U GOTOVU
STARINA PLAĆENA
3 +
" Š
DUBROVNIK 11. Aprila 1929. jes
Broj čekovnog računa našeg lista
4153 Podružnice Sarajevo.
s
_Narodna Svijest
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Ditbr. Hrv. Tiskare,
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; sa inozemstvo 10 Din. mjesečno
Izlazi svakog Četvrtka,
Pojedini broj Din. 1.50.
za
Tis:
Vlasnik - izdavač - urednik:
odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun Fla — Dubrovnik;
ak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
za We. Kralja o preporodu Jugoslavije.
»NewYork Times« donose izjavu, koju je Ni.
Vel, Kralj dao njihovom dopisniku, prilikom nedavne
audijencije. Kralj Aleksandar te tom prilikom izjavio
amerfčkom novinaru :
»Baš jedan vaš veliki amerikanac, «Lincoln, kazao
je da kuća, koja je iznutra zavađena. ne može da se
drži. Političari su pokušali da zavade naš narod. Oni
su tražili individualne privilegije za svoje provincije,
a koje mi nismo mogli da pristanemo. Ja nisam mo-
ao dozvoliti da potkopaju temelje jedinstva i soli-
darnosti, koji su sagragjeni dugogodišnjim naporima.
Sve sam učinio da izbjegnem energični korak, koji sam
napravio, ali to je bilo jedino riješenje.
Očajne situacije traže i očajne mjere. Kada je
oja strpljivost bila iscrpljena i moje snage napete do
krajnje izdržljivosti nepomirljivim i nerazumnim za-
tjevima političkih vogja, odlučio sam se da aboliram
arlamenat, i pored toga što imam duboko povjerenje
respekt prema pravoj parlamentarnoj vladavini, Htio
Ik am posla direktno sa narodom, jer je moj
arod sav jedne misli i srca i znao sam da će ime podu-
rijeti, Ma da će u novom režimu svako sačuvati svoju
individualnost, sav moj narod pripada jednoj porodici
ima zajednički ideal: jedinstvo jugoslavenske rase,
Držim, da su rezultati opravdali preduzete mjere.
ijela zemlja je mirna. Svako radi svoj posao. One.
lonamjerne ličnosti i organizacije, koje su sijale ne-
logu, ušutile su se. Mi moramo nadoknaditi teškim
dom i poštenim djelom uzaludna politička natezanja
nepažnju prema realnim narodnim interesima, koje
u vladale posljednjih deset godina. Vratićemo-—se"
ormalnom režimu čim djelo reorganizacije i produkcije
ude garantovalo uspjeh normalnih prilika. Uvjeren
m, da će se poslije periode, u kojoj će narod biti
slobogjen političke nesloge i stranačkih vogja, roditi .
eoma bolja i jača Jugoslavija,
edan osvrt na općinski predračun.
(Nastavak.)
Tko hoće i malo s interesom da gleda rad naše
Općine, vidjet će bez mnogo muke, da ona obrnuto
adi: u stvarima njezine isključive kompentencije —
nstitucije communis pietatis ratio —, oslonila se je
otovo sasvim na inicijativu i akciju privatnika, a u
tvarima, gdje sve upućuje na privatnike — lukrativna
oduzeća —, nastoji da svu inicijativu i akciju mono-
olizira za se, Ovo je fatalno za našu Općinu i za sve
ruge, koje ovako isto rade, osim u slučajevima, gdje
rivatna inicijativa nema smionosti, da se angažira.
Socijalne institucije u gradu, s kojima se znamo pred
ugjima ponositi, stvorene su privatnom inicijativom.
ako Blago Djelo, Dječje Zaklonište, Pučka Kuhinja,
omus Christi it. d. I ne samo da su stvorene pri-
atnom inicijativom, nego se od privatne inicijative i
zdržavaju. Skrb Općine za ove institucije je tako ne-
arna, da se to najlakše vidi iz omjera, u kom su u
vogodišnjem predračunu podijeljeni doprinosi. Tako
a pr. doprinos športskom klubu ,Jug“, iznosi 12.000
in., a ,Dječjem Zakloništu“, koje jedva opstoji, samo
000 Din.; ,Filharmoniji“ i , Ženskoj Zadruzi“ 28.000
im, a ,Pučkoj Kuhinji“ samo 24.000 Din. i t. d.
| One socijalne institucije, koje vodi sama Općina
ao : Lazaret u sv. Jakobu, Zaklonište na Nuncijati i
pć. ambulanta, ni po svom uregjaju, ni po načinu
ako su vogjene, ne odgovaraju. Tko nema volje da
pogleda i uvjeri se na vlastite oči, neka upita naše
pćinske liječnike, koji su sigurno umorni od ,vaplje-
a u pustinji.“
Ali to se dade vidjeti i iz ovogodišnjeg opć. pred-
ičuna. I ovdje ću se poslužiti omjerom. Za lazaret u
. Jakobu, za zaklonište ma Nuncijati i za opć. am-
ulantu, predvigjena je ukupna svota od 95.200 Din.,
ok je za kursalon društva ,Rivijera“ predvigjena pri-
pomoć od 100.000 D. Nijesam ja protivan toj pripomoći
uštvu ,Rivijera“ kao što nijesam protivan ni dopri-
psima ,Jugu“ ili ,Filharmoniji“, ali ovdje nema ni-
kakova razmjera, a ukazujući na pomankanje razmjera,
mislim da od sebe izbija istaknuta nemarnost,
Tko se kakvim poslom nagje u Općini, ima sva-
kodnevno prilike zadržavajući se po hodnicima, vidjeti
kako kod nas ne dostaju socijalne institucije i kako su
naši socijalni problemi zanemareni, Ja nijesam vidio
na pr. prenoćište za one nesretnike, koji se nagju bez
sredstava i bez krova, koje se nalazi u potkuplju opć.
