DUBROVNIK, 20. oktobra 1925. God. VII. ljena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Zegrebački listovi denose izvještaje o glavnoj todišnjoj skupštini društva hrvatskih srednjoškolskih irofesora, držanoj u uedjelju dne 11. ov. mj., podajući oj osobitu važnost, kakvu ona doista i ima, ne samo bzirom na broj učesnika, već i obzirom ma važne redmete, koji su se ma njoj raspravljali i zaključke [0oji su se jednoglasno prihvatili, Na toj skupštini, piše »Obzor« izbila je na javu va ona prosvjetna i kulturna dekadenca, u koju je gurnuto naše školstvo i prosvjeta razornim petogodiš- ijim radom ministra policajca u prosvjeti. "Skupština oštro kritizirala našu prosvjetnu politiku, i iznesavši ve upravo katastrofalne anomalije naših prosvjetnih asti, pa i onih najviših, donijela je jasan putokaz u litnu sanaciju tih očajnih prilika. Da su, piše »Hrvat«, joditelji djaka i šira javnost mogli prisustvovati ovoj Kupštini, ostali bi zaprepašteni nad potpunim rasulom lašeg školstva. Otišli bi svojim domovima uznemireni zabrinuli za odgoj i naot bdrazbu svoje djece... Ovakva fa se ne bi smjelo dogagjati ni u državama, koje su lizvan utjecajne sfere kulturnoga zapada. Pribičevićeva hržnja na hrvatstvo i njegovo strastveno partizanstvo ije poznavalo granica. Sve što je hrvatsko i sve što ije u njegovim stranačkim udovima, bilo je raza- ano, Svi su ti profesori i učitelji razjureni kojekuda ao bespravna stoka. Pobacani na ulicu, otjerani u irovinu, ispremješani u zabitne i daleke strane sa urhom da budu slomljeni i upropašteni. Svi su ti nici bili — članovi društva hrv. srednjoškolskih pro- a, dotično hrv.sučiteljskilit društava. Za to sui ali i trpjeli progonstva, Jedino za to“. . Skupštinu je otvorio društveni potpresjednik prof. lavo Dragić, pozdravivši mnogobrojne učesnike. Iz jničkog izvještaja D.ra Jelašića prikazan je cjelokupni gd odbora i društva u zadnjoj godini, prema kojemu ide se veliki rezultati društvenih radnika u pitanju gdanja školskih udžbenika, pa društvenih časopisa Nastavnog Vjesnika« i »Omladine«. Iz izvještaja bla- ajnika prof. S. Škreblina vidi se ogroman napredak imovinskom pogledu, te je ove godine društvo imalo ijveći promet otkako postoji. = Na to se prešlo na pojedine prijedloge, te su na novu stvarne i žive rasprave jednoglasno primljeni li prijedlozi : 1. Prijedlog prof. A. Jiroušeka, da društvo zalraži Minist, Prosvjete, da se 1000-godišnji jubilej hrv. taljevstva proslavi prigodnim predavanjima ma svim išim školama. |. 2. Prijedlog Dra M. Petanjka, da se popravi ne- tavda učinjena prosvjetnoj politici time, što su na mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. ažni zaključci skupštine hrvatskih profesora u Zagrebu. vodeća, napose ravnatetjska mjesta postavljeni ljudi redom iz krugova slijepo odanih bivšemu ministru mrzitelju hrvatstva. (Konstatirano je da Hrvatska i Slavonija ima 53 srednoškl. zavoda s isto toliko direk- tora, od kojih su 48. aktivni članovi Pribićevićeve stranke ! 1) 3. Prijedlog V. Proštenika, da društvo uloži pro- test proliv ukidanja ženskih preparandija sestara milosrdnica. 4, Prijedlog St. Škarića, da se privremena naučna osnova zamijeni definitivnom, ali da se kod toga sa- sluša mnijenje svih kulturnih društava, a u prvom redu srednjoškolskih i sveučilišnih profesora. 9. Prijedlog ravnatelja Gi. Pavičića, da se na te- melju stručnih anketa izradi naučna osnova za uči- teljske škole. 6. Prijediog Dra Jelašića, da se u prosvjeti sa- vjet u Beogradu izašilju izaslanici iz društva hrv. profe- sora, pa slovenskih i srpskih profesora u jednakom broju. 7, Prijedlog M. Cepulića, da se podvrgnu reviziji kvalifikacije tolikih na našim srednjim školama po- stavljenih Rusa. 8. Prijedlog V. Balenovića da se zatraži potpuna reaktivacija otpuštenih, premještenih i prije uremena umirovljenih profesora, koji su listom članovi hrv. prof. društva. 9. Prijedlog Dra Petanjka, da se uloži protest proti pokvarenosti jezika nametnutih nam tolikih beo- gradskih udžbenika, pa protiv čirilskih dnevnika, koji poznaju samo srpski jezik. 