POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

Naro

 

DUBROVNIK 7. Marta .

dna

MO

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

vijest

ei God. Xi.

 

Cijona je ilstu 5. Din. mjesečno; sa inozemstvo 10 Din. mjesečno

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,

Izlazi svakog Čtka.

| Pojedini broj Di;.50. Tisak

 

Vlasnik - izdavač - urednik :

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik.

Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

 

Kako da počnemo...?!

»Narodna Svijest« već je u dva navrata upravila
za naše ljude neku vrst apela na rad za narodni pre-
porod. — Gosp, Z. pisac članka ,Kucnuo je čas“, kao
i ranijeg uvodnika sličnog sadržaja ,U redove“, izgleda
da ima u vidu samo naš ekonomski preporod.

Bez sumnje je, da to mora da leži na srcu sva-
kom našem patrioti. Ali sam ja mnijenja, da sav rad
i mastojanje oko foga meće dati vidnog, trajnog i pra-
veg uspjeha, dok se ne pregne za moralnim preporo-
dem najširih slojeva našeg naroda. “

Zaludu su najbolje uregjene socijalne ustanove
zaludu najsolidnije zamišljena industrijalna i novčana
poduzeća, zaludu najbolja zadruga, zaludu sve humane
ustanove, ako se me temelje na poštenju i pravom
kršćanskom moralu. Treba zato u prvom redu obnoviti
čitavo naše društvo u duhovnom pravcu.

Nema sumrije, a sadašnjica i svagdanji život nam
do bez prestanka dokazuju, da je naš čovjek radi teških
_ ratnih i poratnih prilika, koje su podrmale društvenim
_ poretkom uopće mnogo moralno pao. To se opaža u
| trgovačkom, poslovnem i uopće u društvenom se obraćaju.

U grozničavom radu i borbi za opstanak u po-
ratnom vremenu svatko je mislio, te je ovlašten da se
služi svakim, pa i nedozvoljenim sredstvima, samo da
sebi osigura materijalni uspjeh, Nema tu skrupula
nema obzira, nema moralnog, kršćanskog shvaćanja.

A ipak tako ne smije da bude, jer nelojalnost,
uepravda, nepoštenje izazivaju reakciju i osvećuju se
kad li tad li svakome, tko je za njima posegnuc.

Ove misli, koje na prvi mah mogu izgledati
kao neko besposieno filozefiranje, daleko od stvarnog
tvrdog dnevnog živote, u|zhilii+su nailešnie, (lenana
uz životnu reainosk

Isti naš narcd je uvijek u duši svojoj tako mislio,
on je vazda naslućivao da se iza vidljive, krute real-
xosti krije neka druga, nevidljiva, koja je daleko jača
od prve i koja čak upravlja i gospodari sa prvom.
To je on na 1azre načine vazda i izražavao, a to se
u onoj osnovnoj ideji o Vječnoj Pravdi najbolje odra-
zuje. Ona ga je tješila u ropstvu, ona ga je hrabrila
u borbi.

Naš narod sasvim ispravno shvaća da životom
vladaju vječni i nepromjenljivi moralni zakeni — Bog,
čija kazna ili nagrada nikoga nemože mimoići,

Zato treba u prvom redu tu svijest, koju je rat
uspavao, probuditi na djelotvorni život, Treba od svih
obnova, koje nam se mamećv, najprije provesti mo-
ralnu obnovu.

I nju mam ne može nilko izvana pokloniti, nju
xe mogu ni najstroži gragjanski zakoni da u djelo
izvedu. Nju treba svaki za sebe da je u svojoj nutrini
izvrši. Ljubav, sveopća ljubav prožeta vjerom, mora
ispuniti sice i bogataša i siromaha, gospara i radnika,
gragjanina i seljaka. Ako tu vjeru i ljubav u srcima
našim odnjegujemo, probudimo, ojačamo, ona će nas
sama naučiti šta nam je raditi.

A kad budemo tako duhovno obogaćeni, onda će
nam već po sebi deći i meterijalno blagostanje. — El,

PEĆI za ugljen i dinO

le M gotroeske i eeknične
Gramofoni i Gromofonske Ploče
- adio: Mparati i Dielooi - -

MIRKO M. ZEC

trgovina yvožđem, tehničkim i
elektrotehničkim materijalom.

 

 

 

 

 

 

 

 

Hodočašće Rim.

Due 12. svibnja o. g. k veliko hrvatsko
hodočašće u Rim. Sv. Olac slavo. g. pedesetu go-
dišnjicu od primanja svećeničkireda, proglasio je
vanredni jubilej, podijelivši velilblago oprosta kao
i svete godine 1925. Već su u fu najavljena hodo-
čašća iz svega kat. svijeta, pa ni u ljubavi i oda-
nosti prema sv. Ocu ne smijemia zaostajemo.

