Br. 6. NARODNA SVIJEST Naše nebo. Svečani blagoslov i otvor biskupskog gjačkog :% sjemeništa u Šibeniku bio je u srijedu, dneva 6 fe- i Za prijatelje neba. Evo nas još u najpovoljni- jemu zemanu za motrenje zvjezdanoga neba. Razgle- dajmo ga u ranijim večernjim urama, pa se nećemo pokajati. U zenitu vidimo krasno zviježgje Kočijaša sa sjajnom Capellom ; dalje prama sjeveru u mliječnoj stazi Kasijopeju, a još dalje, išto u mliječnoj stazi, Labuda sdivnim Denebom. Južnu nam pak stranu neba, nešto zapadno od mliječne staze, ispunjaju dva veličanstvena zviježgja: Orion s Jakobovim Štapom i Veliki Pas s najsjajnijom stajačicom našega neba : gole- mim Siriusom, od kojega svjetlost do nas putuje 8/2 godina. — Tri planeta u večernjim urama znatno do- prinose ljepoti zvjezdanoga neba, i to Venera, Mars i Jupiter. — Prava je divota motriti ponosnu Veneru u zviježgju Riba; ona baš večeras (Četvrtak) u 7 sati ima svoju najveću istočnu elongaciju od 460 48', što znači, da je najudaljenija od Sunca prama istoku, pa se zadržava na nebu puna 41/2 sata poslije sunčanoga zapada. Marsa ćemo ugledati u Biku na samom zapa- dnom rubu mliječne staze; on je sada još čitavu noć . na nebu, a koncem Februara zalazi već oko 342 ure poslije ponoći. Jupiter, koji se nalazi u Ovnu, zalazi već oko ponoći, a nije daleko od njega prama zapadu glasovita promjenjljiva zvijezda, koja pripada Kilu, a poznata je pod imenom Mira Ceti (što znači ,ču- dnovata Kitova zvijezda“). — Mjesec će nam kroz Februar prikazati sve 4 faze, i to: zadnju četvrt na 1,, mijemu na 9., prvu četvrt na 17., a uštap na 28. — Zanimljivo je, da se baš sada može da vidi pro- stim okom i planet Uran, što je rijetkost. Lako ćemo ga naći, jer baš sutra (Petak 8. ov. mj.) dolazi u ko- njunkciju s Venerom, te stoji 1!/ao južnije od nje. IZ JUGOSLAVIJE. Pitanje društava. Presjednik vlade uputio je svima velikim županima telegrafski naredbu, da se privredna, kulturna, prosvjetna, humana, viteška i druga društva i ako nose u svome imenu neki plemenski ili vjerski naziv ne rasturaju — osim u slučaju ako ima stvarnih dokaza ili vjerodostojnih podataka da se ta društva bave kakvim političkim poslovima ili rad- njama, Ovako se ima postupati, jer zakonodavcu nije bio cilj da ometa i ograničava privredno, kulturno, prosvjetno, humano i viteško razvijanje i u tim i slič- nim pravcima napredovanje naroda. Uregjenje invalidskog pitanja. Ministarstvo za socijalnu politiku izdalo je komunikej, u kojemu se najavlja donešenje novog invalidskog zakona. Re- forme će biti korjenite. Komisija će morat nastojati da zakon stavi u suglasje sa principom budgetske štednje ida uredi procenat nesposobnosti tako da se invalidom prizna samo onaj, koji je doista pravi invalid. Megjutim brvatski ratni invalidi traže da budu izjednačeni sa invalidima iz Srbije i Crne Gore, te da se ukinu stavke 1. i 3. čl. 108. postojećeg: inv. zak. Niški episkop proti reformi kalendara. Epi- skop Dositije je izjavio, da za sada nema govora o uvagjanju gregorijanskog kalendara, jer da bi se to u narodu primilo vrlo neugodno. Prva nedjelja od Korizme u Cavtatu. Iz folklorističnih bilježaka : L, B. B. Razbijanje lopižica.! Na jedan put oprostit se poklada i veselih za- bava, koje korizma strogo zabranjuje, bilo je veoma neugodno i teško a to i starijim a nekmoli mladim. Da bi se ovaj prelaz iz ugodnog veselja u tešku po- koru nekud ublažio, od vajkada je bila izmišljena zabava za prvu nedjelju od korizme nazvanu : ,Razbi- janje lopižica“? jer zbilja u tu zabavu ulaze lopižice. Prvi dan korizme prošao bi se u jutro sa služ- bom Božijom : ,Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah obratiti“. K večeru u veseloj povorci za karnevalom, pa na placi slušajući njegovu duhovito- smiješnu oporuku i njegovu osudu na smrt, pak nje- govu svrhu na lomači. Odma drugi dan korizme, vesela mladost počela bi misliti o zabavi u Nedjelju, pripravljajuć program. Glavna tačka u programu bila bi lopižica. Kupili