DUBROVNIK, 8. septembra 1925. dna Svijes OOO OO GO OO aip God. VII. : Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. E PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. \Čuvari narodnog zdravlja. Skrb za narodno. zdravlje tgliko je stara, koliko i kultura čovječanstva. Nosioci kulture staroga vijeka Grci i Rimljani posvećivali su zdravstvu veliku pažnju. »Mens sana in corpore šano“ — bila je deviza starih hrabrih Rimljana, jer je samo zdrav, tijelo moglo da uloži onoliki napor, koji je bio potrebit ostvarenju | timske veličine. Kišćanstvo kao oajjača religija duha, | svojom naukom, ljubavi, milosrgja, požrtvovnosti, suz- | držljivosti, umjerenosti, svojom islančanom savješću, l'bilo je i sada je zdravlju velika potpore. Krist je bio | veliki liječnik duše i tijela. Liječio je tijelo direktno, a ostavio nam je svoju nauku koja, dovodeći ljudski (duh u harmoniju koristi indirektno i fizičkom zdravlju. Kršćanstvo je dalo liječničkom zvanju požrtvovnih |\radnika, koji su svoje zvanje vršili svečenički — kao | dužnost. U časnim sestrama nalazili su i danas nalaze liječnici herojske pomagačice. Zahvalna im je Amerika | podigla spomenik za skrb! oko njihove djece, a frama- | sonska Francuska nije mogla izagnati jedan dio časnih estara, jer niko nije htio da preuzme skrb — za gu- avce. Bezbroj liječnika, pa neznam kojeg svjetovnog nazora, gojilo je i goji poštovanje prema čas, sestrama. E U nekim se krugovima bilo uvriježilo krivo miš- ljenje, koje je došlo do izražaja i na katedri jedne naše niverse, da je katolicizam negecija tijela i kao takav ndiferentan pače i protivan zdravlju. Mnogi kat. olnički redovi, muški i ženski, potpore kat. crkve dravstvenim institucijama, kat, zdravstveno-socijalne stanove, glasovita imena Peana, Pasteura, Hyrtla, euchterslebena i inih kat, med. znanstvenika, velik broj avremenih kat, liječnika, djelovanje * ket. pokrela kod iju naroda na, polju higijene, športa, .potpore kat, Š ka 1 narodi arajuite | rda iječnike u goste, eć i kao glasilo hrv, kat, pokreta čije djelovanje obu- vata i rad na zdravstvenom polju, svijesni, da je na- dno zdravlje 'uvjet narodnog opstanka i napretka. [ničko zvanje nazove idealnim, Bezbrojne žrtve, požr- |ivovnost, neprekidan ustrajan i savjestan rad megju onim ljudima, od kojih se društvo uklanja; a uz koje se liječnik neprestano nalazi, pomoć im pruža, često puta i duševnu, može snositi i vršiti samo onaj, ije zvanje prožimlje idealizam i ljubav. Bezbrojne zahvale i blagoslovi roditelja, djece, muževa i žena Wjedoci su liječničke vrijednosti i liječničkih žrtava. togdjekoja pomaterijalizovana iznimka, nemože oboriti ovu tvrdnju. =. Čovječanstvo duguje liječnicima mnogo. Jer samo ustrajan i požrtvovan rad liječnika, mogao je da para- lizira po zdravlje i opstoj čovječanstva teške posljedice loderne civilizacije: naporan rad, pomanjkanje mnogih jeta za razvitak organizma, njegovo slabljenje, ne- estane navale novih bolesti, pa nadalje posljedice ta i t d. U svojim liječnicima gledali su i danas gledaju Srbi i Hrvati i Slovenci kulturne radenike. Ne možeš olistati povijest naše lijepe knjige, naših narodnih, Iturnih i socijalnih pokreta, a da se ne namjeriš na dje liječničko ime, EA Liječnički stalež razvio je u mašoj državi bez ke i reklame intezivan rad na polju zdravstvenog losvjećivanja. Nalazimo ih u svim grupama i pokre- ima kao marljive radenike, Od svih naših ministar- lava najaktivnije je ministarstvo narodnog zdravlja, je se nije uzalud oslanjalo na naše liječnike, Željeti da na toj aktivnosti ustraje, da se liječnički stalež bilo koje strane ne zakopča u bilo kakovu uniformu la se provede potrebita decentralizacija. _ Našemu narodu treba zdravlja da u zdravom ti- lu odgoji jaki duh, sretan obiteljski i društveni život. feba mu _ zdravlja, jer je zdravlje uvjet -mapretka. ieba mu zdravlja, jer će samo pored duševnog zdravlja, _ tlesno zdravi narod moći odoljeti pohlepi tugjinca. ga smo svi svijesni :i zato očekujemo da će naši mici i u buduće svojim ustrajnim radom nadasve I i i RE na bila