zgrade, ali sam mogao naslutiti kakvo je po plaču
neke stare žene, koja,se nećkala da ide gore iza kako
je tu prije bila provela jednu noć.
Onaj, ko je po zloj sreći upućen na ove općin.
institucije kao i onaj za koga bi se Općina imala po-
brinuti ustanovom. institucija kojih nema, zaista bi o
svemu ovom mogli opširnije govoriti,
»Radnički Dom“ u Gružu još nije dovršen. Fali
mu unutrašnji uregjaj. -U ovogodišnjem predračunu
predvigjena je svota za taj uregjaj u iznosu od 70.000 D.
Izgleda ipak da (je to u pitanju, jer je opć. uprava
u ovoj stvari prošli mjesec bila. sazvala anketu i izra-
zila mnijenji ona zgrada ne odgovara svrsi, te da
se za sad izgrade za radnike. barake,
Ako usporedimo što Oj ina utjera od svojih op-
činara i što daje ukupno za zi cje communis pie-
tatis ratio, slika će biti potpuna. Ne računajući prihode
od lukrativnih poduzeća, di p ihod od takse na strance
i strana vozila (ovaj iznosi 827.950:80 Din.), ni prihod
od najmova i sličnog, Općina računa utjerati od općinara
na prirezima na izravne poreze i raznim nametima
ukupno 4,779.096 Din. Za institucije communis pietatis
ratio daje Općina od ove svote.syega 507.778, a ako
ovamo i Jii i : nauk, izlazi svota
.od Din. 588.100 Din \ za sanitet — liječnike, pri-
od_Din. 588.100 Dig shitel_— liječnike, p
malje, opć. &mbu! jetke siromasima, lazatet u sv.
Jakobu, zaklonište na Nuncijati, ukope siromaha —
238.759 Din.; za nauk — pomoć. škol. odborima,
učila, potpore i gjač. kuhinju — 80.322 Din. (ne raču-
nam najmove za zgrade škola, koje bi imalo plaćati
Min. Prosvjete) ; Dječjem Zakloništu 6.000 Din.; Domus
Christi 24.000 Din.; Pučkoj Kulinji 24.000 Din.; za
uregjaj radničkog Doma 70.000; za grobište i čuvara
105.000 Din., te za potpore.40.00 Din.
Za tržnicu i ribarnicu Općna ne predvigja nika-
kove investicije, ma da je njilovo uregjenje prijeka
potreba i ma da u predračunu računa odatle utjerati
310.000 Din. I pitanje klaoni ostalo je nedirnuto.
Na klaorini računa se utjerati 180.000 Din.
(Nastavit če se), M. Kisić.
Regulacija Ploča.
Nijesam nikada čuo, a postoji u Dubrovniku
gradski gragjevinski plan, aliako ovaj u istinu postoji,
to mislim, da je predgragje ,?loče“ u istome navedeno
samo kao nepoznata zemljaj orijentacije radi,
Za sve dosadanje općinse uprave, osim posljednje
sa Dr. Škvrce na čelu, bilije predgragje Ploče isto
što i Brgat — Postranje ilŠumet. Svi programi po-
ljepšavanja, te kojekakve antastične ideje nijesu do-
segle dalje od Brsalja. Stajno je vrijeme, da se je
jednom prokrčio put i n Ploče i to silom prometa
stranaca, te uvigjavnosti gda spomenute općinske uprave,
Danas su već mnog naši sugragjani uvidjeli, da
su baš Ploče onaj pred grada, koji ima najljepšu
budućnost razvitka, te astoje mabaviti zemljište za
gradnju svojih kuća. Nalost kućevlasnici — u pomanj-
kanju plana — poredalsu se uz put od Ploča, kuća
do kuće tako, da ješ 7 gradnju preostaje samo onaj
komad zemljišta od (će Bubalo do Vile Šarić. U
koliko ova zemljišta jesu već prodana, nalaze se u
rukama vlasnika, kojite ih prije ili poslije upotrebiti
za vlastitu gradnju.
Cijeli veliki pstor iza ovog reda kuća ostaje
neiskorišćen, a razloje tome, što svi ovi veliki i li-
jepi tereni nemaju nikvog prilaza. Dužnost je općinske
uprave, da jednomsradi plan gradnje na Pločama,
te učini prilaze neptupačnim terinima.
