POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU -
S ====<o-_ O OO
zi
N *
a.
3
i
“Br. 20
DUBROVNIK 16. Maja929.
:
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
rodna Svijes
RE God. XI
tr
. Cijena je Ifstu 5. Din. mjesečno; za Inozemstvo 10 Din.. mjesečno
PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo 1 Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
Izlazi svakog Čvrtka.
Pojedini broj D. 1.50.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FIč& — Dubrovnik,
(zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
=a
vjere i znanosti, a ljudi učeni, oji su znali umom i
srcem svojim jedno i drugo tigrliti, najslavniji su
ljudi, a djela njihova vječite vednosti i koristi“, I
opet: ,Istina je, da je vjera sananošću u najužem
savezu, istina je stoput u život narodnjem posvjedo-
čena, da gdje propelo moć sva gubi, da skvarenost
srca i potištenost uma sliedomjliedi“. A u testamen-
tarnom govoru, što ga je izrelo, kad se blagoslovila
ova naša palača i otvorila garija, kako je divnom
rječitošću pokazao utjecaj vjereja razvitak umjetnosti.
Glavnu misao izrazio je riječin: ,da je Bog i vjera
vječito vrelo idealnosti i uzorifsti, pak da se čovjeku
tomu idealu svih ideala često uta približavati i na
tom svetom ognjištu srce razrijavati, da ne samo
na religioznom, nego i na ci\lnom polju umjetnosti
na sva ona tri ideala, čini njegovu kulturu. Ako se Proizvagja spomenike. koje sam Bog svojom slavom
sad ovi ideali otkinu od svake sveze s neograničenim i Svojom neumrlosti označiti mže“,
bićem, s izvorom istine, dobrote i ljepote, te se težnja Težimo dakle za vječnim dealima čitavim bićem
na nje slegne u granice ovog materijalnog svijeta, svojim, ne sakatimo naravi svje u najuzvišenijem i
onda prijeti propast kulturi i narodima. Historija nam naiplemenitijem djelovanju ur i volje svoje, već
_. pripovijeda zastrašne primjere, Velike kulture starih na. budimo potpuni ljudi.
roda propale su, a ubio ih je nemoral, Čemu sam ja danas na ivome mjestu iznosio
I danas kao da smo na mijeni vremena. Mate. Ove misli? Zar poradi vas, wleučena gospodo aka-
— mijalistički duh zadnjih decenija porušio je u premno. demici? Ne doista, jer vi sve tedobro znadete, i bolje
_ gim sljedbenicima svojima uzvišene ideale istine, lje- Od mene; već sam ih iznio zbg toga, što sam cije-
pote i dobrote i sve teženje ljudsko skučio u okove nio, da ne će biti na odmet, ao se u današnje dane
| oćutne prirode, a time razulario u čovjeka životinjske Yrijenja i trzavica upravo s ovga uzvišenoga mjesta
i instinkte, i dao im pravo, da oni upravljaju čovjekom, i pred tako učenim svjedocim,; kao što ste vi, go-
| I upravo materijalni napredak, do koga su nas dovela SPodo akademičari, koji tako pžrtvovnim radom pro-
duboka istraživanja znanosti, taj duh izrabljuje na _ mičete idealan napredak narodi našega, čuju ove ri-
zator društva. Kako se taj materijalni napredak posti. j€či — a smjeraju ma dobro i sreću naroda“,
_zava neprekidno. prenapetim živcima ljudi, tako ragja
| trzavom i nezasitnom pohlepom za bogatim- njegovim.
plodovima i njihovim rasipućim uživanjima — što se
cijeni kao jedino dobro i jedina svrha. Tomu služi i
umjetnost, kad je izgubila smisao za ideale. Jagma
za, dnevnim surovim efektom njezin je cilj. U tu svrhu
neprirodno se iskrivljuju linije i denaturiraju boje ;
| aptruzni akordi divljačkih grla hoće da mjesto prirod-
nih pitomih narodnih manifestacija muzike budu gra-
gjom neboderne velike tvorevine tonova, zalutala i
_ meprirodna čuvstva i bolesne misli hoće da u vagan-
— tnim izražajnim oblicima uklone divne dojmove najsvi-
_ jetlijih velikana poezije; sve zato, jer ne trpe ideala
bi: hoće da služe samo ćutljivoj strani čovjeka. I još
gore : materijalna sredstva te kulture okreću se zatorno
= protiv nje same. Pod vodom i mad zemljom širi se
\podmukli rat, te njegova od sada poglavito otrovna,
=a me samo ubojita oružja prijete, da će donijeti za-
gušnu smrt i milijunima neboraca, materama i nejakoj
djeci, radi budućega postojanja roda ljudskoga. Za-
gušljivi suri plašt strašnoga umiranja pokrivat će
cvjetne velike gradove, žarišta i rasadnike te kulture,
uništit će polja i šume, spržit će umne plodove ple-
menitijih dosadašnjih vremena: od procvale naše E-
ope bit će nepregledna fizička i duševna Sahara.
x
. woje e . vw . 4
Vječiti ideali čovječanstva.