bi tri lopižice i ono što bi za njih služilo. Prva bi se lopižica napunila zakarama — slatkišima, druga suhim voćem: smokvama, orasima i mjendelima, a treća paljama-mekinjama. Ove bi lopižice objesili u plesnoj dvorani na jednoj drvenoj motki, po sredini plafuna. Kad bi se društvo u Nedjelju veče sakupilo u plesnu dvoranu, jedan izmegju gospode bio bi koc- kom biran ili bi se dobrovoljne ponudio da gagja brnara, o sedmoj obljetnici izbora Pape Pija XI. Bla- goslov je obavio presvj. biskup Dr. Jeronim Mileta u prisustvu kaptola, svećenstva i predstavnika vlasti., Trgovina vinom. U prošlom je mjesecu trgovina vinom u Dalmaciji potpuno mirovala. Samo neznatne količine rasprodale su se na otocima srednje Dalma- cije, od kojih su se izvezla dva vagona u Čehoslo- vačku republiku, a ostalo za domaći konsum u državi, Radi slabe trgovine vina u nekim krajevima cijene vinu popuštaju. U glavnom cijene su se vinu uzdržale jed- nako visoke kao i u prošlom mjesecu. Prema kraju i i vrsti plaćaju se bijela vina od 32 do 40 din., opoli 27:50 do 383 din., a crna 25 do 30 po Vol.% alkohola. FIGOL-Elixir odlično i prokušano sredstvo za čišćenje stomaka i crijeva. Proizvagja Ljekarna Dr. Se- melić-Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Din. Gradske vijesti. Lične vijesti. Za svečanost sv. Vlaha najpriprav- nije se je odazvao pozivu i dohrlio u Petak veče u naš grad mostarski biskup presvij. Msgr. Alojzije Mišić, te obavio na Svijećnicu u katedrali blagoslov svijeća sa ophodom, a na dan sv. Vlaha pontifikalnu misu kao i svečanu Večernju uoči i na dan sv. Vlaha. U Ponedjeljak po podne povratio se je u Mostar. Pratio ga je njegov tajnik mp. fra Boris Ilovača, — Za sve- čanost je došao i župnik iz Sarajeva preč. gosp. Mato Bekavac i poljski profesor Ks. Slavomir Cencek, na- stanjen u Sarajevu. Takogjer je prisustvovao svečanosti i grčko - katolički svećenik llija Garapić, župnik u Kaštu (Žumberak). U našem gradu boravi od otrag 3 mjeseca poznati njemački muzičar Edmund Weiss iz Stutigarta (Wiirt- temberg). Glazbene škole je svršio na glazbenoj aka- demiji u Stuttgartu i Miinchenu. Vrijedan dirigent, a još vrijedniji komponist. Mnogo se interesira i za crkvenu glazbu, a konponirao je nekoliko misa i mo- teta. Za vrijeme svečanosti sv, Vlaha pratio je na harmoniumu majstorski nekoje komade, što ih je iz- vodio u katedrali , Crkveni Pjevački Zbor“, a na svrhu pontifikalne mise odigrao je na orguljama (i ako starog sistema) velebnu inproviziranu fugu, koja je na sluša- oce duboko djelovala. Lijep gest gg. festanjula. Misao staroga Du- brovnika bijaše da se Dubrovčani na dan sv, Vlaha, pa gdje biti, sjete domovine. Uz proslavu svoga Parca na 3 februara vezali su posebne blagodati, neku vrst privremene amnestije, pod imenom ,Frankigija“ za one, koje je zao udes ili zla sreća udarila, te su bili lišeni slobode kretanja u domovini i povratku u dom. Ime sv. Vlaha i danas okuplja sve Dubrovčane u domu, van njega i u tugjini. Ali blagodati ,Frankigjija“ su utrnute. Ovogodišnji festanjuli, kao pravi sinovi svečeva grada, sjetili su se na pohvalan način lišenika slobode —- pritvorenika u gradu. Nijesu im mogli dati slobode, jer to ne mogu, već su im poslali napojnicu, da i u onom tamnom mjestu zaori hvala i čast sve- omu Vlahu. To je vrlo pohvalno i vrijedno da se slijedi. K. jednu od visećih lopižica. Svakoga bi želja vukla na onu sa zaharama. Onome bi se gospodinu povezale rupcom oči, pa bi ga jedna izmegju duhovitIh djevoj- čica uhitila da zaigra šnjime valzer, jedan put okolo dvorane, nakon česa bi ga ostavila neorijentirana i predala mu drveni štap, s kojim je morao jednom za- mahnuti na viseće lopižice. Ako bi se dotični nehote okrenuo prema društvu, moralo ga se okrenuti prema lopižicama. Društvo se je okolo gibalo i uklanjalo da ga nedohvati udarac. Bila bi velika slava i pljeskanje onom, te bi pogodio lopižicu sa zaharama. Nakon razbijenih lopižica počela bi svirati mu- zika i nastavila bi