očita. Ka Ne treba biti sentimentalno nastrojen, da se liječ«: Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. na polju. socijalne higijene opravdati one nade, koje narod u njih stavlja. Odlične liječnike naše Jugoslavije i mile goste i slavensku braču od srca pozdravljamo: > Čuvari narodnog zdravlja i kulturni radenici dobro nam došli i uspješno zborovali ! Demokratska stranka. (Uz demokratski zbor u Dubrovniku). Gosp. je Stjepan Radić rekao mnogo ludih stvari, ali ne može mu niko zanijekati, da nije često. puta u jedinstvenoj formi rekao i po koju pametnu. Na jed- mome od svojih zborova rekao je: »Sporazum nije gulaš“, On je sada, doduše, od sporazuma napravio paprikaš, čiju paprenost i te kako osjeća i hrvatstvo i Jugoslavija, eli promotrimo li program, ideje i smjer- nice demokratske stranke, koja se predstavlja kao izra- zita sporazumaška stranka, morat ćemo aplicirati na nju Radićeve riječi i reći: ,Za demokrate je sporazum gulaš“, Jer gospoda demokrati misle da će do spora- zuma doći na taj?način ugju li Hrvati i Slovenci u demokratsku siranku. Ali sporazum nije gulaš. Ako su Hrvati i Slo- venci usteli proti radikalnoj stranci ustali su samo zato, jer je radikalna stranka centralistična stranka t, j. stranka, koja zastupa centralistično uregjenje države, koje Sr- bima uz njihov centrum, diplomaciju, viši činovnički kader, administraciju, vrhovnu vojnu upravu i druge »Sitnice“ omogućuje brojčanu nadmoć y politici, koja se manifestirala kroz ovih sedam godina u ovoj državi. Politička moć uključuje u sebi i gospodarsku i finan- cijsku i prosvjetnu itd. Mi smo to i iskusili i suvišno bi bilo dokazivati bilo kome Hrvatu i Slovencu, daje kod Hrva Slovencima par portfelja ? Ta to čine i radikali, Ali, ako se radikalima ili demokratima ne bude svidjelo da dadu Hrvatima i Slovencima par stolica mogu im ih i ne dati, već i nadalje vladati sami. Jer demokratska je stranka u načelu — centralistična stranka, Do sporazuma može doći samo jakom garanci- jom, koja će videći u kraljevini SHS ono što svaki zdravi razum vidi; Srbe, Hrvate i Slovence, dati svoj trojici braće jamstvo, da neće jedan brat moći vladati sam i druge iskorišćavati proglasujući ih za antidrživne zato, jer imaju druge poglede na državno uregjenje. To se jamstvo može podati samo revizijom Vidov- danskoga ustava u pravcu autonomističnom, i to pot- puno bez ikakovih klauzula o sačuvanju maglenog pojma ,državnog i narodnog jedinstva“. Amerika, Nje- mačka, Švica itd. imaju savršeno državno jedinstvo, i ako kod nas odbija autonomističko uregjenje, koje ni izdaleka ne traži onoliko autonomizma, koliko ga u tim državama ima, odbija ravnopravnost. Hrvati i Slo+ venci nijesu voljni, da živu od milosti ili zahvalnosti bilo koje srbijanske stranke. Mi nećemo za malo mrvica pomagati jednima da druge ruše, već ćemo s onim, za koje sporazum nije fraza praviti garancijski spo- ražum, koji će mam omogućiti ravnopravnost i sigur- nost da ćemo u svojoj državi moći razvijati svoje snage na način, koji odgovara našem shvatanju svih pojava narodno-kulturnog života. Dok demokratska stranka toga ne uvidi i prema tome ne udesi svoj program, neka bude sigurna, da osim par vrtikapa, podležnih bratskome sentimenializmu i romantićizmu, neće ni kod Hrvata ni kod Slovenaca naći ni jednoga pristašu, koji je bilo kada u životu osjetio da nosi u srcit ono, što imena Hrvat i Slovenac označuju. Jugoslavenstvo nije ni prošlost ni sadašnjost, ono može biti samo budućnost i to samo onda — ako je jugoslavenstvo i kao etnički pojam potrebno — bude li sinteza srpstva, hrvatstva i slovenstva. Oni, koji svojom polilikom davaju mogućnost razvitka samo srpstvu, neka ne dolaze k nama sa jugoslavenstvom, Mi nijesmo riba kanjac, koju možeš veoma lako i sa malo maskiranom udicom uhvatiti, Oglasi, zahvale i priopćena po poseb urednik A, FIe&. — Vlasništvo Odbora »Narodne Svijesti“, = Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rukopisi se ne vraćaju. — + Demokratska “ima, Jugoslaven roje ima i Slovenčima. garanciju nude u tome "pogledu demckrate ? Moguće što će dati Hrvatima i nom cijeniku. — - Odgovorni Demokratska je stranka srbijanska stranka, koja je silom prilika i političkim položajem postala u Srbiji fuzijom triju različitih stranaka. To nije jugoslavenska stranka, nastala u Jugoslaviji, koju bi stvorili i Srbi i Hrvati i Sloveoci davši joj program, koji bi diktirale nove prilike u novoj državi osobitim obzirom na te- melje, koji su se zovoj državi morali postaviti. Ta j€ stranka ostala i nadalje srbijanska stranka, sa svojim starim u Srbiji nastalim programom, a cijelo njezino jugoslavenstvo sastoji se u tome što traži pristaše megju Hrvatima i Slovencima ističući da je njihov program sporazum. Dobro, ako je njihov program spo- razum, onda neka sazovu zbor liberalnih Hrvata i Slo- venaca pa fiksiraju državno-pravne temelje na kojima će se ravnopravna Jugoslavija izgraditi. Jer sama riječ »Sporazum“ ne znači ništa. Oni pak, kojima je religija temelj izvan koga, kao uvjereni i dosljedni ljudi nemogu da građe ništa od onog zašto se traži odgovor: Što sam? Zašto sam i otkuda sam ? A to je svaki pokret razumnog čovjeka; oni, koji su se, i kad to prije nebi znali, u ovoj državi uvjerili, da je religijozno pitanje, obzirom na slobodu, političko pitanje, nemogu imati povjerenja u stranku u kojoj ima odlučnu riječ framason Veljković, kod Hrvata framasonerija oko »Slobodne Tribune« i notorni liberalci Krstelj, Angjelinović i drugi. Njihov odgovor na gornja pitanja posve je različit od mašeg i oni će prema tome odgovoru i udesiti svoje političko dje- lovanje u religijozaim i prosvjetnim pitanjima. Što se par naivnih kat. svećenika znoji za demokratsku stranku to nama ne može zastrijeti pogled koji se je izoštrio proučavajući kulturne borbe po svijetu i ,antiklerika- lizam“ i u politici i u žurnalistici demokratske stranke i njenih, hrvatskih načeinika. : riječ +, sporazum“ neće stvori Jugoslaviju. Jugoslavija može nastati i nastat će samo uzajamnim stvaranjem zovog temelja, kod čije će kon- strukcije sudjelovati razumom sva tri graditelja Srbin, Hrvat i Slovenac. "Jer je kod nas malo naivnih ljudi — i uspjeh če demokratskog zbora biti vrlo malen. Zatvaranje katoličkih preparandija. Novi ministar prosvjete g. Velja Vukićević, radi- kal, odredio je jednom novom naredbom, da se imadu dokinuti sve konfesionaine učiteljske škole. Takovih privatnih škola imaju u našoj državi samo katolici, prema tomu ukidaju se katoličke preparandije Milosrd- nih sestara u Zagrebu, Uršulinka u Ljubljani, Sv. Jo= sipa u Sarajevu i školskih sestara u Mariboru i to tako da se ove godine imade zatvoriti prvi razred, do go- dine drugi itd. dok ovim zavodima nestane traga. Zba- čajno je i to da ova naredba izlazi u oči otvora škole e da bude veće zabune kod onih roditelja, te su htjeli da svoju djecu dadu na uzgoj u tim solidnim uzgoj- nim školama. Ova je naredba sasvijem u protimbi s čl, 16. ustava, kojim se dopuštaju privatne škole, ako država ima garanciju za dobar moralni uzgoj u duhu narod- nog jedinstva i vjerske snošljivosti. Da je pak država tu garanciju imala, izvan svake je sumnje, što najbolje svjedoče izvještaji školskih nadzornika, koji su uvijek bili najpovoljniji. Samostanske su preparandije kroz tri četvrtine stoljeća blagotvorno djelovale i uzgajale uzorne učiteljice, koje su pune idealizma uzgajale pro- svjetno i moralno mladi naraštaj. Ove bi škole pogo- tovo danas u doba moralne krize imale tim veće pravo na opstanak, gdje se općenito osjeća velika potreba temeljite etičke obnove. Ako je mjerodavne faktore vodio ovdje. tek ekonomski interes bojazni hiperprc- dukcije učiteljskih sila, taj ne bi smio ni izdaleka da prevagne pred onim znatno jačim razlozima, koji za- htijevaju, da te škole i nadalje djeluju. : Ukinuće privatnih katoličkih preparandija ne samo da je protuustavni i nekulturni čin, već i samovoljno nasilje protiv katolika, jer se time povrijegjuje sloboda njihove savjesti, pokazuje se vjerska nesnošljivost, o kojoj liberalci deklamuju u sav glas. Ovo kulturno na- iranka. može imponirati s mo Hrva-_ si tvoriti +