JELA o ro

 

Poštarina plačena u gotovu

Narodna

 

DUBROVNIK 14. Februara 1929.

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4158 Podružnice Sarajevo.

ua God. XI.

vijest

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo | Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,

&ljena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

 

 

za odbor
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I, Birimiša) — Dubrovnik

Vlasnik - izdavač - urednik :
»NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,

 

Papin dan.

Papin dan, Nekada malo poznat, danas se sve
više slavi. Nije tome uzrok, što smo danas u vijeku
proslava, nego što auktoritet Crkve njezina vidljivog
poglavice sve više raste.

Gdje je Petar, tu je i Crkva. A Petar živi u
Svetom Ocu ; zato i ljubav kršćana prama Crkvi ide
Njemu, koji je Kamen i Stup Zajednice Istine i Ljubavi.

Papin dan postaje sve općenitijim. Sikstinska je
kapela danas premalena za proslavu dana Papina
krunisanja. Stoga silazi ove godine Pijo XI. u bazi-
liku Prvaka Apostola, da u njoj u buduće slavi
obljetnicu dana, u koji je svečano primio svu vlast
Isakrstova Namjesnika. Dvwanaestog Februara 1921.
bio je krunisan slavno vladajući Pijo XI,

Papin dan, dan je Vrhovnog Pontifikata u
Katoličkoj Crkvi,

Katolički, sveopći je papin dan osobito ove go-
dine, kada slavi Pijo XI. i jubilej svojega sve-
čeništva. Pedeset je godina tome, kako je mladi
levita Achille Ratti, pružio dne 21. Decembra 1879.
svoje, dan prije posvećene ruke, da u crkvi San Carlo
al Corso, prikaže u Rimu prvu žrtvu ljubavi Onome,
koga danas tako sretno zastupa na Petrovoj Stolici.

Pedesetu obljetnicu Mlade Mise Svetoga Oca
slavit će kroz ovu godinu sav kršćanski, katolički
svijet. U tu je svrhu proglasio Pijo XI. ovu godinu
izvanrednim  jubilejem Apostolskom  konstitucijom
»Auspicantibus nobis“ otvorio je otac krščanskog svi-
jeta na obilniji način duhovna vrela jubilejnih oprosta
sa izričitom nakanom ,da se popravi javna i pri-
vatna čudorednost, učvrsti jakost vjere i ras-
pali žar pobožnosti“.

Prethodno tome otvorio je prošle godine posebni
misijonarski muzej u Lateranu da pokaže, koliko mu
je na srcu širenje sv. vjere megju nevjernicima. A kao
papa crkvenog jedinstva otvara ove godine kolegij
za ruske kandidate svečeničkog staleža. Nakon što je
osnovao i velikodušno osigurao opstanak Instituta za
\proučavanje kršć. Istoka, izdao je Sveti Otac i naročitu
encikliku ,Mortalium Animos“, u kojoj pozivlje sve
biskupe i katolički svijet, da ga marljivo pomažu u radu
oko pripravljanja što skorijeg crkvenog jedinstva,

* *
*

Na uspomenu svečeničkog jubileja podiže kato-
lički svijet u črkvi sv. Karla u Rimu posebni mra-
imorni oltar. Podignimo i mi u svojim srcima oltar
ljubavi, poštovanja i odanosti prama Svetom Ocu
\Papi, jer je Oa učitelj zdrava nauka i središte jedin-
stva. Kada On govori slušamo Petra ; kada On nare-
jaje, pokoravamo se Kristu.

Christus vincit, Christus regnat, Christus imperat.
I. B.

glićn i I M
MEU EI uk dia

drami i Gramoronske Ploče
- Radio Mparati i Dielovi

MIRKO HM. ZEC
trgovina gvožđem, tehničkim i

oloktretehničkim materijalom. 2

Pravilno varenje i rad u crijevima i dobar
petit imat ćete upotrebom  prokušanog ljekovitog
Bpecijaliteta FIGOL. Proizvagja Ljekarna Dr. Semelić-
Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Dinara.

 
   
 
 
  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ki o

Nedjelja sv. Vlaha na Gorici

Prošle Nedjelje bila je nastavljena svečanost na-
šega Parca, koja je na sam blagdan bila ometena
velikom zimom, nadošlom sa valom studeni, U rano
jutro zagrmiše topovi sa retne lagje ,Orao“ i probudiše
gragjane, koji dotad još: mirno spavahu. Muzike ma
svojem ,uranku“ obigjoše gradom i najaviše svijetu,
da se proslava nastavlja. Oko 7% sati velika povorka
od svih građskih muzika, velika broja gragjana i bat-
jaka krene po starom običaju ma Goricu sv, Vlaha, da
se u malenom tradicijonalnom hramu :pomoli pred
starinskim kipom našega Sveca. Pjevanu Misu održao
je gruški župnik mp. Don Gjuro Krečak i tom prigo-
dom izrekao kratak, ali vrlo lijep gover, prikazujući u
kratkim potezima historijat grada Dubrovnika i zna-
čenje štovanja ovoga velikoga Sveca za naš grad, Vrlo
ganulljiv bio je momenat, kad se je za najveće tišine
u crkvi začulo zviždanje jednog dubrovačkog parobroda
koji, ostavljajući rodne žale, pozdravljao je Svečev
hram i molio se po primjeru svojih pregjaka, da ga
štiti na dalekom putu po morskoj pučini,