Na svečanoj javnoj skupštini Jugosl. Akademije,
tom najvišem našem znanstvenom zavodu, izrekao je
njezin pokrovitelj zagrebački nadbiskup preuzv. Dr,
__ Antun Bauer govor, koji je proizveo duboki dojam
ne samo na sve prisutne nego i u našoj javnosti.
Radi preuskog prostora prenosimo samo glavnije misli:
»Tri su ideala, nu koja po naravi svojoj teži
duša naša: istina, ljepota i dobrota. Ideali su to, ko-
_ jima se čovjek može tek približavati i treba da im se
= približuje, premda ih i uz najnaporniji rad i nastojanje
i ne može na smrtnome životu nigda potpuno i savr-
:
:
šeno postići.
Stanje, u kojem se- koji narod nalazi s obzirom
I Engleska ima svoje školsko pitanje. Postoje
dvije vrsti škola : državne i ptivatne. Privatne se škole
moraju boriti s mnogo neprilila. Stoga nije čudu, da
su te škole u g. 1896.—1993, opadale i glede broja škola
i glede broja djece, dok su džavne škole u to doba
prilično porasle. Samo je katslička Crkva kroz to isto
vrijemo imala porast na broju djece do 32.000. Ali su
katolici i pridonijeli silne žtve. Neka je poboljšica
nastupila g. 1902. s dokinućen Balfour Acts, Odtada
su konfesijonalne škole dobivale državnu pripomoć,
ako su zgrade uregjene bile prema državnom propisu.
No g. 1906. je pokušala liberalna vlada više puta, da
tu pogodnost dokine, Vlada neprestano pravi poteš-
koća, pa traži za privatne škole Standard-škole, t. j.
najbolje i najnovije. To je vrlo teško sada iza rata.
Stoga je kardinal Bourne &. 1926. čitavo školsko pitanje
postavio na drugo stanovište, On traži ovo: 1, Rodi-
tejji imaju pravo, da za svoju djecu sami odaberu
školu; 2. U onoj državi nema slobode, gdje vlada ne
pusti da se vjerske energije slobodno razvijaju; 3.
Država mora priskočiti u pomoć (stipendijama), jer
roditelji nijesu u stanju, da uzdrže školu po volji.
Stoga: a) svako dijete siromašnih roditelja treba da
dobije početkom školske godine državnu pripomoć,
da može pohagjati svoju školu, koju roditelji odaberu;
b) Veličina pripomoći fmjeri se prema broju za školu
(osnovnu) obvezatne djece; c) roditelji moraju biti
slobodni, da upišu svoje dijete ma u koju od države
priznatu školu. To su kardinalovi zahtjevi. Roditelji će
prema tome dobiti ne novac, nego cedulje, koje škola
unovči. Javnost je vrlo sklona ovom riješenju.
Dva milijuna 140.000 engleških katolika uzdrža-
valo je g. 1928. o svom trošku 1.276 svojih osnovnih
škola s 370 tisuća djece i 486 viših škola svih vrsti
s 54.465 djece. To stoji mnogo novaca. Tako su samo
katolici biskupije Manchester zadnjih 5 godina dali za
konfesijonalne škole preko 54 milijuna dinara. To je
mnogo, ako uzmemo, da su životne namirnice posku-
pile za 68%; a u tom razmjeru nadnice nijesu poskočile,
Školu ne možemo zamisliti bez preparandija. Zato
katolici imadu i svojih 6 ženskih preparandija i jednu
mušku. U tim preparandijama postoje skupa i konvikti,
:
Hoće l današnja Evropa moći zapriječiti taj ka-
Miktizam, kojim joj prijeti materijalistička tendencija
zadnjih decenija ? Ne smijemo zdvajati, jer kako je
lijepo naš pokojni Nodilo u rektorskom svom govoru
pokazao : kršćanski narodi ne propadaju.
Kršćanstvo krije u sebi božansku snagu, kojom
narode preporagja i diže. Većse i u naše dane opaža,
ako i kod majnaprednijih naroda najumniji njihovi
ljudi, učenjaci i državnici, sve jače nastoje, da društvo
ljudsko povedu putem vječnih ideala, putem prave-
\dnosti i ljubavi, koje nam puteve pokazalo, prokrčilo
i uravnilo kršćanstvo. Što prije će ovi majbolji.
(grčki aristoj) — u svakom pogledu, a osobito moral-
mom doći ma kormilo, da vode marođe i države, to
prije će se u svijetu nastaniti mir: unutrašnji mir i
harmonija srca i mir wmegju narodima i državama.
; Veliki duh osnivača i prvog pokrovitelja naše
akademije, dobro je vidio ovu veliku istinu. Zato je
tvorio našu akademiju s propelom ruci i u sjajnom
\velebnom govoru pokazao, što duguju sve znanosti
i život ljubavi propetog Sina Božjega. ,Vjerujte mi“
\eli megju inim ,sve što se na ovom svijetu do sada
wzvišenoga učinilo, učinilo se je složnim radom sv.