1. Program hodočašća je q: Dne 12. svibnja
kreće hodočašće iz Zagreba pre Rijeci. U Veneciju
dolazi dne 13. V. ujutro. S kolcora polazi se logjom
ma irg sv. Marka, da se pogla glasovita crkva
sv. Marka. Duždeva palača i uspma zvonik sv. Marka,
odakle se pruža divan pogi : svu Veneciju. Oko
podne odlazi hodočašće iz Vecije i za jedan sat
dogje u Padovu. Tu se polazi | svetišta sv. Antuna
padovanskog, ukratko se razgla grad i iza 5 sati
poslije podne odlazi se prema Imu. U Rim se dolazi
dne 14. V. u jutro, Ondje se staje punih 7 dana,
da se u glavnome pogleđaju svrimske znamenitosti,
obave jvbilejski pcehodi i doge u poklonstvo pred
sv. Oca Papu. Dne 21. svibn, rano u jutro odlazi
hodočašće iz Rima i dolazi istidan ujutro oko 5 sati
u Asiz. Tu se autobusima odveu hodočasnici do sve-
tišta sv. Franje i oko podne kreću vlakom prema

Loretu, da vide loretsku kućicu Majke Božje. Na veče
oko 8 sati kreće hodočašće prekasnom obalnom željez-
nicom do Riminia i Ravene, da preko Ferrare “drugi
dan ujutro dne 22. V, dogje u Trst. Iz Trsta kreće
hodočašće oko podne prema Rijeci, kamo stigne oko
4 sata. Oko 5 sati polazi hodočasnički vlak prema

Sušaku, gdje će stati kod švinlišta kralja Petra, odakle +

za g
kreće hodočasnički vlak sa sušačke stanice prema
Zagrebu, kamo stigne dne 23. V. u jutro oko 6 sati,

U. Troškovi za putovanje : a) Za Il. razred 2.300
Dinara. U ovoj je cijeni uključeno slijedeće : 1. Željez-
nička karta II. razr, od Rijeke do Rima i natrag od
Rima preko Asiza i Loreta do Rijeke. 2. Prvorazredni
stan i hrana kroz 7 dana u Rimu. Stan je prema želji
sa 1, 2, ili 3 kreveta.

3. S ovom su cijenom naplećene takogjer sve
takse za pohed onih institucija, koje su predvigjene u
hodočasničkom programu. Dakle u Veneciji: lagja od
kolodvora do trga sv. Marka, ulaznica u Duždovu
palaču i zvonik sv. Marka. U Rimu autobusi za kata-
kombe i ulaznice za vat, biblioteku, muzej i kupolu
sv. Petra. U Asizu autobus od željeznice do svetišta
sv. Franje i natrag. U Loretu isto tako. 5) Za III.
razred cijena je 1.600 dinara. U toj cijeni uključeno
je sve ono, što i kod II razreda, samo je razlika u
željezničkoj vožnji, hrani i stanu, gdje je predvigjeno
zajedničko stanovanje sa 3—4 kreveta, a možda i više
i to zasebno muškarci a zasebno žene. Megjutim će i
ovo stanovanje biti veoma prikladno i čisto, a hrana
veoma ukusna i tečna., c) Svaki pojedinac dužan je
dakle da se sam brine za hranu od Zegreba do Rima

i od Rima do Zagreba, te da kupi željezničku kartu
od svoje polazve stenice do Rijeke.

III. Posebne informacije hodočasnicima. a) Glede
putnica imademo da saopćimo ovo: Rimski centralni
odbor za jubilarno hodočašće u god. 1929. javio je,
da talijanska vlada glede putnica hodočasnika u god.
1929. ozredila isto ono, što je vrijedilo i god. 1925.
To jest: Vogja hodočašća mora imati specijalnu legi-
timaciju rimskog odbora provigjenu sa fotografijom i
osobnim potpisom. Za sve ostale hodočasnike dostatan
je zajednički popis, no tako, da se uz ime svakoga
hodočasnika nalazi i njegov vlastoručni potpis. — Pred
popisom hodočasnika treba da se nalazi izjava vogje
hodočašća, da svi hodočasnici putuju snjime u svrhu
hodočašća, — I osobna legitimacija vogje hodočašća
i lista (popis) ostalih hodočasnika treba da bude vidi-
rana potpisom biskupa, odakle hodočašće kreće. Da-
kako, da osobnu legitimeciju i zajedničku listu mogu
zamijeniti putnici, ali što se tiče talijanske vlade to
nije potrebno. — U vezi s ovim saopćenjem rimskog
odbora zagrebački je centralni odbor zamolio mini-
starstvo unutarnjih djela, da se za rimske hodočasnike

dozvole t. zv. kolektivne putnice, koje bi za sve ho-
dočasnike izdalo zagrebačko redarstveno ravnateljstvo.
O rezultatatu naše molbe obavijestit ćemo pravodobno
sve hodočasnike. b) Odbor je zamolio popust na
našim željeznicama tsko, da bi cijele karte kupljene
kod polazne stanice do Rijeke, vrijedile i za povratak.
c) Zamoljena je takogjer kr. vlada da prigodom ho-
dočašća dade dopust svim činovnicima, koji bi ltjeli
ići u Rim. O uspjehu ovih molba obavijestit ćemo
takogjer javnost. d) Umoljavaju se oni, koji kane,
ići u Rim, da se prijave čim prije, jer vrijeme veoma
kratko. Prijave se primaju do 1. travnja. Odbor.

