JELA o ro Poštarina plačena u gotovu Narodna DUBROVNIK 14. Februara 1929. Broj čekovnog računa našeg lista jest 4158 Podružnice Sarajevo. ua God. XI. vijest PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo | Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, &ljena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. za odbor Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I, Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik : »NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik, Papin dan. Papin dan, Nekada malo poznat, danas se sve više slavi. Nije tome uzrok, što smo danas u vijeku proslava, nego što auktoritet Crkve njezina vidljivog poglavice sve više raste. Gdje je Petar, tu je i Crkva. A Petar živi u Svetom Ocu ; zato i ljubav kršćana prama Crkvi ide Njemu, koji je Kamen i Stup Zajednice Istine i Ljubavi. Papin dan postaje sve općenitijim. Sikstinska je kapela danas premalena za proslavu dana Papina krunisanja. Stoga silazi ove godine Pijo XI. u bazi- liku Prvaka Apostola, da u njoj u buduće slavi obljetnicu dana, u koji je svečano primio svu vlast Isakrstova Namjesnika. Dvwanaestog Februara 1921. bio je krunisan slavno vladajući Pijo XI, Papin dan, dan je Vrhovnog Pontifikata u Katoličkoj Crkvi, Katolički, sveopći je papin dan osobito ove go- dine, kada slavi Pijo XI. i jubilej svojega sve- čeništva. Pedeset je godina tome, kako je mladi levita Achille Ratti, pružio dne 21. Decembra 1879. svoje, dan prije posvećene ruke, da u crkvi San Carlo al Corso, prikaže u Rimu prvu žrtvu ljubavi Onome, koga danas tako sretno zastupa na Petrovoj Stolici. Pedesetu obljetnicu Mlade Mise Svetoga Oca slavit će kroz ovu godinu sav kršćanski, katolički svijet. U tu je svrhu proglasio Pijo XI. ovu godinu izvanrednim jubilejem Apostolskom konstitucijom »Auspicantibus nobis“ otvorio je otac krščanskog svi- jeta na obilniji način duhovna vrela jubilejnih oprosta sa izričitom nakanom ,da se popravi javna i pri- vatna čudorednost, učvrsti jakost vjere i ras- pali žar pobožnosti“. Prethodno tome otvorio je prošle godine posebni misijonarski muzej u Lateranu da pokaže, koliko mu je na srcu širenje sv. vjere megju nevjernicima. A kao papa crkvenog jedinstva otvara ove godine kolegij za ruske kandidate svečeničkog staleža. Nakon što je osnovao i velikodušno osigurao opstanak Instituta za \proučavanje kršć. Istoka, izdao je Sveti Otac i naročitu encikliku ,Mortalium Animos“, u kojoj pozivlje sve biskupe i katolički svijet, da ga marljivo pomažu u radu oko pripravljanja što skorijeg crkvenog jedinstva, * * * Na uspomenu svečeničkog jubileja podiže kato- lički svijet u črkvi sv. Karla u Rimu posebni mra- imorni oltar. Podignimo i mi u svojim srcima oltar ljubavi, poštovanja i odanosti prama Svetom Ocu \Papi, jer je Oa učitelj zdrava nauka i središte jedin- stva. Kada On govori slušamo Petra ; kada On nare- jaje, pokoravamo se Kristu. Christus vincit, Christus regnat, Christus imperat. I. B. glićn i I M MEU EI uk dia drami i Gramoronske Ploče - Radio Mparati i Dielovi MIRKO HM. ZEC trgovina gvožđem, tehničkim i oloktretehničkim materijalom. 2 Pravilno varenje i rad u crijevima i dobar petit imat ćete upotrebom prokušanog ljekovitog Bpecijaliteta FIGOL. Proizvagja Ljekarna Dr. Semelić- Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Dinara. ki o Nedjelja sv. Vlaha na Gorici Prošle Nedjelje bila je nastavljena svečanost na- šega Parca, koja je na sam blagdan bila ometena velikom zimom, nadošlom sa valom studeni, U rano jutro zagrmiše topovi sa retne lagje ,Orao“ i probudiše gragjane, koji dotad još: mirno spavahu. Muzike ma svojem ,uranku“ obigjoše gradom i najaviše svijetu, da se proslava nastavlja. Oko 