POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro DUBROVNIK 7. Marta . dna MO Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. vijest ei God. Xi. Cijona je ilstu 5. Din. mjesečno; sa inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, Izlazi svakog Čtka. | Pojedini broj Di;.50. Tisak Vlasnik - izdavač - urednik : za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik. Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Kako da počnemo...?! »Narodna Svijest« već je u dva navrata upravila za naše ljude neku vrst apela na rad za narodni pre- porod. — Gosp, Z. pisac članka ,Kucnuo je čas“, kao i ranijeg uvodnika sličnog sadržaja ,U redove“, izgleda da ima u vidu samo naš ekonomski preporod. Bez sumnje je, da to mora da leži na srcu sva- kom našem patrioti. Ali sam ja mnijenja, da sav rad i mastojanje oko foga meće dati vidnog, trajnog i pra- veg uspjeha, dok se ne pregne za moralnim preporo- dem najširih slojeva našeg naroda. “ Zaludu su najbolje uregjene socijalne ustanove zaludu najsolidnije zamišljena industrijalna i novčana poduzeća, zaludu najbolja zadruga, zaludu sve humane ustanove, ako se me temelje na poštenju i pravom kršćanskom moralu. Treba zato u prvom redu obnoviti čitavo naše društvo u duhovnom pravcu. Nema sumrije, a sadašnjica i svagdanji život nam do bez prestanka dokazuju, da je naš čovjek radi teških _ ratnih i poratnih prilika, koje su podrmale društvenim _ poretkom uopće mnogo moralno pao. To se opaža u | trgovačkom, poslovnem i uopće u društvenom se obraćaju. U grozničavom radu i borbi za opstanak u po- ratnom vremenu svatko je mislio, te je ovlašten da se služi svakim, pa i nedozvoljenim sredstvima, samo da sebi osigura materijalni uspjeh, Nema tu skrupula nema obzira, nema moralnog, kršćanskog shvaćanja. A ipak tako ne smije da bude, jer nelojalnost, uepravda, nepoštenje izazivaju reakciju i osvećuju se kad li tad li svakome, tko je za njima posegnuc. Ove misli, koje na prvi mah mogu izgledati kao neko besposieno filozefiranje, daleko od stvarnog tvrdog dnevnog živote, u|zhilii+su nailešnie, (lenana uz životnu reainosk Isti naš narcd je uvijek u duši svojoj tako mislio, on je vazda naslućivao da se iza vidljive, krute real- xosti krije neka druga, nevidljiva, koja je daleko jača od prve i koja čak upravlja i gospodari sa prvom. To je on na 1azre načine vazda i izražavao, a to se u onoj osnovnoj ideji o Vječnoj Pravdi najbolje odra- zuje. Ona ga je tješila u ropstvu, ona ga je hrabrila u borbi. Naš narod sasvim ispravno shvaća da životom vladaju vječni i nepromjenljivi moralni zakeni — Bog, čija kazna ili nagrada nikoga nemože mimoići, Zato treba u prvom redu tu svijest, koju je rat uspavao, probuditi na djelotvorni život, Treba od svih obnova, koje nam se mamećv, najprije provesti mo- ralnu obnovu. I nju mam ne može nilko izvana pokloniti, nju xe mogu ni najstroži gragjanski zakoni da u djelo izvedu. Nju treba svaki za sebe da je u svojoj nutrini izvrši. Ljubav, sveopća ljubav prožeta vjerom, mora ispuniti sice i bogataša i siromaha, gospara i radnika, gragjanina i seljaka. Ako tu vjeru i ljubav u srcima našim odnjegujemo, probudimo, ojačamo, ona će nas sama naučiti šta nam je raditi. A kad budemo tako duhovno obogaćeni, onda će nam već po sebi deći i meterijalno blagostanje. — El, PEĆI za ugljen i dinO le M gotroeske i eeknične Gramofoni i Gromofonske Ploče - adio: Mparati i Dielooi - - MIRKO M. ZEC trgovina yvožđem, tehničkim i elektrotehničkim materijalom. Hodočašće Rim. Due 12. svibnja o. g. k veliko hrvatsko hodočašće u Rim. Sv. Olac slavo. g. pedesetu go- dišnjicu od primanja svećeničkireda, proglasio je vanredni jubilej, podijelivši velilblago oprosta kao i svete godine 1925. Već su u fu najavljena hodo- čašća iz svega kat. svijeta, pa ni u ljubavi i oda- nosti prema sv. Ocu ne smijemia zaostajemo. 