se igranka kao u pokladima, sli ovaj dan samo do ponoća ne delje. Ovo je bila za- glava ili oprost s pokladima. ! Lopiže ili lopižice bile su to neka vrst zemljanih negla- siranih lonaca, koji su se izragjivali i pekli u nekim mjestima Dalmacije. Ovi lonci imali su gori dvije suprotne rupice namje- njene za ,povrijez“ za vješanje na ,komostre“. Domaćice su ove lonce prije porabe morale na ognju peći iznutra i sdvora sve dok bi sasvim pobijeljeli pa bi ih ostavili da se — radi krhoče — polagano hlade. Siromašne starice uporabljivale su lopižicu, da u njoj drže ognja u supra- žici i da se na tomu zimi griju. % Razbijanje lopižica prve Nedjelje od korizme imalo je u sebi i neku simboličnu stranu. Kako je korizmeno doba za- branjivalo mrsno, a lonci su do tada kuhali mrsnu hranu, te su se morali čistiti, stavljati van porabe pa možda i razbijati, da se ne bi nanijelo nešto mrsna u zabranjeno korizmeno doba. SVE Plemenito. Dubrovački Festanjuli g.g. kap. Ivo Vukić i Ing. Pero Zec darovali su Dječjem Zakloništu iznos od Din. 600, te ma ovom plemenitom činu Uprava najljepše zahvaljuje. Pjevanje u crkvi sv. Vlaha. Na dan sv. Vlaha preko svečane Mise, pjevale su učenice učiteljske škole Misu ,Sti. Tarcisii“ od Bottazza. 'Gogp. P. Nardelli pjevao je himnu od Ravasia ,Blasi sacerdos inclyte“, koju je sastavio blagopok. nadbiskup Rajčević, a preko ofertorija izvagjao je na čelu g. R. Vučetić , Salve Re- gina“ od Mercadante uz pratnju orgulja. Popodne preko blagoslova bile su ispjevane Litanije od Anto- nellia i Tantum ergo od Lederera, kojeg je uz pratuju violina i orgulja izveo g. P. Nardelli i ponovio ,Bla- si sacerdosinclyte“. : vanje u Stolnoj Crkvi prigodom svečano- . Vlaha na svakoga je ostavilo najbolji dojam. dlični naš Crkveni Pjevački Zbor izveo je uoči sv. Vlaha svečane ,Vesperae“ prama najavljenom pro- gramu izvrsnom interpretacijom. Ne možemo, a da posebno ne istaknemo veličanstveni Magnificat od Tosi, i Himnu sv. Vlaha od M.a Rogowskoga. I gran- diozna Missa Jubilaris od Vitadinija na dan sveča- nosti izvedena je jednakom spremom. Svaka čast vrlom Crkvenom Pjevačkom Zboru ! Večer sv. Vlaha priregjuje društvo ,Bošković“ sutra, petak 8. II, 1929, u 7!/a sati. Na programu su proslov, recitacije, glazbeni komadi i predavanje g. Dr. Vlaha Kojakovića: Iz života starog Dubrovnika. Pohvalno. G. Kap. M. Tomljenović u ime cijele posade parobroda ,Aleksandar IL,“ poslao je na dar mjesnom ,Dječjem Zakloništu“ iznos od Din. 684. Na ovom plemenitom - činu najljepše zahvaljuje uprava zavoda. Čiča zima o Vlasićima. Pucao kamen od leda, a karavana se jedva jedvice sklonila na Bosanci, čekala da priušćehne mećava, a da bi potjerala na Tabor, na Pločama. Ovo je bilo prije godinu 4ana, nego je nestalo Republike Svetoga Vlaha, kao da je i vrijeme nagovještalo sedmine ovoj drevnoj državi, što je cigla očuvala, od slovinskijeh država, zlatnu slobodu... U Andrije Lalića živo je plamsala vatra, te se uz vatru grijao karvanbaša Bećo Huseinagić s ostalom prateži. Tu se zborilo o čaprama, o voštinama i o svemu, što može da dade insam (čeljade) u kršnoj Hercegovini i Bosni ponosnoj. Gospoda Dubrovačka nas primaju na iefter (u pismo, na veresiju), a mi odževapimo, (edužimo), kake možemo, zarar jok (nije gubitka)...“ Qvako će Bećo, a Andrija mu odvrnuo: ,Nije lako, moj aga, da se sve dade na veresiju, jer smo i mi inokosmi, pa se ne može išćerati krvi iz kamena...“ Tako su govorili o današnjem stanju i beričetu, dokle okrenula još žešća mećava, a led, da ga ne bi bio probio ni najžešći kuršum iz puške. Karavana se ne kreće, a zabrinuo se Bećo, te gleda preda se i nešto u sebi njami, pa će ojednom : »Nemože se, moj Andrija, ovo je 'rgjav marifet, kad vaši... kauri meću bijelu krpu ma ralju pred šehitom (mučenikom) Vlasi, onda je studen ter stu- deno...“ Ovo kaže i zavije saruk od studeni oko brade, a karavana osta na Bosanci, da čeka još koji dan, da sunce grane, po Svetomu Vlahu. Vid Vuletić Vukasović. em =