesto stupio je »šlager“,
koji može i u samom jednom danu biti par puta ra-
gličit. Najžalosnije je to da naša inteligencija, pa i
ona koja ima čvrsti moralni kriterij i koja je njegovo
ropagiranje uzela za cilj svoga života, sve to gleda
nemiče se, pače svemu tome daje , općenito opro-
lenje“. šramote i obraza u politici više nema. Ne-
vjesnošću i zaboravljivošću mase zaboravlja se sto
e stranka ili izvjestan čovjek jučer govorio ili radio
a jednu njegovu laskavu riječ nalaze ti ljudi oprav-,
\danje za svaki, pa makar neznam kako neočekivani
štetni preokret.

Demokratija postala je inkarnirani ,Pagliaccio“.
(Zabavljaju se ljudi s njome po zborovima i u skup-
štinskoj sali. Iz vladanja i zakona diše drugi duh. Pa
ipak se cinično ljube seljaku žuljevi. Čemu sloboda,
mu jednakopravnost i jednakovrijedunost, čemu borba
narodna i čovječanska prava, za vječne moralne
dnote, za čast i dostoianstvo individua “i narodne
upnost, za vjerske ideale? To može biti samo ,šla-
tr“, Ali ići za tim glupo“ je, jer zahtjeva puro žr-
va i pregaranja. Čemu to kad se može dobiti mate-
tijalna korist, karijera, bez truda samom vještinom u
rabljivanju zgodnih momenata! To je mjerilo, kojim
jere politiku izvjesne stranke i po kome davaju sebi

 
  
 
  
  
  
  
   
  
  
   
   
  
   
  
  
   
   
  
   
  
  
  
   
  
   
 
   
   
  
  

 

 

Tačno plovanje dubrn. pom. akadmičva za Copa

Priopćuje dubr. akademičar Luko Marčinko.
(Nastavak.)
Carigrad.

_ Ujutro 16./7. okolo 8 sati iza San Stefana opa-
4smo u daliini Carigrad. Sunce je obasjavalo džamije,
tisoke kupole i munare. š

/ Čim smo se više približali, tim je broj munara
stao na stotine, Najljepši pogled pružio se je pred
ma: kule, tvrgjave, kuće, tornjevi, kućice, zgrade
& to se je blijeskalo u jutarnjem sunca. U okolici
omnog grada na sve su strane ljetnikovci i stanovi
tvrtovima punim _ zelenila. Visoke kule, ,Jedi kule“
onosito odregjuju granicu. pravog turskog grada,
Ito se dižu niske kućice pribijene uza strmu stranu,
gromni i u travi obrasli gradski bedemi sa osutim,
rovaljenim zidinama, pa opet omanje kule, gdje su
tkad mučeni izdisali neposlušni podanici i smjeli
vjerenici sa isušenim i ispijenim čovječjim kostima.
Sve smo bliže! i bliže dolazili ovome lijepom
egradu. S jedne strane stoji Carigrad, a s druge
\utari, Na 11 sati usidrili smo se, a popodne ma 4
ia izagjosmo te tramvajem otigjosmo u Stambul.,
\ovdje svukud nude turci noseći na plećima svako-
o voće i slatkiše, na kojima je sjelo tisuće muha.
Otigjosmo. do džamije Aja Sofija, koja-se-ponosi

