DUBROVNIK, 8. septembra 1925.

dna Svijes

OOO OO GO OO aip

God. VII.

 

 

 

 

: Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
E

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

 

 

\Čuvari narodnog zdravlja.

Skrb za narodno. zdravlje tgliko je stara, koliko
i kultura čovječanstva. Nosioci kulture staroga vijeka
Grci i Rimljani posvećivali su zdravstvu veliku pažnju.
»Mens sana in corpore šano“ — bila je deviza starih
hrabrih Rimljana, jer je samo zdrav, tijelo moglo da
uloži onoliki napor, koji je bio potrebit ostvarenju
| timske veličine. Kišćanstvo kao oajjača religija duha,
| svojom naukom, ljubavi, milosrgja, požrtvovnosti, suz-
| držljivosti,  umjerenosti, svojom islančanom savješću,
l'bilo je i sada je zdravlju velika potpore. Krist je bio
| veliki liječnik duše i tijela. Liječio je tijelo direktno,
a ostavio nam je svoju nauku koja, dovodeći ljudski
(duh u harmoniju koristi indirektno i fizičkom zdravlju.
Kršćanstvo je dalo liječničkom zvanju požrtvovnih
|\radnika, koji su svoje zvanje vršili svečenički — kao
| dužnost. U časnim sestrama nalazili su i danas nalaze
liječnici herojske pomagačice. Zahvalna im je Amerika
| podigla spomenik za skrb! oko njihove djece, a frama-
| sonska Francuska nije mogla izagnati jedan dio časnih
estara, jer niko nije htio da preuzme skrb — za gu-
avce. Bezbroj liječnika, pa neznam kojeg svjetovnog
nazora, gojilo je i goji poštovanje prema čas, sestrama.
E U nekim se krugovima bilo uvriježilo krivo miš-
ljenje, koje je došlo do izražaja i na katedri jedne naše
niverse, da je katolicizam negecija tijela i kao takav
ndiferentan pače i protivan zdravlju. Mnogi kat.
olnički redovi, muški i ženski, potpore kat. crkve
dravstvenim institucijama, kat, zdravstveno-socijalne
stanove, glasovita imena Peana, Pasteura, Hyrtla,
euchterslebena i inih kat, med. znanstvenika, velik broj
avremenih kat, liječnika, djelovanje * ket. pokrela kod
iju naroda na, polju higijene, športa, .potpore kat,

Š ka 1 narodi arajuite | rda

iječnike u

 
  
  
 

 

 

 

 

  
  

 

   
  

 

 

   
  
  
 

        

goste,
eć i kao glasilo hrv, kat, pokreta čije djelovanje obu-
vata i rad na zdravstvenom polju, svijesni, da je na-
dno zdravlje 'uvjet narodnog opstanka i napretka.

[ničko zvanje nazove idealnim, Bezbrojne žrtve, požr-
|ivovnost, neprekidan ustrajan i savjestan rad megju
onim ljudima, od kojih se društvo uklanja; a uz
koje se liječnik neprestano nalazi, pomoć im pruža,
često puta i duševnu, može snositi i vršiti samo onaj,
ije zvanje prožimlje idealizam i ljubav. Bezbrojne
zahvale i blagoslovi roditelja, djece, muževa i žena
Wjedoci su liječničke vrijednosti i liječničkih žrtava.
togdjekoja pomaterijalizovana iznimka, nemože oboriti
ovu tvrdnju.
=. Čovječanstvo duguje liječnicima mnogo. Jer samo
ustrajan i požrtvovan rad liječnika, mogao je da para-
lizira po zdravlje i opstoj čovječanstva teške posljedice
loderne civilizacije: naporan rad, pomanjkanje mnogih
jeta za razvitak organizma, njegovo slabljenje, ne-
estane navale novih bolesti, pa nadalje posljedice
ta i t d.
U svojim liječnicima gledali su i danas gledaju
Srbi i Hrvati i Slovenci kulturne radenike. Ne možeš
olistati povijest naše lijepe knjige, naših narodnih,
Iturnih i socijalnih pokreta, a da se ne namjeriš na
dje liječničko ime, EA

Liječnički stalež razvio je u mašoj državi bez
ke i reklame intezivan rad na polju zdravstvenog
losvjećivanja. Nalazimo ih u svim grupama i pokre-
ima kao marljive radenike, Od svih naših ministar-
lava najaktivnije je ministarstvo narodnog zdravlja,
je se nije uzalud oslanjalo na naše liječnike, Željeti
da na toj aktivnosti ustraje, da se liječnički stalež
bilo koje strane ne zakopča u bilo kakovu uniformu
la se provede potrebita decentralizacija.
_ Našemu narodu treba zdravlja da u zdravom ti-
lu odgoji jaki duh, sretan obiteljski i društveni život.
feba mu _ zdravlja, jer je zdravlje uvjet -mapretka.

