Poštarina plaćena o Br. 47. Narodn gotovu, DUBROVNIK, 17. novembra 1925. | Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. PLATIVO [ UTUŽIVO U DUBROVNIKU, : Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. +... Crna petogodišnjica Imamo slavnih dana, veselih obljetnica, ali imamo di crnih, koje su kadre da iz našeg oka istisnu suzu i i da u našim srcima zatrepti misao na osvetu. Kulturan al čovjek štuje bol drugog čovjeka, ali ima u našem \susjedstvu narod, koji se ne preza, da jednom divljač- i kom gestom krene u živac našeg naroda i to baš da- a vas, kad nam je otefo, ne na boljnom polju, nego za |zelenim stolom na stotine hiljada naše braće, u čijim i žilama teče naša krv, u čijim grudima bije maše srce, |Otete su nam stotine hiljada valjda najboljeg i najče- lličnijeg naroda. Ona blagoslovjena brda i polja su \osugjena na to, da u njima zamukne naša sveta sla- [venska riječ. I danas se po onim istim ulicama, koje sij znamo, da su naše, ori bijesni krik fašističke rulje: dl Abasso Jugoslavia | Taj poklik fanatika i očaj naše Al braće odjekuje u našim srcima kao satanski smijeh i M poruga, koja vrijegja sve što je naše, što je narodno; jalarmira svu našu javnost. Mi smo danas daleko od toga, da optužujemo i |žigošemo bilo koga; daleko smo i od toga, da pri- govaramo onima koji se staviše na čelo pokreta koji ide [u glavnom za tim, da naši zarobljeni ptići ždralovići ne ostanu bez svoje materinske riječi, koja se tiska iz škole i crkve, jer danas treba, da danas ustanemo svi ko jedan na obrinu naših prava i — naša Istra (pusta ostat neće! Naša Istra i naš Jadran tugji postat neće ! E Mi danas hoćemo da kažemo braći, da naša srca biju za njih, da ćemo ih ogrijati toplinom svoga srca. Italiji poručujemo, da neće odnaroditi naše braće, kao [što ih nijesu odnarodili ni njezini predšasnici. Latini, Mlečani, Švabe.- U njima živi neslomivi duh naših djedova, duh — Slavenski! Ima u njima snage jer: E »Slaga tko reče, da smo lovor grana, Melem na rani, duga na oblaku; Mi porodesmo vuka i arslana.“ Napokon iza Golgote dolazi Uskrs. I nada tog velikog dana će postati naša /zavjetna misao. I ako ltalija ne vrati za zelenim stolom našu zemlju, ustati e stare sagene i krenuti će pobjednici Mika i Capo- tetta, da našoj braći na novim sagenama pod moćnom zaštitom BOGA PRAVDE iz LIJEPE NAŠE DOMO- [VINE ponesu NAPRIJED ZASTAVE SLAVE pobjede i oslobogjenja. i Mi vjerujemo u taj dan. Hajka na Vatikan radi zavoda sv. Jeronima. Prošle sedmice sva beogradska i hrvatska libe- ralna štampa donosila bombastične vijesti o puču u zavodu sv. Jeronima, o sukobu Vatikana s našom ldržavom, o prosvjedu i opozivu našeg poslanika kod Vatikana itd. itd. a sve tobože na obranu prava Hr- lvata katolika. Kamo sreće za Hrvate katolike, kad bi je ova štampa bar nešto zauzela za obranu katoličkih kola i zavoda, za slobodu vjerskog udruženja u Ma- ltijinim kongregacijama, za katoličke orlove, kako je slobodno učenicima, da stupaju i u jugosl. i u hrvat- liki soko, za bijedno stanje svećenika, koji evo četvrti lmjesec uživaju platu od dva do tri dinara na dan. Da našim čitaocima stvar razjasnimo, prDesImO : (Šta se dogodilo u zavodu Sv. DJ u inu Vatikan je kao madležna vlasta smjenio dosadašnju Mustro-Ugarskoj, a koje su megjusobnom konvencijom (bitalijanskom vladom od 7. januara 1924. god. pre- talijanskog zakona o garancijama iz god. 1871. Zavod Jeronima isključivo je crkveni zavod pod upravom ikana. Našoj državi, dakle, nije nanijeta nikakva mjesečno, Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. za odbor Tisak Dubrovačke šteta, niti su povrijegjena naša prava. Žalim što je naše Ministarstvo Spoljnih Poslova odnosno njegovi organi i poslanstvo kod Vatikana iznijelo ove stvari o pro- mjeni uprave zavoda kao jednu aferu, koja se tiče po konvencijama i po običajnom