Nohrovački tin brodova kod Engleza u srednjem vijeke

Iz predavanja Dra Vojislava M. Jovanovića u Beogradu.
Politika 25. febr. o. g.

Još brodoloma Ričarda 1, Dubrovnik je bio
u povremenom trgovačkom saobraćaju sa britanskim
pristaništima; od XIV. i XV. vijeka on je u stalnom
saobraćaju. i

U trgovinskoj istoriji našega naroda Dubrovnik
uopće zauzima najvažnije mjesto. Položajem svojim
prema trgovinskim pravcima Balkanskog Poluostrva,
onje bio, može se reći, ne samo ,glavna skela naših
zemalja“, već jedno od majglavnijih pristaništa preko
kojih je išla trgovina za Bugarsku, Tursku, pa i dalje
istočne zemlje.

Istina je da su dubrovačke galije plovile pod
svima zastavama, ali su se za to vigjale u svima
pristaništima. “

Dubrovački brodovi bili su poznati u to vrijeme
i engleskim pomorcima; oni su im poslužili kao model
za jedan naročiti tip velike trgovačke lagie, koja se
ZOO cdr vau SAMI LUvarom, Ta Se vršta naziva
margozi“, što je postalo od ,Ragusa“, kako engleski
filozofi tumače. Riječ se nalazi i u Šekspirovom , Mle-
tačkom Trgovcu“: Antonio ima takvu jednu ,lagju
dubrovačku“. Još 1637 godine engleski privredni pisac
Luis Roberts, autor ,Trgovinske mape svijeta“, piše
o Dubrovniku ovo: ,Raguza,... odakle je original
onih velikih brodova koji se ovdje grade, a koji su
se u staro vrijeme vulga:no nazivali ,argoze“ ; pravilno
treba reći: ,raguse“.

Dubrovački trgovci toliko odlaze u Englesku, da
već u petnaestom vijeku imaju u injoj čitavu svoju
koloniju, trgovački esnaf, i zajedničku grobnicu za
članove, koje bi smrt zadesila daleko od domovine.
Sačuvana je i danas kraj jedne male seoske crkve u
Engleskoj, stara kamena ploča sa natpisom na teli-
janskom: ,Grobnica družine slovinske“. Na njoj je
dvoglavi orao dubrovački i datum: 1481. (Ričard III,
dvije godine docnije, postao je kralj engleski).

U petnaestom vijeku dubrovački brodovi u veliko
krcaju englesku robu, preprodaju je u balkanskim
krajevima Turske, u Egiptu, pa i dalje. U sedamna-
estom, njihovi trgovci smatrani su na Levantu kao
opasni takmaci Engleza, dolaze s njima u sukob u
Aleksandriji, i, naposljetku, zaključuju s njima prvi
trgovinski ugovor za vrijeme Kromvelove vladavine.
Engleska, koja već pod kraljicom Jelisavetom počinje
postajati ona svjetska pomorska sila, koju i danas
poznajemo, stiče sve jačeg ugleda u Dubrovčana.
Pjesnik ,Osmana*, naš veliki Gundulić, sa respektom
i oduševljem opjeva ,britanski mač junački“.

U isto vrijeme dubrovačka luka bijaše puma
Engleza“. Postajući sve znatnija proizvogjačka zemlja,
Eugleska traži tržišta za svoju robu: tkanine, kalaj,
olovo, čelik, gvožgjariju, satove, sukno, staklariju. Ona
sa uspjehom potiskuje izvoz i trgovinu Francuza i
Venecijanaca. Zbog svojih niskih cijena, engleska roba
nalazi sve veću pregiu. Zanimijivo je da njeni takmaci i
neprijatelji sa jetkošću objašnjuju taj uspjeh lošijim kva-
litetom engleskih produkata, naročito engleskih štofova.

Kako je Dubrovnik bio jedan od glavnih posred-
nika u trgovini sa istočnim zemljama, on postaje neka
vrsta skladišta za englesku robu. Dobro utvrgjeni i
čvrsti gradski zidovi ,Araguze“ imponuju engleskom
putniku Torkingtonu 1577 godine. Po tvrgjenju kape-
tana Henria Ostela, koji je 1586 prošao tuda, sami
Dubrovčani vrlo su ,prijatni gjentimeni“. Žorgi Sendis,
1610, spominje Dubrovnik kao glavni grad Slovinije.
,On za sebe čini jednu nezavisnu republiku; čuven
je sa trgovine, i pun brodovlja“.