10. Prijedlog: I. Prapatnika, da se podnese protest * - protiv ćirilskih tiskanica uopće i djačkih knjižica. 1 11. Prijedlog 1. Jarinickoga; “da sejzittaži Arie? setgodišnje službovanje i naših DrOJeSOGA: kako je to provedeno i u Srbiji. 12. Prijedlog Gj. Pavičića, da profesori sa 25 go- dina službe mogu doći u treću grupu nove kategorije, pa onda da se popravi nepravda u dodacima onim kolegicama, koje su udate za činovnike. 13. Prijedlog A. Jiroušeka, da se urede pitanja beriva umirovljenicima. 14. Prijedlog M. Sinovčića, da profesor postigne svoje pravo od dana, kad mu ono pripada, a ne kad mu se uruči dekret, 15. Prijedlog Dra Bučara, da se pravilno uredi pitanje o uzgoju srednjoškl. mladeži u hrv. Sokolu. 16. Prijedlog zbora. Nove Gradiške, da se uredi suplentsko pitanje. Skupština je bila prožeta duhom iskrene srdač- nosti i rada na promicanju prosvjete. Poprimljene re- zolucije uputit će se na mjerodavna mjesta. M. Prošlih dana beogradske novine udarile su u ambase protiv Dr. Ivana Šarića, nadbiskupa u Sara- vu. Svakog dana donosila. se je nova senzacija. ajprije, da je on zahtjevao, da se odstrani slika na- a kralja iz zavoda sv, Jeronima i zato da ne pre- ttaje drugo, već da bude prognan iz naše države. lim da je on protivnik glagolice, da on ometa pi- lije konkordata, da je on neprijateljski raspoložen tema našoj državi itd., itd. Uz to su druge novine ičele donositi vijesti, da Vatikan misli imenovati Dr. trića kardinalom radi njegovog neustrašivog držanja obranu katoličkih interesa. Sve je ovo dalo povoda su se sada sve novine raspisale o tom pitanju. = Zagrebački dopisnik »Hrvatskog Lista« što izlazi Osijeku, posjetio je 15.0. mj. nadbiskupa Dr. Šarića Zagrebačkom nadb. dvoru, gdje sada boravi prigo- m biskupskih konferenca i dobio od njega na svoje lite ove. odgovore: ,Ja vam velim, da nijesam ni lio te slike, pa da prema tome nijesam ni mogao otestirati protiv kraljeve slike, a još manje zahtije- li, da se ukloni. Šta više, ta mi je stvar sasvim ne- iznata. Svi se biskupi čude kako je mogla uopće i štati ta nečuvena intriga. 1 | Ja bih bio sretan, e bi došlo do konkordata Kampanja protiv vrhbosanskoga nadbiskupa. izmegju naše države i Vatikana, koji bi usrećio našu državu i katoličku Crkvu. Uostalom to nije moja stvar nego je to stvar sv. Stolice i države SHS i prema tomu ja ne mogu ometati konkordata izmegju naše države i katoličke crkve. Glede glagoljice mogu vam reći, da sam se uvijek borio za našu glagoljicu, i veselim se toj van- rednoj povlasti, što smo je dobili od svete Stolice, ali mislim sa čitavim episkopatom, da je ta svar unutarnja crkvena, koja ne dolazi u član samoga konkordata, već se može to pitanje na drugi način urediti sa svetom Stolicom. Inače sva javnost zna, da sam ja i moj predšasnik Dr. Stadler bili prijatelji naše glagoljice, toga velikoga privilegija, danoga nama Hrvatima od svete Stolice. Nadalje se glasovi pronose u štampi, da je cijeli napadaj ia mene inscenirao Dr. Janjić, koji je u po- lemici sa sarajevskim »Katoličkim Dnevnikom« i koji misli da ja vodim polemiku protiv njega. Ali ja: vam mogu reći, da ja nijesam ni jedne riječi RO o & Janjiću, a još manje ga napao“. I zagrebački »Katolički List« od 1B o. mj. O vrgava pisanje beogradske »Politike«, koja je prva ustala protiv nadbiskupa i Ivana Šarića te EO i priglavljuje : \ za odbor ,N Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik. wsjećna semit. bolesna: 1 Vlasnik - izdavač - urednik: (\ARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik. Što se pak tiče amocije o kojoj govori »Poli- tika« primjetili bismo, da bi o ovakovim pitanjima trebalo pisati s većom serijoznosti i razboritosti. Ne upuštajući se za sada u razmatranje i ocjenjivanje uekih incidenta izmegju nadb. Dr. I. Šarića i vlade, naglašujemo tek, da grožnja s izgonom iz države iz- gleda veoma neozbiljna i smiješna. Katolici i Hrvati imali bi u tom slučaju mnogo veće pravo, da se po- tuže, što