7% sati velika povorka od svih građskih muzika, velika broja gragjana i bat- jaka krene po starom običaju ma Goricu sv, Vlaha, da se u malenom tradicijonalnom hramu :pomoli pred starinskim kipom našega Sveca. Pjevanu Misu održao je gruški župnik mp. Don Gjuro Krečak i tom prigo- dom izrekao kratak, ali vrlo lijep gover, prikazujući u kratkim potezima historijat grada Dubrovnika i zna- čenje štovanja ovoga velikoga Sveca za naš grad, Vrlo ganulljiv bio je momenat, kad se je za najveće tišine u crkvi začulo zviždanje jednog dubrovačkog parobroda koji, ostavljajući rodne žale, pozdravljao je Svečev hram i molio se po primjeru svojih pregjaka, da ga štiti na dalekom putu po morskoj pučini, Iza svršene službe bilo je uobičajeno grličanje. Najprvi stupiše na oliar gg. festanjuli a za njima se izredala velika masa svijeta. Festanjuli počastiše one, koji se nagjoše gore, sa malom zakuskom. Tu je za- vladalo ugodno raspoloženje. Kroz to vrijeme nebom se nmabraše oblaci, a jači vjetar počeo je da duva sa sjevernih sirana. Iznenada pojaviše se i sitae pahuljice snijega. Povorka se po natrag, da prisustvuje procesiji, koja se nije držala prošle nedjelje radi sla- bog vremena. Lumbardije ispališe salve u počast festa- njula, mašte i ovi odgovoriše po jednim hitcem, U Stolnoj Crkvi održae je svečani pontilikal mostarski biskup presvij. Msgr.-Alojzije Mišić;. koji- jesi za ova zgodu požrtvovnom spremnošću dohrlio u naš grad. Oko 11 sati započela je procesija. Ratna lagja opet je ispalila 21 metak, Ovajje put u procesiji sudjelovala i velika četa lumbardjera u svojoj šarolikoj nošnji sa trombawima preko ramena. Nakon procesije počeo je snijeg da propada u većim pregrštima i padao je sve, dek se je započela ,lombula“. Masa svijeta sakupljena oko Orlandovog spomenika uza svu zimu bila je dobro raspoložena. Kad se je završila tombula i kad je mu- zika najavila, da je i treća tombula izvučena, poletješe u vis sa svih strana nedobiveni karteloni, a svijet se razbježe tamo i amo, jer je u tom momenti nebo si- palo svom žestinom sniježnim pahuljicama. I za jedan trenutak pobijeliše kaputi i odijela prisutnih. Sve to zajedno pružalo je vrlo lijepu sliku, koju Dubrovnik nije nikad doživio: Tombula na svetoga Vlaha nije se nikad igrala pod sntježnim pahuljicama, Napokon muzike otigjoše na Pile da otprate gruške lumbardijere. Kroz to vrijeme ratna lagja ,Orao“ uwsidrivši se blizu samog Penatura, ispalila je trideset hitaca. Iza toga svijet se razišao svojim kućama, da opet na večer prisustvuje završetku proslave — paljenju bengalske vatre, — Qko esam sati ma drvenoj armaturi zvonika zasvijetliše fontane, mozaički kvader i kolorirana kola. A na jednom povišenom mjestu stala je legenda »Zbogom“ kao pozdrav i zahvala festanjula sakuplje- nom svijetu. ZORAN NOJ Slušajmo starije, oni su iskusniji 1 Oni su se rijetko tužilina ZUBOBOLJU i GLAVOBOLJU, jer su imali uvijek pri ruci ,ALGU“. Kod svake zubo- bolje 1 malu kašiku na zub, ako Vas trga u zubima od prehlade još malo natrti izvana ALGOM, vidjet će te kako brzo i pouzdano nestaju bolovi. Kod GLAVOBOLJE naterite malo čelo i sljepočice, ako Vas trga u glavi od prehlade — promjene vre- mena i t, d. još mali oblog od ALGE na tjeme vidjet će te kako bolovi prestaju pouzdano i brzo. Bit će te preporogjeni. U apotekama i drogerijama 1 boca sa točnom uputom Din. 16. Gdje nema naručite odmah poštom na adresu Laboratorij ALGA Sušak 258, 4 boce Din. 77, 8 boca Din. 131, 25 boca Din. 320. Proslava sv. Vlaha van Dubrovnika. ZAGREB. I mi smo amo proslavili našega parca sv. Vlaha. Na Gospu Kandeloru u večer sastadosmo se u Gradskom Podrumu. Tu smo u intimnom raspo- loženju proveli jedno