DUBROVNIK, 20. oktobra 1925.

God. VII.

 

 

 

 

 

ljena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

    
   
   
 
  
  
 
 
  
  
  
  
   
 
 
  
 
  
   
   
  
 
 
  
 
  
  
  
 
 
  
 
  
 
  
    
   

Zegrebački listovi denose izvještaje o glavnoj
todišnjoj skupštini društva hrvatskih srednjoškolskih
irofesora, držanoj u uedjelju dne 11. ov. mj., podajući
oj osobitu važnost, kakvu ona doista i ima, ne samo
bzirom na broj učesnika, već i obzirom ma važne
redmete, koji su se ma njoj raspravljali i zaključke
[0oji su se jednoglasno prihvatili,

Na toj skupštini, piše »Obzor« izbila je na javu
va ona prosvjetna i kulturna dekadenca, u koju je
gurnuto naše školstvo i prosvjeta razornim petogodiš-
ijim radom ministra policajca u prosvjeti. "Skupština
oštro kritizirala našu prosvjetnu politiku, i iznesavši
ve upravo katastrofalne anomalije naših prosvjetnih
asti, pa i onih najviših, donijela je jasan putokaz u
litnu sanaciju tih očajnih prilika. Da su, piše »Hrvat«,
joditelji djaka i šira javnost mogli prisustvovati ovoj
Kupštini, ostali bi zaprepašteni nad potpunim rasulom
lašeg školstva. Otišli bi svojim domovima uznemireni
zabrinuli za odgoj i naot bdrazbu svoje djece... Ovakva
fa se ne bi smjelo dogagjati ni u državama, koje su
lizvan utjecajne sfere kulturnoga zapada. Pribičevićeva
hržnja na hrvatstvo i njegovo strastveno partizanstvo
ije poznavalo granica. Sve što je hrvatsko i sve što
ije u njegovim stranačkim udovima, bilo je raza-
ano, Svi su ti profesori i učitelji razjureni kojekuda
ao bespravna stoka. Pobacani na ulicu, otjerani u
irovinu, ispremješani u zabitne i daleke strane sa
urhom da budu slomljeni i upropašteni. Svi su ti
nici bili — članovi društva hrv. srednjoškolskih pro-
a, dotično hrv.sučiteljskilit društava. Za to sui
ali i trpjeli progonstva, Jedino za to“. .
Skupštinu je otvorio društveni potpresjednik prof.
lavo Dragić, pozdravivši mnogobrojne učesnike. Iz
jničkog izvještaja D.ra Jelašića prikazan je cjelokupni
gd odbora i društva u zadnjoj godini, prema kojemu
ide se veliki rezultati društvenih radnika u pitanju
gdanja školskih udžbenika, pa društvenih časopisa
Nastavnog Vjesnika« i »Omladine«. Iz izvještaja bla-
ajnika prof. S. Škreblina vidi se ogroman napredak
imovinskom pogledu, te je ove godine društvo imalo
ijveći promet otkako postoji.

= Na to se prešlo na pojedine prijedloge, te su na
novu stvarne i žive rasprave jednoglasno primljeni
li prijedlozi :

1. Prijedlog prof. A. Jiroušeka, da društvo zalraži
Minist, Prosvjete, da se 1000-godišnji jubilej hrv.
taljevstva proslavi prigodnim predavanjima ma svim
išim školama.

|. 2. Prijedlog Dra M. Petanjka, da se popravi ne-
tavda učinjena prosvjetnoj politici time, što su na

mjesečno.

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

ažni zaključci skupštine hrvatskih profesora u Zagrebu.

vodeća, napose ravnatetjska mjesta postavljeni ljudi
redom iz krugova slijepo odanih bivšemu ministru
mrzitelju hrvatstva. (Konstatirano je da Hrvatska i
Slavonija ima 53 srednoškl. zavoda s isto toliko direk-
tora, od kojih su 48. aktivni članovi Pribićevićeve
stranke ! 1)

3. Prijedlog V. Proštenika, da društvo uloži pro-

test proliv ukidanja ženskih preparandija sestara
milosrdnica.