  

 
  

 

 

 
 
  

 

 

  
 

 

  
  
 

 

ieba mu zdravlja, jer će samo pored duševnog zdravlja, _

tlesno zdravi narod moći odoljeti pohlepi tugjinca.
ga smo svi svijesni :i zato očekujemo da će naši
mici i u buduće svojim ustrajnim radom nadasve

I

  

i i

RE na bila očita. Ka

Ne treba biti sentimentalno nastrojen, da se liječ«:

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

na polju. socijalne higijene opravdati one nade, koje
narod u njih stavlja.
Odlične liječnike naše Jugoslavije i mile goste
i slavensku braču od srca pozdravljamo: >
Čuvari narodnog zdravlja i kulturni radenici
dobro nam došli i uspješno zborovali !

 

Demokratska stranka.
(Uz demokratski zbor u Dubrovniku).

Gosp. je Stjepan Radić rekao mnogo ludih stvari,
ali ne može mu niko zanijekati, da nije često. puta u
jedinstvenoj formi rekao i po koju pametnu. Na jed-
mome od svojih zborova rekao je: »Sporazum nije
gulaš“, On je sada, doduše, od sporazuma napravio
paprikaš, čiju paprenost i te kako osjeća i hrvatstvo i
Jugoslavija, eli promotrimo li program, ideje i smjer-
nice demokratske stranke, koja se predstavlja kao izra-
zita sporazumaška stranka, morat ćemo aplicirati na
nju Radićeve riječi i reći: ,Za demokrate je sporazum
gulaš“, Jer gospoda demokrati misle da će do spora-
zuma doći na taj?način ugju li Hrvati i Slovenci u
demokratsku siranku.

Ali sporazum nije gulaš. Ako su Hrvati i Slo-
venci usteli proti radikalnoj stranci ustali su samo zato,
jer je radikalna stranka centralistična stranka t, j. stranka,
koja zastupa centralistično uregjenje države, koje Sr-
bima uz njihov centrum, diplomaciju, viši činovnički
kader, administraciju, vrhovnu vojnu upravu i druge
»Sitnice“ omogućuje brojčanu nadmoć y politici, koja
se manifestirala kroz ovih sedam godina u ovoj državi.
Politička moć uključuje u sebi i gospodarsku i finan-
cijsku i prosvjetnu itd. Mi smo to i iskusili i suvišno
bi bilo dokazivati bilo kome Hrvatu i Slovencu, daje

kod Hrva

 
   
 

 
 

Slovencima par portfelja ? Ta to čine i radikali, Ali, ako
se radikalima ili demokratima ne bude svidjelo da
dadu Hrvatima i Slovencima par stolica mogu im ih
i ne dati, već i nadalje vladati sami. Jer demokratska
je stranka u načelu — centralistična stranka,

Do sporazuma može doći samo jakom garanci-
jom, koja će videći u kraljevini SHS ono što svaki
zdravi razum vidi; Srbe, Hrvate i Slovence, dati svoj
trojici braće jamstvo, da neće jedan brat moći vladati
sam i druge iskorišćavati proglasujući ih za antidrživne
zato, jer imaju druge poglede na državno uregjenje.
To se jamstvo može podati samo revizijom Vidov-
danskoga ustava u pravcu autonomističnom, i to pot-
puno bez ikakovih klauzula o sačuvanju maglenog
pojma ,državnog i narodnog jedinstva“. Amerika, Nje-
mačka, Švica itd. imaju savršeno državno jedinstvo,
i ako kod nas odbija autonomističko uregjenje, koje ni
izdaleka ne traži onoliko autonomizma, koliko ga u
tim državama ima, odbija ravnopravnost. Hrvati i Slo+
venci nijesu voljni, da živu od milosti ili zahvalnosti
bilo koje srbijanske stranke. Mi nećemo za malo mrvica
pomagati jednima da druge ruše, već ćemo s onim,
za koje sporazum nije fraza praviti garancijski spo-
ražum, koji će mam omogućiti ravnopravnost i sigur-
nost da ćemo u svojoj državi moći razvijati svoje
snage na način, koji odgovara našem shvatanju svih
pojava narodno-kulturnog života. Dok demokratska
stranka toga ne uvidi i prema tome ne udesi svoj
program, neka bude sigurna, da osim par vrtikapa,
podležnih bratskome sentimenializmu i romantićizmu,
neće ni kod Hrvata ni kod Slovenaca naći ni jednoga
pristašu, koji je bilo kada u životu osjetio da nosi u
srcit ono, što imena Hrvat i Slovenac označuju.

Jugoslavenstvo nije ni prošlost ni sadašnjost,
ono može biti samo budućnost i to samo onda — ako
je jugoslavenstvo i kao etnički pojam potrebno — bude
li sinteza srpstva, hrvatstva i slovenstva. Oni, koji
svojom polilikom davaju mogućnost razvitka samo
srpstvu, neka ne dolaze k nama sa jugoslavenstvom,
Mi nijesmo riba kanjac, koju možeš veoma lako i sa
malo maskiranom udicom uhvatiti,

Oglasi, zahvale i priopćena po poseb
urednik A, FIe&. — Vlasništvo Odbora »Narodne Svijesti“, =
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rukopisi se ne vraćaju. —

