Br. 44,
Naro
Poštarina plaćena u gotovu. 7
DUBROVNIK, 27. oktobra 1925.
dna
God. VII.
| Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Tko će nas spasiti.
Vrijente i prilike, u kojima živimo, pokazali su
| nam jednu krvavu potrebu, Govorili smo : treba da
| se netko nagje, koji će reagirati i dati novi smjer
ovoj destruktivnoj i gnjiloj današnjici ; treba da
| metko okupi sve one, koji su u sebi sačuvali još iole
| nešto zdravog i koji još vode brigu o vječnosti, treba
| da netko dogje, koji će u nama probuditi liberaliz-
mom _uspavanu energiju i zatajani duhovni život,
koji će nas povesti u borbu proti modernim puzav-
| cima, koji su se duboko zaglibili u dnevno blato,
ne obazirući se na nebeske vedrine. Treba da netko
dogje, koji će okupiti Hrvate-katolike, stati na bra-
|miku katoličkih i hrvatskih prava proti posizanju
| protivnika.
Iskustvo nas je naučilo, da to ne mogu pro-
[vesti ljudi, koji ne vjeruju u Boga, niti u poštenje,
niti smatraju nemoralnim zavaravanje čitavog naroda.
| Osloniti se moramo na nekoga, koji će nam samim
\sobom i svojim vječnim načelima zagarantovali vjer-
[nost u radu i borbi i vjera u pobjedu.
Katolici, Hrvati ! Prislonimo se onomu, koji nas
je kroz vjekove odnjihao u vjeri, poštenju, kulturi i
[borbi a da nas nikad nije izdao niti prevario.
; Spas ćemo naći i konačnu pobjedu ondje, gdje
Bog živi svojom milosti, a to je u Katolicizmu.
Pravi se katolički život danas razvija u organizaci-
jama Katoličke Akcije.
Demokratskoj današnjoj dobi ne imponira poje-
dinac, niti pametan razlog, koji za sobom nema broj.
Demokraciji imponiraju brojevi, mnoštvo, organizo-
na falanga: fu našoj narodnoj državi, ako hoće
Ratolici da dogju do svojih prava, moraju se orga-
izovati u Katoličkoj Akciji; tu Je spas.
: Sto je Kat. Akcija ? , Katolička Akcija jest
savez organizovanih katoličkih sila za afirmaciju,
droširenje, primjenu i obranu katoličkih načela u
šivotu individualnom, porodičnom i društvenom“
(def. sv. Stolice).
Što dak:e hoćemo ? Hoćemo, da Bog i pravda
vladaju u našem javnom i privatnom životu.
iloćemo, da se naša djeca ne otimaju Bogu i rodi-
teljima ; zato "hoćemo katolički odgoj naše djece ;
ćemo Boga u svoje. škole, hoćemo slobodu za
toličke školesi zavode ; hoćemo slobodu katoličkim
ganizacijama za omladinu ; hoćemo katoličku obi-
ii brak ; hoćemo da se poprave nepravde učinjene
tatolicima ; hoćemo da se ne pljuje od strane nekih
ta ono što nam je najsvetije. Hoćemo pravdu, slo-
odu i jednakost.
Sve ovo hoćemo, a Katoličkom Akcijom znati
emo realizovati naše pravedne zahtjeve.
"Dan Svisvetih jest dan Katoličke Akcije.
Izjava Dr. Korošca,
| Prošlih dana dao je novinarima Dr. Ant. Korošec
ijedeću izjavu : ,Vi me pitate, kako ja gledam ma
Wuaciju ? Parlamenat neće imati dovoljno materijala.
linistri nijesu imali vremena, da ga izrade i pripreme,
loraćemo opet ići na ,odmor“, ili ćemo samo mar-
rati da radimo. To se neda oprostiti, Tako se par-.
imentarizam diskredituje, a narod postaje nezadovo-
an. Država je još tako nesregjena, da bi joj nužno
ebalo forsiranog parlamentarnog rada — a sve ide
iš dapiotiv, :Mi me dolazimo do konsolidacije, Pri-
edni i kulturni život tako je diferensiran, da je po-
kbna najveća pažnja i besprijekorno i plodonosno
nkcionisanje zakonodavstvenog aparata. Na narod i
ižavu kod nas niko i ne misli. Sva briga ide samo
lim, kako bi se održale stranke, kako se pojačale,
ko ostale na vlasti ili došle ma vlast, a narod je de-
la briga, barem u zapadnom dijelu naše države;
ipostavljen krvari i umire od gladi. 'To doslovno važi
i Crnu Goru, Dalmaciju i Hercegovinu, a ni u gor
im kotarima Hrvatske i Slavonije nije bolje. Niko
t pita narod treba li mu hljeba, .nego kojoj partiji
ipada. Da bi se odvratila pažnja naroda od faktičnog
linja, rasplamsava ga se novom izbornom strašću,
mjesečno.