4, Prijedlog St. Škarića, da se privremena naučna
osnova zamijeni definitivnom, ali da se kod toga sa-
sluša mnijenje svih kulturnih društava, a u prvom redu
srednjoškolskih i sveučilišnih profesora.

9. Prijedlog ravnatelja Gi. Pavičića, da se na te-
melju stručnih anketa izradi naučna osnova za uči-
teljske škole.

6. Prijediog Dra Jelašića, da se u prosvjeti sa-
vjet u Beogradu izašilju izaslanici iz društva hrv. profe-
sora, pa slovenskih i srpskih profesora u jednakom broju.

7, Prijedlog M. Cepulića, da se podvrgnu reviziji
kvalifikacije tolikih na našim srednjim školama po-
stavljenih Rusa.

8. Prijedlog V. Balenovića da se zatraži potpuna
reaktivacija otpuštenih, premještenih i prije uremena
umirovljenih profesora, koji su listom članovi hrv.
prof. društva.

9. Prijedlog Dra Petanjka, da se uloži protest
proti pokvarenosti jezika nametnutih nam tolikih beo-
gradskih udžbenika, pa protiv čirilskih dnevnika,
koji poznaju samo srpski jezik.

10. Prijedlog: I. Prapatnika, da se podnese protest *
- protiv ćirilskih tiskanica uopće i djačkih knjižica.

1 11. Prijedlog 1. Jarinickoga; “da sejzittaži Arie?
setgodišnje službovanje i naših DrOJeSOGA: kako je to
provedeno i u Srbiji.

12. Prijedlog Gj. Pavičića, da profesori sa 25 go-
dina službe mogu doći u treću grupu nove kategorije,
pa onda da se popravi nepravda u dodacima onim
kolegicama, koje su udate za činovnike.

13. Prijedlog A. Jiroušeka, da se urede pitanja
beriva umirovljenicima.

14. Prijedlog M. Sinovčića, da profesor postigne
svoje pravo od dana, kad mu ono pripada, a ne kad
mu se uruči dekret,

15. Prijedlog Dra Bučara, da se pravilno uredi
pitanje o uzgoju srednjoškl. mladeži u hrv. Sokolu.

16. Prijedlog zbora. Nove Gradiške, da se uredi
suplentsko pitanje.

Skupština je bila prožeta duhom iskrene srdač-
nosti i rada na promicanju prosvjete. Poprimljene re-
zolucije uputit će se na mjerodavna mjesta. M.

 

     
 
   
  
 
 
 
 
  
   
 
   
  
   

Prošlih dana beogradske novine udarile su u
ambase protiv Dr. Ivana Šarića, nadbiskupa u Sara-
vu. Svakog dana donosila. se je nova senzacija.
ajprije, da je on zahtjevao, da se odstrani slika na-
a kralja iz zavoda sv, Jeronima i zato da ne pre-
ttaje drugo, već da bude prognan iz naše države.
lim da je on protivnik glagolice, da on ometa pi-
lije konkordata, da je on neprijateljski raspoložen
tema našoj državi itd., itd. Uz to su druge novine
ičele donositi vijesti, da Vatikan misli imenovati Dr.
trića kardinalom radi njegovog neustrašivog držanja
obranu katoličkih interesa. Sve je ovo dalo povoda
su se sada sve novine raspisale o tom pitanju.