1. Program hodočašća je q: Dne 12. svibnja kreće hodočašće iz Zagreba pre Rijeci. U Veneciju dolazi dne 13. V. ujutro. S kolcora polazi se logjom ma irg sv. Marka, da se pogla glasovita crkva sv. Marka. Duždeva palača i uspma zvonik sv. Marka, odakle se pruža divan pogi : svu Veneciju. Oko podne odlazi hodočašće iz Vecije i za jedan sat dogje u Padovu. Tu se polazi | svetišta sv. Antuna padovanskog, ukratko se razgla grad i iza 5 sati poslije podne odlazi se prema Imu. U Rim se dolazi dne 14. V. u jutro, Ondje se staje punih 7 dana, da se u glavnome pogleđaju svrimske znamenitosti, obave jvbilejski pcehodi i doge u poklonstvo pred sv. Oca Papu. Dne 21. svibn, rano u jutro odlazi hodočašće iz Rima i dolazi istidan ujutro oko 5 sati u Asiz. Tu se autobusima odveu hodočasnici do sve- tišta sv. Franje i oko podne kreću vlakom prema Loretu, da vide loretsku kućicu Majke Božje. Na veče oko 8 sati kreće hodočašće prekasnom obalnom željez- nicom do Riminia i Ravene, da preko Ferrare “drugi dan ujutro dne 22. V, dogje u Trst. Iz Trsta kreće hodočašće oko podne prema Rijeci, kamo stigne oko 4 sata. Oko 5 sati polazi hodočasnički vlak prema Sušaku, gdje će stati kod švinlišta kralja Petra, odakle + za g kreće hodočasnički vlak sa sušačke stanice prema Zagrebu, kamo stigne dne 23. V. u jutro oko 6 sati, U. Troškovi za putovanje : a) Za Il. razred 2.300 Dinara. U ovoj je cijeni uključeno slijedeće : 1. Željez- nička karta II. razr, od Rijeke do Rima i natrag od Rima preko Asiza i Loreta do Rijeke. 2. Prvorazredni stan i hrana kroz 7 dana u Rimu. Stan je prema želji sa 1, 2, ili 3 kreveta. 3. S ovom su cijenom naplećene takogjer sve takse za pohed onih institucija, koje su predvigjene u hodočasničkom programu. Dakle u Veneciji: lagja od kolodvora do trga sv. Marka, ulaznica u Duždovu palaču i zvonik sv. Marka. U Rimu autobusi za kata- kombe i ulaznice za vat, biblioteku, muzej i kupolu sv. Petra. U Asizu autobus od željeznice do svetišta sv. Franje i natrag. U Loretu isto tako. 5) Za III. razred cijena je 1.600 dinara. U toj cijeni uključeno je sve ono, što i kod II razreda, samo je razlika u željezničkoj vožnji, hrani i stanu, gdje je predvigjeno zajedničko stanovanje sa 3—4 kreveta, a možda i više i to zasebno muškarci a zasebno žene. Megjutim će i ovo stanovanje biti veoma prikladno i čisto, a hrana veoma ukusna i tečna., c) Svaki pojedinac dužan je dakle da se sam brine za hranu od Zegreba do Rima i od Rima do Zagreba, te da kupi željezničku kartu od svoje polazve stenice do Rijeke. III. Posebne informacije hodočasnicima. a) Glede putnica imademo da saopćimo ovo: Rimski centralni odbor za jubilarno hodočašće u god. 1929. javio je, da talijanska vlada glede putnica hodočasnika u god. 1929. ozredila isto ono, što je vrijedilo i god. 1925. To jest: Vogja hodočašća mora imati specijalnu legi- timaciju rimskog odbora provigjenu sa fotografijom i osobnim potpisom. Za sve ostale hodočasnike dostatan je zajednički popis, no tako, da se uz ime svakoga hodočasnika nalazi i njegov vlastoručni potpis. — Pred popisom hodočasnika treba da se nalazi izjava vogje hodočašća, da svi hodočasnici putuju snjime u svrhu hodočašća, — I osobna legitimacija vogje hodočašća i lista (popis) ostalih hodočasnika treba da bude vidi- rana potpisom biskupa, odakle hodočašće kreće. Da- kako, da osobnu legitimeciju i zajedničku listu mogu zamijeniti putnici, ali što se tiče talijanske vlade to nije potrebno. — U vezi s ovim saopćenjem rimskog odbora zagrebački je centralni odbor zamolio mini- starstvo unutarnjih djela, da se za rimske hodočasnike dozvole t. zv. kolektivne putnice, koje bi za sve ho- dočasnike izdalo zagrebačko redarstveno ravnateljstvo. O rezultatatu naše molbe obavijestit ćemo pravodobno sve hodočasnike. b) Odbor je zamolio popust na našim željeznicama