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
izborima za oblasne skupštine. Ove skupštine nemaju,
po dosadašnjim zakonima potrebnih životnih uslova ;
njima se neće ništa pozitivno postići za narod. Koliko
će ovo provogjenje parcelacije države na malene obla-
sti opet nanovo uznemiriti Hrvate i Slovence i Bosnu,
o tome neću ni da govorim. Kod nas je privredno
stanje užasno bijedno. Industrija stoji, poljoprivreda je +
pasivna, besplodnost raste u nedogled. Čitav upravni
aparat radi direktno protiv podizanja Slovenije. Oso-
bito nas ubijaju nepravedni porezi i bezobirno utjeri-
vanje poreza. Porezni fiskalizam slavi kod nas orgije,
prešao je već u sadizam. Ne vidim momentano ni-
kakovog izlaza iz situacije: sve je slijepo i gluho na
narodnu bol. Mi Slovenci pastorčad smo< u ovbj dr-
žavi. Mi ćemo izdržati borbu. Nadali smo se da će
na posljetku u ovoj državi da pobijedi pravda i po-
štenje, Koliko je istine u kombinacijama koje su u
vezi s našim strankama, na to vam ne mogu odgovo-
riti sada, već za nekoliko dana, kad nadopunim Sliku
situacije“.
Konferencije katol. biskupa u Zagrebu.
Konferencije katoličkog Episkopata Kraljevine SHS
držane su u Zagrebu od 13, do 19, oktobra 1925.
Kroz to vrijeme držane su sjednice svaki dan prije i
poslije podne. Sjednicama je predsjedao permanentni
predsjednik Dr. A. Bauer, nadbiskup zagrebački.
Prisustvovali su konferencijama : Dr. Nikola Do-
brečić, nadbiskup barski ; Dr. Ivan Ev, Šarić, nadbiskup
vrhbosanski; O. Rafo Rodić, nadbiskup beogradski i
apost. administrator banatski; Dr. Antun Bon. Jeglič,
biskup ljubljanski; Dr. Andrija Karlin, biskup lavan-
tinski; fra Alojzije Mišić, biskup mostarski; fra Joso
Garić, biskup banjalučki; Dr. Josip Marušić, biskup
senjski; Antun Akšamović, biskup djakovački; Dr. fra
Jerolim Mileta, biskup šibenski i apost. administrator
jugosl. dijela zadarske nadbiskupije; Dr. Kvirin Klement
Bonefačić, biskup splitski i zastupnik kapitularnoga vi-
kara hvarskoga; Dr. Josip Srebrnić, biskup krčki; Dr.
Ivan Gnidovec, biskup skopljanski; Vlaho Barbić, po-
moćni biskup biskupa dubrovačkoga; Lajčo Budanović,
apost. administrator bački; Ferdo Rožić, apost. vojni
vikar; Antun Milošević, gen. vikar, delegat biskupa
kotorskoga.
Zapisnik! sjednica vodio je Dr. Antun Slamić,
tajnik biskupskih konferencija.
S konferencije su odaslani homogijalni pozdravi
sv. Ocu Papi i Njegovom Veličanstvu Kralju, na koje
su već stigli odgovori.
Konferenciji su priopćeni podnesci, koji su stigli
na predsjedništvo. Podnešene molbe i predlozi podi-
jeljeni su odregjenim referentima na proučenje i miš-
ljenje. Na poziv predsjedništva da biskupi izvijeste o
uspjehu proslave sv. godine i hiljadugodišnjice hrv.
kraljevstva, ustanovljeno je, da su se katolici u svim
biskupijama pozivu episkopata sa konferencije od au-
gusta prošle godine sa zanosom odazvali. Jubilarna
godina kat. Crkve i hiljadugodišnjica hrv. kraljevstva
proslavljena je prema naputku episkopata uz sudjelova-
nje naroda svih staleža.
Zaključeno je, da se sa konferencije tipravi po-
sebna poslanica narodu, u kojoj će se učiniti kratak
osvrt na prošle jubilarne slave i na važnije savremene
potrebe kat. Crkve. : a
U daljem toku rasprava iznešena je vjerna slika
vjersko prosvjetnoga i kulturnoga života, koji je do
danas razvijen sredstvom kat. organizacija. Stvoren je
zaključak: Sve se kat. organizacije, kako u biskupija-
ma postoje, imadu zadižati i pomagati, -ali se imadu
povezati u čvrstu megjusobnu kooperaciju pod vrhov-
nim vijećem : Katoličke akcije sa središtem u Zagrebu.
Obzirom na razvoj javnih prilika, uvažene su pied-
stavite svećenstva, da se što prije pristupi izdavanju
katol. dnevnika. | i :
Predsjedništvo iznaša na raspravu nacrt o, Za-
jednici vječnih zadužbina“. Savezno s ovim nacrtom
raspravljen je Pravilnik i Poslovnik za osnivanje crkv.
općina“ po nacrtu bačkoga administratora. Obadva su
nacrta predana posebnom odboru: na proučavanje.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik.