i narodu smjernice, Opozicija je za te stranke samo
zato, da se demagoškim obećanjima dokopaju većine,
Kada to postignu onda načela, koja su u svojoj borbi
proglašivali za sveta, gaze, zaboravljaju, odbacuju kao
nekorisna i kao bivše izrabljeno sredstvo za postignuće
cilja : svoje lične moći i koristi. Stalnih načela, koja
sama sebe opravdavaju, koja vrijede uvijek i posvuda
ueodvisno od bilo kakovih okolnosti, načela koja zahtije-
vaju svaku žitvu, li ljudi, ne poznaju i ne pripoznavaju.
Razumljivo je da se ti ljudi posmjehuju i naj-
žučnije obaraju na one, koji još drže do principa, koji
otklanjaju svaku liferaciju sa svojim vjerskim čovje-
čanskim i marodnim idealima, koji se ne obaziru na
moć većine, već na ideju za koju su spravni sve trpjeti,
Što će bili ako se i narod počne posmjehivati,
ako njihov politički ,pragmatički“ moral počne pri-
primjenjivati u cijelome životu ? To neka razmisle oni,
koji davaju ,općenito oproštenje“ i koji traže da bude
»in_politicis libertas“, Jer ovaj politički moral nije
samo Ridićev, ovo je politički moral svih »antikleri-
kalnih“ političkih struja. Političko pitanje je konačno
moralno pitanje, a zar može kršćanin odijeliti moral
od kršćanstva? Ne može zato u ovom slučaju biti
»in_ politicis libertas“, ako se politika u kršćanskim
zemljama ne ravna po kršćanskim načelima. Indiferen-
tnost je ovdje isto što i antikršćanstvo. Jao si ga po-
jedincu i narodu ako mu kršćanstvo ne prožimlje sve
čovječje !
Zato: Gore srca ! I pomozite hrv. katolici, što se
gubite u raznim strujama i ištete ideje u prazninama,
mjesto na kršćanskom vrelu. Pogledajte hrv. kat.
omladinu ! Još se nikada nije tako gibala, tako čez-
.nula_za izgradnjom velikoga demokratskoga i kršćan-
skoga društvenoga poretka, tako ustrajno radila na
svome usavršenju, kako uprav u ovim politički tako
nesretnim danima. Pogledajte našu srednjoškolsku,
akademsku, seosku radničku omladinu, naše orlovstvo
njihove borbe i žrtve. Čemu odvraćate oči od njih puni
predrasuđa, koje su vam usaditi neprijatelji ideje, na
kojoj svijesna kat. inteligencija gradi, a koja je i va-
šemu srcu bliža? Otvorite oči i gledajte oko sebe po
politici i žuinalistici, po raznim organizacijama služeći
se kriterijem Kristovog morala, pa ćete doći do uvje-
renja, da trebamo u cijelome javnome životu ili u po-
litici kršćansko načelo, vjeru u ideju, dosljednost i
bugjenje kršćanskog duha u svim životnim pojavama.
Nije kasno! Mladost, koja nije dobivala vaše potpore,
koja je progutala mnogo gorkih napadaja s vaše strane,
koja vas je vidjela gdje nesvijesni pod rukom uvodite
u narod one, proti kojima ste se morali boriti, koja
je patila i borila se i danas pati i bori se, bit će sretna
ako i iz vaših usta čuje kršćanski poklik : Gori srca !

 

svojom kupolom. Kad ugješ u predvorje moraš da
svučeš cipele ili da navučeš neke vrsti “široke papuče.
Budući nije bio velik broj papuča svukosmo cipele.
Ugiosmo. U toj pokrivenoj mramornoj dvorani, pre-
dugoj i previsokoj lebdi nad tobom otajstvena mir-
noća.... Unutra je sve prosto. Tapeti i drugi zna-
meni u bogomolji okrenuti su prema Meki i u tome
smjeru se Turci klanjaju... o remek djelo starine
trebalo bi cio dan neprestano promatrati i nebi mu se
mogao nadiviti. :

Prolazeći kroz Stambul opažaš, da je ovaj dio
Carigrada pravi turski grad, dok je Gelata trgovački,
a Pera, biser Carigrada, evropejski. Novi .kao i stari
most spajaju Stambul sa ČGalatom -a uvala izmegju
Stambula i Galate je , Zlatni Rog“, kamo Turci svakog
petka idu na šetnju izaberu sa čamcima. Najveći most
koji spaja Stambul sa Galatom je moderno gragjen,
tako da je i pomičan, radi prolaza većih parobroda.
Preko mosta jure auti, tramvaji, kočije a vreva svijeta
se neprestano -kreće. Ovaj most je najživlja točka Ca-
+igrada, gdje se pričinja da čitav svijet ima svoje sa-
'stanke. Na mostu možeš vigjeti kroz 1 sat kretnje sve
narode osim Patagonca i Australijanca i isto tako čuti
stotine jezika. U Galati je opet neopisivi proimet,..
dočim je Pera, lijepi evropski grad, prepun hotela i
lijepih zgrada. Kad dogješ u Peru vidiš ugodna šeta-
-lišta, zelene parkove, tim elegantne slastičarne i-gos-

 

Socijalna reakcijonarnost.

U pozadini RR sporazuma, u kojemu su se ra-
dićevci odrekli svega i od radikala ne zahtjevaju ništa,
mora slajati neka posebna moć, koja ne polaže nika-
kove važnosti u načela ni u životne interesa naroda,
Te moći ne treba da tražimo, jer se sama otkriva na
svim koracima. Ta moć je velekapitalizam i to spora-
zumljeni velekapilalizam Beograda i Zagreba.