tsko, da bi cijele karte kupljene kod polazne stanice do Rijeke, vrijedile i za povratak. c) Zamoljena je takogjer kr. vlada da prigodom ho- dočašća dade dopust svim činovnicima, koji bi ltjeli ići u Rim. O uspjehu ovih molba obavijestit ćemo takogjer javnost. d) Umoljavaju se oni, koji kane, ići u Rim, da se prijave čim prije, jer vrijeme veoma kratko. Prijave se primaju do 1. travnja. Odbor. Nohrovački tin brodova kod Engleza u srednjem vijeke Iz predavanja Dra Vojislava M. Jovanovića u Beogradu. Politika 25. febr. o. g. Još brodoloma Ričarda 1, Dubrovnik je bio u povremenom trgovačkom saobraćaju sa britanskim pristaništima; od XIV. i XV. vijeka on je u stalnom saobraćaju. i U trgovinskoj istoriji našega naroda Dubrovnik uopće zauzima najvažnije mjesto. Položajem svojim prema trgovinskim pravcima Balkanskog Poluostrva, onje bio, može se reći, ne samo ,glavna skela naših zemalja“, već jedno od majglavnijih pristaništa preko kojih je išla trgovina za Bugarsku, Tursku, pa i dalje istočne zemlje. Istina je da su dubrovačke galije plovile pod svima zastavama, ali su se za to vigjale u svima pristaništima. “ Dubrovački brodovi bili su poznati u to vrijeme i engleskim pomorcima; oni su im poslužili kao model za jedan naročiti tip velike trgovačke lagie, koja se ZOO cdr vau SAMI LUvarom, Ta Se vršta naziva margozi“, što je postalo od ,Ragusa“, kako engleski filozofi tumače. Riječ se nalazi i u Šekspirovom , Mle- tačkom Trgovcu“: Antonio ima takvu jednu ,lagju dubrovačku“. Još 1637 godine engleski privredni pisac Luis Roberts, autor ,Trgovinske mape svijeta“, piše o Dubrovniku ovo: ,Raguza,... odakle je original onih velikih brodova koji se ovdje grade, a koji su se u staro vrijeme vulga:no nazivali ,argoze“ ; pravilno treba reći: ,raguse“. Dubrovački trgovci toliko odlaze u Englesku, da već u petnaestom vijeku imaju u injoj čitavu svoju koloniju, trgovački esnaf, i zajedničku grobnicu za članove, koje bi smrt zadesila daleko od domovine. Sačuvana je i danas kraj jedne male seoske crkve u Engleskoj, stara kamena ploča sa natpisom na teli- janskom: ,Grobnica družine slovinske“. Na njoj je dvoglavi orao dubrovački i datum: 1481. (Ričard III, dvije godine docnije, postao je kralj engleski). U petnaestom vijeku dubrovački brodovi u veliko krcaju englesku robu, preprodaju je u balkanskim krajevima Turske, u Egiptu, pa i dalje. U sedamna- estom, njihovi trgovci smatrani su na Levantu kao opasni takmaci Engleza, dolaze s njima u sukob u Aleksandriji, i, naposljetku, zaključuju s njima prvi trgovinski ugovor za vrijeme Kromvelove vladavine. Engleska, koja već pod kraljicom Jelisavetom počinje postajati ona svjetska pomorska sila, koju i danas poznajemo, stiče sve jačeg ugleda u Dubrovčana. Pjesnik ,Osmana*, naš veliki Gundulić, sa respektom i oduševljem opjeva ,britanski mač junački“. U isto vrijeme dubrovačka luka bijaše puma Engleza“. Postajući sve znatnija proizvogjačka zemlja, Eugleska traži tržišta za svoju robu: tkanine, kalaj, olovo, čelik, gvožgjariju, satove, sukno, staklariju. Ona sa uspjehom potiskuje izvoz i trgovinu Francuza i Venecijanaca. Zbog svojih niskih cijena, engleska roba nalazi sve veću pregiu. Zanimijivo je da njeni takmaci i neprijatelji sa jetkošću objašnjuju taj uspjeh lošijim kva- litetom engleskih produkata, naročito engleskih štofova. Kako je Dubrovnik bio jedan od glavnih posred- nika u trgovini sa istočnim zemljama, on postaje neka vrsta skladišta za englesku robu. Dobro utvrgjeni i čvrsti gradski zidovi ,Araguze“ imponuju engleskom putniku Torkingtonu 1577 godine. Po tvrgjenju kape- tana Henria Ostela, koji je 1586 prošao tuda, sami Dubrovčani vrlo su ,prijatni gjentimeni“. Žorgi Sendis, 1610, spominje Dubrovnik kao glavni grad Slovinije. ,On za sebe čini jednu nezavisnu republiku; čuven je sa trgovine, i pun brodovlja“.