pravu jedino crkvene vlasti. Izgleda kao da bi imao neko interesa, da se baš sada, kad se naša država nalazi u stadiju pregovaranja s Vatikanom, unese zabuna i srdžba i da se stvore za- tegnuti odnosi to više, što stoji na dnevnom redu pi- tanje, kako bi se imali urediti počasni prerogativi koji pripadaju našoj državi. Apel na italijansku policiju, ako je u istini već učinjen, bio bi velika pogreška, koju ne bi smio uči- niti ni jedan diplomata ne samo s obzirom na uobiča- jeni takt, već i s obzirom na jasne odredbe konvencija, a naročito to ne bi smio učiniti bez sporazuma sa svojom vladom. Svaki mora imati utisak, da se siste- matski radi na tome da ne dogje do sporazuma s Va- tikanom. Da se nije radilo na taj način, mogla se »afera“ mirno ukloniti bez puštanja u javnost kao sto- tine drugih. Govor Stjepana Barića predsjednika HPS. na sastanku u Dubrovniku 1. XI. 1925. Iza Korošca uzeo je riječ g. Stjepan Barić, koji u svom temperamentnom govoru iznosi od prilike slijedeće : U mašoj su, državi danas vrlo čudne prilike. Odmah iza 1918. počela se je prama Hrvatima voditi neiskrena politika. Pogazio se je ugovor potpisan u Ženevi, što više Pašić je kasnije sam priznao, da ga u času potpisivanja nije mislio izvršiti. Zavladao je kod nas centralizam, čiji su nosioci radikali i prama tome kd nije cemtralista i tadikal, on je u ovoj državi antidržavan. To je pravo strančarstvo. Vodi se anti- hrvatska politika. Potiskiva se svugdje hrvatstvo. Tek rijetki Hrvati mogu doći do vlade ili do kojeg važnijeg mjesta i ako su Hrvati po svojoj naobrazbi napredniji. Ovo se radi sve po načelu, da su. Hrvati antidržavni. Ali ako se ovo ima shvatiti tako, tada sam i ja anti- državan, jer nije narod radi države, nego država radi naroda. Kod nas biva protivno. Državno pravo ne pokriva se sa narodnim pravom, a to je zlo. Nu mi znamo iz povijesti, da je uvijek pobijedilo narodno pravo, kad je došlo u sukob sa državnim. I to bi morali vi- gjeti svi oni, koji vole ovu državu. Nije fraza, kad se govori o nezadovoljstvu narodnom. To je neoboriva istina. Narod vrlo dobro vidi kako su Hrvati potisnuti. Uzmimo vojsku. U vojski imamo.okc 100 generala. A koliko je tu Hrvata ? Nijedan. Koliko u vojsci ima pukovnika, vojvoda Hrvata i Slovenaca ? Treba Hrvate potisnuti. Ali Srbi bi morali znati, ako je od 100 generala 100 njihovih, da od 100 bajuneta niti 40 nije .njihovih. Slično kao u vojsci radilo se je i u financijama. Kod nas su prije bile krune i stade vika : ;To su švapske krune; udri po njima“. A što su učinili Česi. Oni su vigjeli da je kruna u Čeha i u Češkoj pa su rekli: Kruna je naša, a nije Karlova. Da je njegova, bio bi je ponio sobom.. I oni su spasili krunu. Dok nama naši za četiri krune dali 1 Dinar, pa odbij 20% i na- pokon smo za 100 kruna dobili 20 Dinara. I zar to narod ne. osjeća ? Svi pak znamo, dokle je bilo došlo sa progonom činovnika ? Prije se je baxem, kad je bio netko ot- pušten, povela se istraga i znao'je svak, zašto je ot- pušten, a danas samo javlja daje otpušten i dosta. A zar se na taj način .ne širi nezadovoljstvo ? Svaki otpušteni čovjek ima. krug svojih prijatelja i svi su oni nezadovoljni. . . Poglavar. mora slušati svaku naredbu, jer on ras- polaže sa žandarima. Pravnik Hrvat (traži istinu, i on nije dobar: za. poglavara, zato treba jednog, koji će slušati. svaki mig, a dobar je i čovjek bez Srednje škole, kako je to više slučajeva. “ u Ovo je samo par primjera, koji dižu nezadovolj- stvo. Narod je bio razdražen. Ovo je vidio Radić i on obećava: Mir, slobodu i pravdu, posebnu hrv. državu. Vlasnik - izdavač - urednik: »NARODNE SVI. TI“ Antun FIč& — Dubrovnik. Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik. i još ide i dalje: to će bit seljačka republika bez vojske i poreza. Narod povjeruje i trpi kundačenje, Radić kaže : Izdržite Hrvati, doći će pobjeda, i vi se ne trebate truditi jer će pomoći Harding, Lojd Džorž, Moskva. Narod irpi jer se nada i vjeruje u pobjedu. Napokon Radić dolazi u zatvor. E, on nije mogao izdržati, jer je on star čovjek, kaže on. Dok seljaci mogu izdržati. Pa na legjima hrv. seljaka slomilo je carsko žezlo. Radić ostavlja narod i kapitulira i to baš u ovim svečanim danima naše hiljadugodišnjice. Radić je bacio sav svoj program i ostao mu je još samo jedan šlager i to seljačka demokracija. Ali baš da vidimo kakvu seljačku politiku vode Radićevci. i. Agrarna reforma. Ne mislim na ovu agrarnu reformu u Dalmaciji nego na onu u drugim krajevima. Oduzelo se je starim vlasnicima mnogo zemlje i tu su zemlju morali dobiti dobrovoljci. Mi znamo da je dobrovoljaca bilo na Solunu 8000 ili dozvolimo (g. Stj. Bjelovućić, dobrovoljac na solunskom frontu, primjećuje da ih je bilo do 60.600) da ih je bilo dvo- struko, trostruko, a sada je najednom iskrslo 120.000 dobrovoljaca. Zemlja se je pak u glavnom dijelila onima, koji su bili Srbi radikali, ali većina od njih nije tu zemlju ni vigjela, nego je prodala onima, kojim je najmanje trebala. Pavle Radić pak sada donosi zakon, kojim se potvrgjuje njihovo vlasništvo, samo moraju dati neznatni otkup, koji duguju državi i plaćaju u obrocima. Ovim “je ta zemlja oteta onome, ko ju je najviše trebao, to nije baš teško utvrditi, da je treba više Hrvatima, to svjedoči broj naših iseljenika. To je silna nepravda Hrvaistvu. Ako se uzme u obzir da u nas na jutru žive do 8 osoba, ovim zakonom je za Hrvate izgubljeno toliko zemlje, na kojoj može živjeti oko milijon ljudi... 1. Radićevci su glasovali za takove carinski zakon, po kojem se na jedan plug stavlja silna carina od 450 Dinara. To nije seljačka politika. Dakle Radićeva politika izdava na svim linijama, jer je danas nemoćan. Mnogi se nadaju, da će Radić prevariti Pašića, ali mi već znamo ko će koga preva- riti. Ali varanje nije Hrvatska nego ciganska politika. Zato Hrvati moraju prihvatiti poštenu politiku H. P.S. koja će izvojevati Hrvatima ravnopravnost, ako je bude narod razumio. (Dugotrajno odobravanje i klicanje). Nedjeljni počinak za cijelu državu. »Savez privatnih namještenika Jugoslavije“ vodi posljednjih godina upornu borbu za provedbu nedjelj- nog počinka. I konačno je g. Ministar socijalne poli- tike na 31. oktobra o. g. izdao MAifno riješenje pod brojem 350/4. koje glasi: ,Na osnovu prava datog mi odredbama $ 18. Zakona o zaštiti radnika u cilju jednoobraznog regu- lisanja pitanja zatvaranja radnja nedjeljom u svima mjestima naše države odobravam: Da Veliki Župani u svima mjestima na njihovoj teritoriji, a po sasluša- nju nadležnih poslodavačkih i radničkih komora, urede pitanje zatvaranja radnja nedjeljom, rukovodeći se prin- cipom, da sve radnje u svima mjestima na njihovoj teritoriji imaju biti nedjeljom zatvorene, a u smislu S 12. stava I. Zakona o zaštiti radnika. Izuzetak od ovoga principa može biti učinjen samo za preduzeća, koja rade sa utovarom brodova, parobroda i lagja u pomorskim i riječnim lukama. Centralna uprava Saveza privatnih namještenika Jugoslavije poduzima preko svojih mjesnih organiza- cija daljnje akcije glede provedbe ovog riješenja. U Bosni i Hercegovini je ovo pitanje već riješeno uspr- kos otpora Muslimana i Židova, Veliki župan srijem- - ske oblasti odredio je na osnovu gornjeg riješenja, da se u srijemskoj oblasti ima uvesti, nedjeljni počinak sa 1, decembra o. g. U Zagrebu, (gdje se je počelo u posljednje vrijeme dokidati nedjeljni počinak), spre- ma Savez privatnih namještenika Jugoslavije opsežne mjere, da se u Zagrebu i zagrebačkoj oblasti uvede potpuni nedjeljni počinak. e. 'Tako će se evo riješiti još jedno pitanje, koje nas je postavljalo u kategoriju država, gdje se socijalno zaštitno zakonodavstvo ne provagja. i :