* Iz lijepog prikaza ,Engleski katolici i njihove organizaaije*
što ga je objelodanio g. A. G. u znanstvenoj reviji »Život« Zagreb,
travanj 1929. br. I. s
Školsko pitanje u E -
s o +
Neodloživa pitanja u komunalnom 'radu.
U jednoj notici vašeg lista od prošlog četv ka, #
zagovara se prešno uregjenje puta Ploče Gruž i O
primjer se mavodi aktivnost zagrebačke Općine
asfaltiranju i popločanju ulica i cesta. Neda se zani-.
jekati prijeka potreba, da se ta naša glavna arterija
prometa uredi. Općina ima ponudu jednog asfaltnog _
društva iz Zemuna, koje bi kroz kratak rok asfaltiralo
ovaj put od raskrsnice sv. Jakova do Kantafiga, a_
isplata bi se vršila u 20 polugodišnjih obroka. Pred-
stavnik jednog njemačkog asfaltnog društva, koje je
zaposleno u državi u nekim radnjama, boravio je ne
davno u gradu i obećao u istoj stvari učiniti ponudu.
Pitanje je: je li bolje asfaltirati ili popločati ? Asfalti.
ranje ide brže, a popločanje sporije. S druge opet
strane pločnik je dugotrajniji i više, odgovara našim a
prilikama. S financijalne strane lakše bi se asfaltiralo,
jer bi sve radnje izvršilo jedno ili drugo asfaltno dru- u
štvo, koje je pripravno primati isplatu kroz dugi rok
u omanjim obrocima, dočim bi za popločanje trebalo
tražiti zajam. Kako Općina prima od kaldrmijskog
fonda oko 600.000 Din. godišnje, mogao o: za po-
pločanje sklopiti zajam kod Drž. Hip, Banke tako da
joj se založi ovaj prihod iz kaldrmijskog fonda. Ova
radnja stajala bi nekoliko milijuna bilo da se asfaltira
ili poploča. Kad se uzme u obzir da i na teritoriju .
naše Općine ima vrsnih kamenoloma, da imamo
svoje majstore, koji i onako nijesu prezaposleni, bila
bi grehota da toliki milijuni ne ostanu u rukama na-
ših ljudi. Ovo bi, mislim, imao biti glavni razlog da
se put Ploče—Gruž poploča. Netom se to pitanje
rasčisti, odmah će se pristupiti djelu. ki
Još su tri stvari veoma aktuelne i gragjanstvo
očekuje od Općine da ih čim prije riješi. To je ure-
upališta i klaon
gjenje Ribarnice, gradskog kupališta i klaoni e. Za
SmiGe, pemdskog dia
uregjen'e ribarnice _p $ dugo godin Ci :
ZA Gladi < : sle_d ko iro lesn ere
mjesto u P: izmegju i Brsalja. Za klaonicu “. :
bivša opć. uprava bila je odredila Brgat i bilo bi loše
da se što na tom izboru mijenja. S izgradom klaonice,
uveo bi se na Brgatu i stočni sajam, koji je negda
cvao na Ivanici. Za sve ove radove, koji zaista ne trpe
odlaganja, potrebito je sklopiti zajam. Sva dobra naše
Općine procjenjena su na 40 milijuna Dinara. Prema
tome može se dobiti zajam s pupilarnom sigurnosti
najviše do 20 milijuna Dinara. Općina se bila obratila
na g. Paska Baburica, da je stavi u vezu s kojom
stranom finansijskom grupom i da posreduje što bolje
uslove za sklapanje zajma do 20 milijuna Dinara.
G. Pasko Baburica odazvao se je želji Općine i svo-
jim uplivom ishodio da je primljeno nekoliko ponuda
uz uslove kao što je davano nekim velikim njemačkim
gradovima kao Bremenu, Danzigu i t.d. Kamatnjak
bi bio oko 6%, rok isplate preko 20 godina, ali je
agio 10% t. j. prima se 18 milijuna Dinara, a valja
vratiti 20 i kamate plaćati na 20 milijuna. & ovih 18
milijuna, Općina bi potpuno namirila dug Drž. Hip.
Banci i neke leteće dugove, te bi joj ostalo za inve-
sticije preko 4 milijuna Din. Tim bi se mogla urediti
ribarnica, sagraditi gradsko kupalište i klaonica i još
bi ostalo. Suviše opć. predračun ne bi bio opterećen
visokim anuitetima, koje sad plaća Drž. Hip. Banci.
Što se s ovim nije pošlo naprijed, uzrok je onaj
visoki agio od 10% kojim je uslovljeno sklapanje
inostranog zajma, pa se traži mogućnost, da se zajam
nagje u zemlji. M. Kisić.
FIGOL eliksir sigurno i prokušano sredstvo kod
neurednosti probave i bolesti stomaka i crijeva. Cijena
boci 35 Dinara. Dobiva se u Apoteci u Gružu.
KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- bv
ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE
ELENA. MATERIJAU i KOSTERI
Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
djelovi na otplatu
MIRKO M. ZEC
trgovina gvožicni, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.
ZRASTOVI SLAVONSKI
| PARKETI
iš
i
|