Dugi niz godina vodio se je žestoki boj izmegju
velekapitala Beograda i Zagreba. Boj se je vodio ne-
jednakim oružjem. Beogradski velekapitalisti imali su
bolji položaj, jer su imali u samoj vladi i blizu nje
svoje povjerenike, koji su ih o svakoj stvari obavije-
stili navrijeme. O svakoj promjeni ma financijskom,
trgovačkom i carinskom polju bili su informirani beo-
gradski vele-kepitalisti tako, da su svoje poslove prama
tome zgodno udesili i zaštitili. Posljedica je. bila, da su
uslijed dotičnih promjena bili udareni samo zagrebački
velekapitalisti, Megjutim boj, pa makari sa nejednakim
oružjem, postane s vremenom za obe strane težak i
škodljiv. Tako su morali beogradski velekapitalisti po-
četi misliti na pomirenje sa zagrebačkim takmacem,
koji je na koncu konca takogjer imao u rukama dobro
oružje. Do izmirenja i konačno do sporazuma doveli
su novo gospodarski i trgovački putevi, koji se ne
dadu dijeliti i kod kojih je isključeno, da jedan tak-
mac potpuno izrine drugog.a

Takovi novi putevi nastali su otvorenjem. ličke
željeznice. Tu željeznicu ne mogu da okupiraju sami
beogradski velekapitalisli, jer su zagrebački takmaci
bliže. A opet ne isplati se bojkotirati tu prugu, jer
bi onda zagrebački velekapitalisti poslali neograničeni
gospodari, te bi konačno od toga imali velike koristi.
Položaj, koji je nastao sa izgradnjom ličke željeznice,
pored raznih skupnih iriteresa obiju velekapitalističnih
skupina, prouzročio je, da su velekapitalisti u Beogradu
pritisnuli radikale, a velekapitalisti u Zagrebu radićevce
sa zahtjevom da se politički sporazume.

U jednom od svojih brojnih govora prigodom
zagrebačkih svečanosti rekao je Radić, da se je hrvat-
sko seljaštvo združilo sa poduzetnom inteligencom. S
time je otkrio glavne početne sile svojega bezuvjet-
noga sporazuma sa radikalima. Što se tiče toga zdru-
ženja jasno je da je vodstvo HSS podvrglo svoje. se-
ljačke pristaše interesima zagrebačkih velekapitalista.
To se je vidilo još onda, kada se je baš u , Jutarnjem
listu“ ustoličila ,naročita strana“ sa svojim propagi-
ranjem bezuvjetnoga RR sporazuma. Poduzetna inte-
ligenca dala je Sifepanu Radiću svoje instrukcije, Ra-
dić se po njima savjesno ravna. Nedavno je prosla-
vljao seljaštvo kao mirotvorno, potpuno zatopljeno u

tione, luksuzne izloge, sve po evropsku moderno ure-
gjene. 18. VII. otigjosmo čamcima do kraja Zlatnog
Roga do ,Slatkih Evropskih Voda“. Ovdje nema onog
što je prije bilo. Kad smo se iskrcali pošli smo do
jedne gostione, ali kao da si ušo neznam gdje a ne
u gostionu, Dočekali nas psi lajanjem, a opet neke
ženske su počele okolo nas plesati tako da u prvi
mah smo se okretali kao da smo iz neba pali. Brzo
smo se snašli te smo pozvali: plesačice. Ali nijesmo

imali gdje sjesti pa smo iz bližih vrtova donosili kli.

mave klupice... A sad... galame! Namjestili sto-
lice, sjeli mi, da se odmorimo ... kad puc... klimave
nožice stolica pukle, a mi u bijelim odijelima... po-
padali u mokru zemlju !... Nekako s nekakvim čet-
kama su nas četkali pa nas stavili u nekakvu sobu.
Ovdje su stolice bile nešto bolje, ali iz straha, da nam

se ne dogodi ko u dvorištu, stajasmo na togama. _

Donesoše nam crnog sira, bijele pive:i sulia 'kruha.
Mila majko moja... čuda sada! Kao da smo izjeli
sirove hobotnice ... Zalijevali smo se vodom ko ludi
i zakleli se, da nećemo više jesti turskih jela.

Plativši, otigjosmo ... s

U jutro dne 19. VII. otigjosmo se čamcima kupati
u Malu Aziju u Scutari, a popodne na 6 sati naše
Poslanstvo pozove nas na zabavu i mi već bijasmo.
tamo na 6%a sati. Koncerat je svirao step, ... a ele:
gantno obučene dame i gospoda plešu. Prestavismo