Iza svršene službe bilo je uobičajeno grličanje.
Najprvi stupiše na oliar gg. festanjuli a za njima se
izredala velika masa svijeta. Festanjuli počastiše one,
koji se nagjoše gore, sa malom zakuskom. Tu je za-
vladalo ugodno raspoloženje. Kroz to vrijeme nebom
se nmabraše oblaci, a jači vjetar počeo je da duva sa
sjevernih sirana. Iznenada pojaviše se i sitae pahuljice
snijega. Povorka se po natrag, da prisustvuje
procesiji, koja se nije držala prošle nedjelje radi sla-
bog vremena. Lumbardije ispališe salve u počast festa-
njula, mašte i ovi odgovoriše po jednim hitcem, U
Stolnoj Crkvi održae je svečani pontilikal mostarski
biskup presvij. Msgr.-Alojzije  Mišić;. koji- jesi za ova
zgodu požrtvovnom spremnošću dohrlio u naš grad.
Oko 11 sati započela je procesija. Ratna lagja opet je
ispalila 21 metak, Ovajje put u procesiji sudjelovala i
velika četa lumbardjera u svojoj šarolikoj nošnji sa
trombawima preko ramena. Nakon procesije počeo je
snijeg da propada u većim pregrštima i padao je sve,
dek se je započela ,lombula“. Masa svijeta sakupljena
oko Orlandovog spomenika uza svu zimu bila je dobro
raspoložena. Kad se je završila tombula i kad je mu-
zika najavila, da je i treća tombula izvučena, poletješe
u vis sa svih strana nedobiveni karteloni, a svijet se
razbježe tamo i amo, jer je u tom momenti nebo si-
palo svom žestinom sniježnim pahuljicama. I za jedan
trenutak pobijeliše kaputi i odijela prisutnih. Sve to
zajedno pružalo je vrlo lijepu sliku, koju Dubrovnik
nije nikad doživio: Tombula na svetoga Vlaha nije
se nikad igrala pod sntježnim pahuljicama, Napokon
muzike otigjoše na Pile da otprate gruške lumbardijere.
Kroz to vrijeme ratna lagja ,Orao“ uwsidrivši se blizu
samog Penatura, ispalila je trideset hitaca. Iza toga
svijet se razišao svojim kućama, da opet na večer
prisustvuje završetku proslave — paljenju bengalske
vatre, — Qko esam sati ma drvenoj armaturi zvonika
zasvijetliše fontane, mozaički kvader i kolorirana kola.
A na jednom povišenom mjestu stala je legenda
»Zbogom“ kao pozdrav i zahvala festanjula sakuplje-
nom svijetu.

ZORAN NOJ
Slušajmo starije, oni su iskusniji 1

Oni su se rijetko tužilina ZUBOBOLJU i GLAVOBOLJU,
jer su imali uvijek pri ruci ,ALGU“. Kod svake zubo-
bolje 1 malu kašiku na zub, ako Vas trga u zubima
od prehlade još malo natrti izvana ALGOM, vidjet će
te kako brzo i pouzdano nestaju bolovi.

Kod GLAVOBOLJE naterite malo čelo i sljepočice,
ako Vas trga u glavi od prehlade — promjene vre-
mena i t, d. još mali oblog od ALGE na tjeme vidjet
će te kako bolovi prestaju pouzdano i brzo. Bit će
te preporogjeni.

U apotekama i drogerijama 1 boca sa točnom
uputom Din. 16. Gdje nema naručite odmah poštom
na adresu Laboratorij ALGA Sušak 258, 4 boce Din. 77,
8 boca Din. 131, 25 boca Din. 320.

 

Proslava sv. Vlaha van Dubrovnika.