= Zagrebački dopisnik »Hrvatskog Lista« što izlazi
Osijeku, posjetio je 15.0. mj. nadbiskupa Dr. Šarića
Zagrebačkom nadb. dvoru, gdje sada boravi prigo-
m biskupskih konferenca i dobio od njega na svoje
lite ove. odgovore: ,Ja vam velim, da nijesam ni
lio te slike, pa da prema tome nijesam ni mogao
otestirati protiv kraljeve slike, a još manje zahtije-
li, da se ukloni. Šta više, ta mi je stvar sasvim ne-
iznata. Svi se biskupi čude kako je mogla uopće i
štati ta nečuvena intriga. 1

| Ja bih bio sretan, e bi došlo do konkordata

 

Kampanja protiv vrhbosanskoga nadbiskupa.

izmegju naše države i Vatikana, koji bi usrećio našu
državu i katoličku Crkvu. Uostalom to nije moja stvar
nego je to stvar sv. Stolice i države SHS i prema
tomu ja ne mogu ometati konkordata izmegju naše
države i katoličke crkve.

Glede glagoljice mogu vam reći, da sam se
uvijek borio za našu glagoljicu, i veselim se toj van-
rednoj povlasti, što smo je dobili od svete Stolice, ali
mislim sa čitavim episkopatom, da je ta svar unutarnja
crkvena, koja ne dolazi u član samoga konkordata,
već se može to pitanje na drugi način urediti sa svetom
Stolicom. Inače sva javnost zna, da sam ja i moj
predšasnik Dr. Stadler bili prijatelji naše glagoljice,
toga velikoga privilegija, danoga nama Hrvatima od
svete Stolice.

Nadalje se glasovi pronose u štampi, da je cijeli
napadaj ia mene inscenirao Dr. Janjić, koji je u po-
lemici sa sarajevskim »Katoličkim Dnevnikom« i koji
misli da ja vodim polemiku protiv njega. Ali ja: vam
mogu reći, da ja nijesam ni jedne riječi RO o  &
Janjiću, a još manje ga napao“.

I zagrebački »Katolički List« od 1B o. mj. O
vrgava pisanje beogradske »Politike«, koja je prva

ustala protiv nadbiskupa i Ivana Šarića te EO i

priglavljuje :

\

za odbor ,N
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik.

wsjećna semit. bolesna: 1

Vlasnik - izdavač - urednik:

(\ARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik.

Što se pak tiče amocije o kojoj govori »Poli-
tika« primjetili bismo, da bi o ovakovim pitanjima
trebalo pisati s većom serijoznosti i razboritosti. Ne
upuštajući se za sada u razmatranje i ocjenjivanje
uekih incidenta izmegju nadb. Dr. I. Šarića i vlade,
naglašujemo tek, da grožnja s izgonom iz države iz-
gleda veoma neozbiljna i smiješna. Katolici i Hrvati
imali bi u tom slučaju mnogo veće pravo, da se po-
tuže, što već davno nijesu protjerani iz države razni
Vilderi, Pribičevići, Cicvarići itd., koji svojim političkim
radom raspirujući plemensku i vjersku mržnju potka-
paju temelje ove države.

 

Katolička Crkva i kultura našeg naroda,

Prošlih dana priregjena je kulturno- umjetnička
izložba grada Zagreba, kakove do sada još nije imao
naš bijeli Zagreb grad. Tom je prilikom pisao gosp.
Lunačak u podlisku »Obzora« (br. 275 od 13. o. mj.)
o općem retrospektivnom znamenovanju te izložbe.
Bilo bi potrebito da g. Cicvarić et Comp. pohode ovu
izložbu, e da na svoje oči vide, gdje je varvarstvo,
a gdje je civilizacija. Prostor lista ne dopušta nam
nego da prenesemo samo ovaj kratki pasus: ,Posve
je razumljivo, da je prvi dojam taj, da je rimokato-
lička crkva bila prevalentan kulturni i politički faktor
u našoj historiji. Mi možemo da budemo kolikogod
hoćemo antiklerikalci i protivnici rimokatoličke crkve,
ali po rimokatoličkoj smo vjeri i samo po njoj Evro-
pejci u zapadnom kulturnom smislu. Skinite s nas
taj katolicizam i vi ste mas svukli do barbarske golo-
tinje, jer nam u današnje doba ne možete tu hiljadu-
godišnju uzgojnu i kulturnu kvalitetu nadomjestiti
nečim drugim, što bi ispunjalo sve pore, sve misli
i sva osjećanja našega života. Rimokatclička nas Crkva
spaja sa p ihom. onoga,..
ozhačvje! pi jmom Evro