+ Demokratska
“ima, Jugoslaven
roje

ima i Slovenčima.
garanciju nude u tome

"pogledu demckrate ? Moguće što će dati Hrvatima i

nom cijeniku. — - Odgovorni

Demokratska je stranka srbijanska stranka, koja
je silom prilika i političkim položajem postala u Srbiji
fuzijom triju različitih stranaka. To nije jugoslavenska
stranka, nastala u Jugoslaviji, koju bi stvorili i Srbi
i Hrvati i Sloveoci davši joj program, koji bi diktirale
nove prilike u novoj državi osobitim obzirom na te-
melje, koji su se zovoj državi morali postaviti. Ta j€
stranka ostala i nadalje srbijanska stranka, sa svojim
starim u Srbiji nastalim programom, a cijelo njezino
jugoslavenstvo sastoji se u tome što traži pristaše
megju Hrvatima i Slovencima ističući da je njihov
program sporazum. Dobro, ako je njihov program spo-
razum, onda neka sazovu zbor liberalnih Hrvata i Slo-
venaca pa fiksiraju državno-pravne temelje na kojima
će se ravnopravna Jugoslavija izgraditi. Jer sama riječ
»Sporazum“ ne znači ništa.

Oni pak, kojima je religija temelj izvan koga, kao
uvjereni i dosljedni ljudi nemogu da građe ništa od
onog zašto se traži odgovor: Što sam? Zašto sam i
otkuda sam ? A to je svaki pokret razumnog čovjeka;
oni, koji su se, i kad to prije nebi znali, u ovoj državi
uvjerili, da je religijozno pitanje, obzirom na slobodu,
političko pitanje, nemogu imati povjerenja u stranku
u kojoj ima odlučnu riječ framason Veljković, kod
Hrvata framasonerija oko »Slobodne Tribune« i notorni
liberalci Krstelj, Angjelinović i drugi. Njihov odgovor
na gornja pitanja posve je različit od mašeg i oni
će prema tome odgovoru i udesiti svoje političko dje-
lovanje u religijozaim i prosvjetnim pitanjima. Što se
par naivnih kat. svećenika znoji za demokratsku stranku
to nama ne može zastrijeti pogled koji se je izoštrio
proučavajući kulturne borbe po svijetu i ,antiklerika-
lizam“ i u politici i u žurnalistici demokratske stranke
i njenih, hrvatskih načeinika. :
riječ +, sporazum“ neće stvori
Jugoslaviju. Jugoslavija može nastati i nastat će samo
uzajamnim stvaranjem zovog temelja, kod čije će kon-
strukcije sudjelovati razumom sva tri graditelja Srbin,
Hrvat i Slovenac. "Jer je kod nas malo naivnih ljudi
— i uspjeh če demokratskog zbora biti vrlo malen.

     

 

Zatvaranje katoličkih preparandija.

Novi ministar prosvjete g. Velja Vukićević, radi-
kal, odredio je jednom novom naredbom, da se imadu
dokinuti sve konfesionaine učiteljske škole. Takovih
privatnih škola imaju u našoj državi samo katolici,
prema tomu ukidaju se katoličke preparandije Milosrd-
nih sestara u Zagrebu, Uršulinka u Ljubljani, Sv. Jo=
sipa u Sarajevu i školskih sestara u Mariboru i to tako
da se ove godine imade zatvoriti prvi razred, do go-
dine drugi itd. dok ovim zavodima nestane traga. Zba-
 čajno je i to da ova naredba izlazi u oči otvora škole
e da bude veće zabune kod onih roditelja, te su htjeli
da svoju djecu dadu na uzgoj u tim solidnim uzgoj-
nim školama.

Ova je naredba sasvijem u protimbi s čl, 16.
ustava, kojim se dopuštaju privatne škole, ako država
ima garanciju za dobar moralni uzgoj u duhu narod-
nog jedinstva i vjerske snošljivosti. Da je pak država
tu garanciju imala, izvan svake je sumnje, što najbolje
svjedoče izvještaji školskih nadzornika, koji su uvijek
bili najpovoljniji. Samostanske su preparandije kroz
tri četvrtine stoljeća blagotvorno djelovale i uzgajale
uzorne učiteljice, koje su pune idealizma uzgajale pro-
svjetno i moralno mladi naraštaj. Ove bi škole pogo-
tovo danas u doba moralne krize imale tim veće pravo
na opstanak, gdje se općenito osjeća velika potreba
temeljite etičke obnove. Ako je mjerodavne faktore
vodio ovdje. tek ekonomski interes bojazni hiperprc-
dukcije učiteljskih sila, taj ne bi smio ni izdaleka da
prevagne pred onim znatno jačim razlozima, koji za-
htijevaju, da te škole i nadalje djeluju. :

Ukinuće privatnih katoličkih preparandija ne samo
da je protuustavni i nekulturni čin, već i samovoljno

nasilje protiv katolika, jer se time povrijegjuje sloboda

njihove savjesti, pokazuje se vjerska nesnošljivost, o
kojoj liberalci deklamuju u sav glas. Ovo kulturno na-

iranka. može imponirati s mo Hrva-_
si

tvoriti +