Ovdje ću ji u glavnim potezima, kako bi se
ova regulacija ma sprovesti, te da se već danas
stvori osnova za fradnju predgragja Ploča. Najprvo
se moraju učiniti ulice izmegju puta od Ploča — Put
Frana Supila — i puta od Bosanke, Poslije ovog mora
se danas već uzeti u obzir jedan kolni put izmegju
navedene dvije ceste,
Ulice bi se mogle graditi, odnosno gdje ove
postoje, proširiti i popraviti, te predati javnom prometu
i to: 1). Na zemljištu izmegju kuće Sez i Grbić; 2).
Kuće Banac i Vlaho Svilocossi; 3), Kuće Gjivović i
Brangjolica; 4). Zemljište Brangjolica—Banaz; 5). Na
raskrsnici Sv. Jakova kod Vile Argentine.
Kolni put morao bi se početi negdje iza kuće
Dupera, dalje pred ili iza poliklinike, iza gimnazije, te
sredinom izmegju puta od Bosanke i ovog od Ploča.
U daljem produženju ovaj bi se, put iskoristio kao
veza izmegju grada i Brgata, a bit će tim potrebniji,
što je u predjelju Žarkovica - Brgat zamišljena izgradnja
novog grobišta i klaonice.
Napomenuti mi je odmab, da se ne upadne u staru
pogrešku, kao putem na Lunardovo, Ovaj put mora
biti najmanje 9 metara širok i to 5 metara za kolni
promet, a 4 za pješake — (po 2 metra sa strane),
Ovaj sam članak napisao iz razloga, da se odmah
počne sa izradom ovog nacrta, jer je skrajno vrijeme,
da se u ovom pogledu nešto učini. Mi u Dubrovniku
prepuštamo ju kuća, kako se kome svidi, pa
tek kada je na: grupa zgrada, pomišljamo da i ovi
stanovnici moraju imati mogućnost pris! a, kanaliza-
ciju, vodu i rasvjetu. Na ovaj način i ulice, koje
su silom prilika učinjene, a posljedica je t4, da mjesto
urednog grada, imamo predjela, koji sliče turskim seli-
ma, Gruž i Kond nam je najbolji dokaz. i
hbrorčk gaća nk: a. Dorom
Povodom ne om odr: godišnje glavne skup-
štine Dubrovačke Izak Baške u Dubrovniku u-
važeni ekonomski časopis vinski |
= Beogradu popraćuje godišnji bilaus i izvještaj ove
ugledne novčane institucije sa slijedećim redcima :
Dne 27. marta ov. god. održala
Trgovačka Banka u Dubrovniku redovni godišnji zbor
akcionara za god, 1928. u svojoj zgradi u
na Placi Kralja Petra.
Trgovinski Glasnik“ ao
ubrovniku,
M
je Dubrovačka |
Iz primljenog bilansa zarabire se, da je ovaj naš
prvi novčani zavod u Dubrovniku i u godini 1928.
polučio vrlo povoljne poslovne rezultate, Mjerodavni
stavovi završnih računa odaju odlično stanje i rastuće
uspjehe ove ugledne dubrovačke novčane ustanove, Pot-
puno je opravdano povjerenje koje banka u poslovnom
svijetu uživa, jer se zna daje njeno vogistvo u struč-
nim i solidnim rukama, a u upravnom odboru su
poznati i ugledni ljudi, jaki finansijeri i vrijedni armateri,
U bančinom izvještaju, koji je vrlo lijepo i paž-
ljivo obragjen, naročito se podvlači važnost našeg
pomorstva, koje vodi tešku borbu na našem Primorju,
suzbijajući agresivnost jakog stranog i dobro subven-
cioniranog parobrodarstva. Blagodareći spremi, ustraj-
nosti i velikoj požrtvovnosti naših vrijednih amatera i
pomoraca, naše se brodarstvo, uprkos golemim teško-
koćama, i u prošloj godini ipak lijepo razvijalo.
U istom izvještaju se takogjer skreće pažnja na
važnost turizma u našoj državi i podvlači korist, koju
ova grana narodne privrede može da svima nama
donese, a naročito pak našim primorskim krajevima.
Obe ove privredne grane od naročitog su značaja za
našu mladu državu, pa zato treba smišljenimi intezivnim
radom da svi pozvani faktori rade na njihovom unapre-
gjivanju, kako bi dobra žetva urodila dobrim plodom.
FIGOL idealno sredstvo za čišćenje želuca i
crijeva. Cijena 1 ilaši 35 Din. Proizvađa Ljekarna Dr.
Semelić-Kesterčanek u Gružu.
ROO RIJEI
Protiv tvrdoj stolici
i njenim posljedicama kao Migreni, Hemoroidama, teškoj
probavi, jetrenim bolestima, kataru želudca, navali krvi u
mozak, upotrebljavajte prašak MAGNA. Ne oslabljuje,
ne nadražuje prohavne organe, ne zađaje boli u utrobi.
Prašak MAGNA čisti i osvježuje želudac i crijeva.
DOBIVA SE U SVIM APOTEKAMA I DROGERIJAMA, 1 OMOT
TOČNOM UPUTOM 4 DIN.