 
  

i mi taj evropejizam i osjećamo u njoj. Mi osjećamo
i vidimo na pojedinim predmetima kako je na bar-
barskoj slavenskoj rasi rimokatolička crkva kroz deset
stoljeća kalamila tečevine — i to za onda najnovije
tečevine evropske kulture“.

Što dakle da radimo!

Čitali smo, čuli smo i govorili smo već dosta !
Ako ste pravi katolik i Hrvat, stavile ruku na prsa,
pa recite da li ste štogod stvarnog i sjegurnog podu-
zeli na obranu svoje časti i svojih prava! Ta eto uki-
nuli su gjačka vjerska društva, katoličke organizacije ;
ukidaju nam malo po malo katekizam u školama;
ukinuli su nam četiri najbolje preparandije u državi,
jer su nam djecu odgajale u katoličkom i nacionalnom
duhu ; liberalne novine digle su silnu graju i ne mogu
progutati zašto su Hrvati pošli u Rim, poklonili papi
i tako cijeli kulturni svijet za njih čuo; balkanac K.
Cicvarić piše o Hrvatima: ,da su varvari, jer su kato-
lici... da nijasu ništa kulturniji u verskom pogledu
od Kineza... arhivarvara... treba da Hrvate oslobo-
dimo ne samo katolicizma, nego i svega tradicional-
noga (svega što je hrvatsko, op. pisc.)“ Na drugom
mjestu piše isti Cicvarić: ,ne bi ništa bilo nemoralno,
kad bismo upotrebili silu da Hrvate oslobodimo od
katolicizma“... itd., itd. Sve ovo krvavo ranjava naše
srce i mi smo se više puta pitali: što konačno treba
da poduzmemo za obranu sebe i.svojih prava, proti :
onima, koji će nam iščupati hrvatsko srce i pogaziti
katoličku savjest, netom se domognu sile, koju su već
opravdali kao moralnu, a vlast ju je sankcionirala tim
što to nije zaplijenila. — Hrvati i njihova povijest
najuže je spojena s katolicizmom. Dapače katolicizam
je bio uvijek najača obrana Hrvatstva. Najbolji je tomu
dokaz što protivnici Hrvatstva onako žučljivo napadaju
katolicizam, kao najsigurniji oslon Hrvatstva. Ta recite
mi: bili Krsta Gievarić onako napadao katolicizam,
kad bi ovaj recimo bio njegov saveznik protiv Hrvata?
Sigurno nebi! Dakle danas kada prijeti nova pogibelj
što da radimo? Najbolji oslon i spas naći ćemo u
organizacijama Katoličke Akcije.

Naša država, kao i čitav svijet može se razvijati
ili po poganskom načelu: tko jači taj kvači, ili po
kršćanskom : ljubi Boga i bližnjega svoga. Ako hoćemo
da pobijedi kršć, načelo tad to možemo provesti samo
brojnim i jakim organizacijama Katoličke Akcije.

Masarik presj. čehoslov. republike rekao je, da će
katolici dobiti onoliko prava, koliko ih sami izvojšte.
Čim mi možemo izvojštiti svoja prava, ako ne posve-
mašnjom organizacijom svih naših katoličkih sila t. i.
Katoličkom Akcijom ?

Na Svesvete, 1. novembra dan je Katoličke
Akcije ! Katolici sjetite se tog dana Ke Akcije 111 O

 

 

"izložba: to. najbolje pokazuje sei