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FI& — Dubrovnik.
O raspravi o izdanju Rituala na narodnom živom
jeziku primljen je na znanje izvještaj predsjednika, da
se posao vodi u smislu maputka iz prijašnjih konfe-
rencija, te da se posao približuje kraju i da će ruko-
pis biti predan predsjedništvu bisk, konferencija za tisak
i nakladu odmah, čim odbor uredi konačni tekst ru-
kopisa prema najnovijem izdanju rimskog Rituala, koji
je nedavno objelodanjen. Rukopis je predočen konfe-
renciji, te je odlučeno, da se interdijecezanski odbor
radi recenzije teksta ne će sazvati.
Konferencija je raspravila pitanje crkvenoga imetka
obzirom na najnoviju naredbu ministra za agrarnu re-
formu o fakultativnoj prodaji veleposjeda. Kako su
prilike u pojedinim biskupijama vrlo različite, stvoreni
su nakon duljega objašnjenja zaključci, koji će biti
priopćeni kr, Vladi. Savezno sa ministarskom uredbom
o fakultativnoj prodaji veleposjeda raspravljeno je pi-
tanje patronata te su stvoreni shodni zaključci.
+ Povodom nove naredbe Ministarstva Vjera o re-
gulaciji dodataka svećenstvu iznešeni su odiučni pri-
govori protiv neispravnosti sistema prema kojem je
regulscija dodataka sastavljena. Svi su ovi prigovori
izloženi u zajedničkoj predstavci, koja će se odaslati
Ministarstvu Vjera i objelodaniti. U istoj predstavci se
ponovno požuruje toliko puta s konferencija traženo
uregjenje svećeničkih beriva.
Isto tako su uzeti u pretres razni slučajevi pro-
gonstva katoličkih svećenika te se u tom pogledu sa-
stavila predstavka na Ministarski Savjet sa prosvjedom
radi nepravde nanešene Crkvi i slobodi svećenika.
Konferencija je proučila i raspravila dosada izdane
naredbe Ministarstva Prosvjete u pogledu Crkvi ne-
prijateljske školske politike, koja se očituje u zatvaranju
konfesijonalnih škola, u reduciranju satova za vjersku
obuku u gragjanskim školama i u isključenju vjerske
nastave u IV. tečaju učiteljskih preparandija, u proga-
njanju Marijinih kongregacija, Orlova i drugih katol.
omlad. organizacija i t, d. Protiv ovih nepravda uči-
njenih katoličkoj Crkvi unatoč u državnom Ustavu
zagarantovane joj slobode zauzeli su biskupi odlučan
stav u predstavci, koja će biti odaslana na Ministarski
Savjet i donešena u javnosti.
Još su raspravljena neka važnija pitanja posebnog
značaja, megju kojima osobito pitanje staroslovenskoga
jezika u liturgiji, gdje se ustanovilo, da Episkopat
zauzimlje jednodušno isto stanovište; kao kod sjednice
u novembru g. 1918., te pitanje Krčke biskupije. Epi-
skopat je uzeo stajalište, da se biskupija ne imade ukinuti.
Kod eventualija su pretresane predstavke i molbe
korporacija i osoba, te će naslovnici dobiti odgovore
u smislu zaključaka.
Historijski uspjesi u Locarnu.
Konferencija u Locarnu završena je sa velikim
uspjesima, tako da se može reći da je pravi mir na-
kon svjetskog rata potpisan tek sada u Locamnu a ne
u Versaillesu. Najveći uspjeh locarnske konierencije je
u tom, što se Njemačka odrekla ideje revanša i što je
u glavnom priznala sve ono, što je dosada smatrala,
da joj je Versajskim ugovorom nametnuto. Francuska
se odrekla prava samostalne akcije prema Njemačkoj
i obvezala u najkraćem roku isprazniti zaposjednuto
područje na Rajni, oko koje će biti obrazovana demi-
litarizovana zona, Engleska i ltalija obvezale su se,
da će navaliti na onu državu, koja pregje demilitari-
zovanu zonu. Svi sukobi imadu doći pred arbitražne
uslove, čime je stvoreno važno preventivno srestvo
protiv ratova i omogućen koncilijantniji način riješa-
vanja sporova.
Najzadovoljnije s rezultatima konferencije su Nje-
mačka i Engleska. Njemačka je postala ravnopravni
faktor pobjediteljima-saveznicima u evropskom kon-
certu i uspjelo joj je da obori francusku tezu nepro-
mjenljivosti mirovnih ugovora, jer je usprkos protiv-
ljenja Poljske i Francuske u arbitražni njemačko-polj-
ski ugovor unesena i revizija Njemačkih granica na.
\ i 4
s