ZAGREB. I mi smo amo proslavili našega parca
sv. Vlaha. Na Gospu Kandeloru u večer sastadosmo
se u Gradskom Podrumu. Tu smo u intimnom raspo-
loženju proveli jedno ugodno dubrovačko veče, sjeća-
jući se tradicionalne feste sv. Vlaha u našem gradu.
Sutradan bila je zajednička sv. Misa u župnoj crkvi
sv. Blaža, a nakon mise grličanje. | amo je žestoka
zima (— 20 c) sa jakim zapusima bure omela, da
izvršimo cijeli utvrgjeni program feste,

SPLIT. Dubrovčani u Splitu proslaviše i ove
godine dan svoga velikog Parca sv. Vlaha. U 10 sati
održana je svečana sveta Misa sa pjevanjem i lijepom
propovijedi mp. O. Dominika Šantića, koji je vrlo
zgodno istaknuo značenje sv. Vlaha za razvitak Du-
brovnika i osjećaj zahvalnosti i štovanje koji još uvi-
jek živi u srcima svih Dubrovčana, prama svome veli-
kom zaštitniku a naročito onih, koji živu daleko od
ljubljenog grada. U veče je bila vrlo animirana zajed-
nička večera. Uz svirku orhestre, pjevanje poznatih
pjevača g.gje Čižek-Nazor i g. prof, Iva Batistića, te
zgodne šale, dubrovačka je kolonija provela jednu
vrlo prijatnu večer, Za uspjeh cijele svečanosti najviše
su dakako doprinijeli vrijedni festanjuli g. Knego pri-
vatni činovnik i g. kapetan Gluhonja.

SKOPLJE. I ove godine ponovio se je onaj lijepi
običaj, da ovdašnji dubrovčani proslave zaštitnika svoga
grada sv. Vlaha. Na sam dan sv. Vlaha u ovdašnjoj
katoličkoj crkvi sakupili su se u 8 sati na zajedničku
sv. Misu i na uobičajnjeno grličanje. Poslije sv, Mise
sa tratamenta brzojavno su preko ovdašnjih festanjula
pozdravili grad i festanjule, Na večer su imali zajed-
ničku večeru u 7 i po sati u Hotel Bristol, kojoj je
prisustvovalo osim dubrovčana još i nekoliko prijatelja
Dubrovnika. U dvorani okićenoj velikom crveno-plavom
zastavom, slikom sv. Vlaha i ostalim slikama grada,
uz sviranje muzike, večera je prošla u najljepšem raspo-
loženju. Preko večere je govorio o Dubrovniku festa-
njuo g. Vlado Puljizević, dubrovčane i uzvanike je
pozdravio g. Zakarija, a po tom je o dubrovačkom
grbu govorio g. Prof, Pero Kolendić, koji je svojom
poznatom spremom zainteresovao ne samo dubrovčane,
već i uzvanike, — U ime uzvanika vrlo se je lijepo
o Dubrovniku izrazio i zahvalio ovdašnji ugledni ljekar
g. Dr. Kosta Čohadžić. Poslije večere još su se dugo
izdržali u ugodnom raspoloženju uz razne šale a onda
su Dubrovčani otišli zadovoljni, da su dostojno pro-
slavili u Skoplju svog zaštitnika, a uzvanici su poni-
jeli najljepši utisak sa dubrovačke večeri, te zaželjeli
da i dalje ostanu prijatelji Dubrovnika i ovdašnjih
Dubrovčana. — Prisutnik.

 

Pisma iz naroda.

KOTOR. Svečanost sv. Tripuna ove godine radi
zime i velike bure nije bilo moguće proslaviti po tra-
dicionalnom programu. Bokeljska Mornarica i kod
nezapamćene studeni ipak je za svoga parca sv. Tri-

puna žrtvovala i obukla slarinsku nošnju pak je po

starom običaju primila zastave i odigrala ,kolo“ sv.
Tripuna. Crkveni obredi izvršeni su u potpunome redu.
Preko pontifikalne Mise održao je pohvalno slovo naš
vrijedni Don Niko Luković, Prikazao nam je život sv.
Tripuna, i kako je štovanje sv. Tripuna usko spojeno
sa povijesti, kulturom i tradicijama Kotora kao i sv.
Vlaha i Dubrovnika. Crkva je bila prepuna naroda,
koji je oduševljeno i pomljivo slušao do suza na ovako
patriotske besjede. Hvala našem Don Niku ! Svečanost
na Osminu sv. Tripuna 10. februara izvršena je po
programu.

U večer u 9 sati Hrv. Kulturno Društvo ,Napre-
dak“ dalo je Akademiju za Strossmajerovu večer,

KORČULA. Katastarski Ured u Korčuli ukinut
je usljed novog razmještaja ovih ureda, pak je ovih
dana dosadanji upravnik otputevao u Našice, kamo je
premješten, a arkiv je prenesen u Dubrovnik. Na pro-
test općine proti ukinuću ovog ureda, Generalna Di-
rekcija Katastra u Beogradu, riješila je, da u Korčuli
ostaje katastarska uprava, kao expozitura katastarske

iii