ugodno dubrovačko veče, sjeća- jući se tradicionalne feste sv. Vlaha u našem gradu. Sutradan bila je zajednička sv. Misa u župnoj crkvi sv. Blaža, a nakon mise grličanje. | amo je žestoka zima (— 20 c) sa jakim zapusima bure omela, da izvršimo cijeli utvrgjeni program feste, SPLIT. Dubrovčani u Splitu proslaviše i ove godine dan svoga velikog Parca sv. Vlaha. U 10 sati održana je svečana sveta Misa sa pjevanjem i lijepom propovijedi mp. O. Dominika Šantića, koji je vrlo zgodno istaknuo značenje sv. Vlaha za razvitak Du- brovnika i osjećaj zahvalnosti i štovanje koji još uvi- jek živi u srcima svih Dubrovčana, prama svome veli- kom zaštitniku a naročito onih, koji živu daleko od ljubljenog grada. U veče je bila vrlo animirana zajed- nička večera. Uz svirku orhestre, pjevanje poznatih pjevača g.gje Čižek-Nazor i g. prof, Iva Batistića, te zgodne šale, dubrovačka je kolonija provela jednu vrlo prijatnu večer, Za uspjeh cijele svečanosti najviše su dakako doprinijeli vrijedni festanjuli g. Knego pri- vatni činovnik i g. kapetan Gluhonja. SKOPLJE. I ove godine ponovio se je onaj lijepi običaj, da ovdašnji dubrovčani proslave zaštitnika svoga grada sv. Vlaha. Na sam dan sv. Vlaha u ovdašnjoj katoličkoj crkvi sakupili su se u 8 sati na zajedničku sv. Misu i na uobičajnjeno grličanje. Poslije sv, Mise sa tratamenta brzojavno su preko ovdašnjih festanjula pozdravili grad i festanjule, Na večer su imali zajed- ničku večeru u 7 i po sati u Hotel Bristol, kojoj je prisustvovalo osim dubrovčana još i nekoliko prijatelja Dubrovnika. U dvorani okićenoj velikom crveno-plavom zastavom, slikom sv. Vlaha i ostalim slikama grada, uz sviranje muzike, večera je prošla u najljepšem raspo- loženju. Preko večere je govorio o Dubrovniku festa- njuo g. Vlado Puljizević, dubrovčane i uzvanike je pozdravio g. Zakarija, a po tom je o dubrovačkom grbu govorio g. Prof, Pero Kolendić, koji je svojom poznatom spremom zainteresovao ne samo dubrovčane, već i uzvanike, — U ime uzvanika vrlo se je lijepo o Dubrovniku izrazio i zahvalio ovdašnji ugledni ljekar g. Dr. Kosta Čohadžić. Poslije večere još su se dugo izdržali u ugodnom raspoloženju uz razne šale a onda su Dubrovčani otišli zadovoljni, da su dostojno pro- slavili u Skoplju svog zaštitnika, a uzvanici su poni- jeli najljepši utisak sa dubrovačke večeri, te zaželjeli da i dalje ostanu prijatelji Dubrovnika i ovdašnjih Dubrovčana. — Prisutnik. Pisma iz naroda. KOTOR. Svečanost sv. Tripuna ove godine radi zime i velike bure nije bilo moguće proslaviti po tra- dicionalnom programu. Bokeljska Mornarica i kod nezapamćene studeni ipak je za svoga parca sv. Tri- puna žrtvovala i obukla slarinsku nošnju pak je po starom običaju primila zastave i odigrala ,kolo“ sv. Tripuna. Crkveni obredi izvršeni su u potpunome redu. Preko pontifikalne Mise održao je pohvalno slovo naš vrijedni Don Niko Luković, Prikazao nam je život sv. Tripuna, i kako je štovanje sv. Tripuna usko spojeno sa povijesti, kulturom i tradicijama Kotora kao i sv. Vlaha i Dubrovnika. Crkva je bila prepuna naroda, koji je oduševljeno i pomljivo slušao do suza na ovako patriotske besjede. Hvala našem Don Niku ! Svečanost na Osminu sv. Tripuna 10. februara izvršena je po programu. U večer u 9 sati Hrv. Kulturno Društvo ,Napre- dak“ dalo je Akademiju za Strossmajerovu večer, KORČULA. Katastarski Ured u Korčuli ukinut je usljed novog razmještaja ovih ureda, pak je ovih dana dosadanji upravnik otputevao u Našice, kamo je premješten, a arkiv je prenesen u Dubrovnik. Na pro- test općine proti ukinuću ovog ureda, Generalna Di- rekcija Katastra u Beogradu, riješila je, da u Korčuli ostaje katastarska uprava, kao expozitura katastarske iii