već davno nijesu protjerani iz države razni Vilderi, Pribičevići, Cicvarići itd., koji svojim političkim radom raspirujući plemensku i vjersku mržnju potka- paju temelje ove države. Katolička Crkva i kultura našeg naroda, Prošlih dana priregjena je kulturno- umjetnička izložba grada Zagreba, kakove do sada još nije imao naš bijeli Zagreb grad. Tom je prilikom pisao gosp. Lunačak u podlisku »Obzora« (br. 275 od 13. o. mj.) o općem retrospektivnom znamenovanju te izložbe. Bilo bi potrebito da g. Cicvarić et Comp. pohode ovu izložbu, e da na svoje oči vide, gdje je varvarstvo, a gdje je civilizacija. Prostor lista ne dopušta nam nego da prenesemo samo ovaj kratki pasus: ,Posve je razumljivo, da je prvi dojam taj, da je rimokato- lička crkva bila prevalentan kulturni i politički faktor u našoj historiji. Mi možemo da budemo kolikogod hoćemo antiklerikalci i protivnici rimokatoličke crkve, ali po rimokatoličkoj smo vjeri i samo po njoj Evro- pejci u zapadnom kulturnom smislu. Skinite s nas taj katolicizam i vi ste mas svukli do barbarske golo- tinje, jer nam u današnje doba ne možete tu hiljadu- godišnju uzgojnu i kulturnu kvalitetu nadomjestiti nečim drugim, što bi ispunjalo sve pore, sve misli i sva osjećanja našega života. Rimokatclička nas Crkva spaja sa p ihom. onoga,.. ozhačvje! pi jmom Evro i mi taj evropejizam i osjećamo u njoj. Mi osjećamo i vidimo na pojedinim predmetima kako je na bar- barskoj slavenskoj rasi rimokatolička crkva kroz deset stoljeća kalamila tečevine — i to za onda najnovije tečevine evropske kulture“. Što dakle da radimo! Čitali smo, čuli smo i govorili smo već dosta ! Ako ste pravi katolik i Hrvat, stavile ruku na prsa, pa recite da li ste štogod stvarnog i sjegurnog podu- zeli na obranu svoje časti i svojih prava! Ta eto uki- nuli su gjačka vjerska društva, katoličke organizacije ; ukidaju nam malo po malo katekizam u školama; ukinuli su nam četiri najbolje preparandije u državi, jer su nam djecu odgajale u katoličkom i nacionalnom duhu ; liberalne novine digle su silnu graju i ne mogu progutati zašto su Hrvati pošli u Rim, poklonili papi i tako cijeli kulturni svijet za njih čuo; balkanac K. Cicvarić piše o Hrvatima: ,da su varvari, jer su kato- lici... da nijasu ništa kulturniji u verskom pogledu od Kineza... arhivarvara... treba da Hrvate oslobo- dimo ne samo katolicizma, nego i svega tradicional- noga (svega što je hrvatsko, op. pisc.)“ Na drugom mjestu piše isti Cicvarić: ,ne bi ništa bilo nemoralno, kad bismo upotrebili silu da Hrvate oslobodimo od katolicizma“... itd., itd. Sve ovo krvavo ranjava naše srce i mi smo se više puta pitali: što konačno treba da poduzmemo za obranu sebe i.svojih prava, proti : onima, koji će nam iščupati hrvatsko srce i pogaziti katoličku savjest, netom se domognu sile, koju su već opravdali kao moralnu, a vlast ju je sankcionirala tim što to nije zaplijenila. — Hrvati i njihova povijest najuže je spojena s katolicizmom. Dapače katolicizam je bio uvijek najača obrana Hrvatstva. Najbolji je tomu dokaz što protivnici Hrvatstva onako žučljivo napadaju katolicizam, kao najsigurniji oslon Hrvatstva. Ta recite mi: bili Krsta Gievarić onako napadao katolicizam, kad bi ovaj recimo bio njegov saveznik protiv Hrvata? Sigurno nebi! Dakle danas kada prijeti nova pogibelj što da radimo? Najbolji oslon i spas naći ćemo u organizacijama Katoličke Akcije. Naša država, kao i čitav svijet može se razvijati ili po poganskom načelu: tko jači taj kvači, ili po kršćanskom : ljubi Boga i bližnjega svoga. Ako hoćemo da pobijedi kršć, načelo tad to možemo provesti samo brojnim i jakim organizacijama Katoličke Akcije. Masarik presj. čehoslov. republike rekao je, da će katolici dobiti onoliko prava, koliko ih sami izvojšte. Čim mi možemo izvojštiti svoja prava, ako ne posve- mašnjom organizacijom svih naših katoličkih sila t. i. Katoličkom Akcijom ? Na Svesvete, 1. novembra dan je Katoličke Akcije ! Katolici sjetite se tog dana Ke Akcije 111 O "izložba: to. najbolje pokazuje sei