— nima (Clupea encrasicholus) i
Str, 2 i
Morski gorostas u Jadranu.
Pred nekoliko dana donijelo je splitsko »Novo
Doba« vijest, da su negdje u našem Jadranu opazili
veliku morsku neman i to po svoj prilici Kitovac medi-
teranski (Physalus anliquorum Gray). Pretpostavka je
dobra, jer se faktično može kazati, da je to jedina vrst
kitovca, koja je ulazila već od davnina u Sredozemno
_ more i koja je svojim dimensijama nadmašila sve ostale
morske nemani, koje su nam iz Oceana dolazile u
posjete, većinom da nagju smrt. Inače se tu ne radi
o velikom broju primjeraka: u Jadranu se je ulovilo
samo par životinja, a_u čitavom Sredozemnom moru,
kroz čitavi XIX, vijek samo 18—20 komada. Zato smo
mislili, da meće biti suvišno, ako ovim putem upozo-
rimo naše ribare i pomorce sa ostrva, da ne mimoigju
tu lovicu, ako ih gdje sreća namjeri na nju. Ne samo
da bi takav primjerak obradovao svaku naučau usta-
novu na našoj obali, nego bi sretni lovci iimali i obi-
lato materijalne koristi, Iz takove nemani može da se
izvadi do 100 barila masti, a potpun bi kostur kupila
svaka naučna ustanova.
Najveći je do sada ulovljeni primjerak bio onaj,
što su ga uhvatili španjolski ribari na obalama istočnih
Pireneja 27. XI. 1828. Campanyo piše, da je bio 25 m.
dug, 11 m. širok, a sama mu je glava imala 5 m.
duljine. U Jadranu se je najveći primjerak, nasukao
kod Paga g. 1862. Bio je po ondašnjem računu ,42
stope dug, širina 20—22 stope, čeljusti 8/2 stopa,
duljina repa 2 hvata i dva palca“, Okosnica se čuva
u bečkom dvorskom prirodopisnom Muzeju. Ove nam /
je mršave podatke sačuvao Talijanac V. Lago u svom
djelu ,Memorie sulla Dalmazia“ (Venezia 1863. str. 407),
Detaljniji nam se opis životinje nije sačuvao.
_ F. Cuvier ovako opisuje ovu vrst: ,Gornje su
strane tijela crne boje i ta se prelijeva u sjedinavu,
ostalo je tijelo bijelo; donja čeljust imade crvenkastih
tonova, koji se najbolje ističu na brazdama koje se
pružaju od čeljusti do izmetnog otvora. Peraja je crna
(Hist. nat. Cetac., 1836., 334 str.). Inače rod Kitovca
evropskih mora (Balaenoptera) spada u kitove (bale-
nida) i to u onaj rod, koji osim rožnatih ploča u gor-
. njoj čeljusti (Mystacoceti) imade i nabore na grkljanu,
peraju na hrptu, a prsne peraje kratke. Od četiri vrsta
evropskih kitovaca u Sredozemno more ulazi samo jedna
i to Kitovac mediteranski, Iaji se nd_ 13885 vrvi
srodnika razlikuje po tome, što je 25—30 m. dug,
imade 15 rebara u kosturu, 62 kralješa, a grudnica
(sternum) je u obliku trefa igračkih karata. D' Orbigny
piše (Dictionnaire d' Histoire naturelle. T. H.), da se
ova vrsta — koja inače stalno živi izmegju Sjevernog
mora od Gronlanda do obala Sjeverne Amerike i Evrope
— hrani slegjevima (Clupea harengus), pak da u po-
tjeru za njima ulazi u Sredozemno more. Megjutim
slegjeva u Sredozemnom moru nema, pak je valjda
vjerojatnije, da dolazi k nama da se zasladi ukusnijim
našim srgjelama (Clupea sardina et pilchardus), brglju-
papalinkama (Clu-
pea papalina).
Grenlandci ga nazivlju ,Keporkarnak“, Norvežani
»Rohrval“, Holandjani ,Winwall“, Englezi »Razorback“,
Njemci ,Finntisch“, Francuzi ,Rorgual de Meditter-
ranće“, Talijani ,Rorgualo del Mediterraneo“. To je
— kako misle D' Orbigny, Van Benden i Gervais —
Aristotelov pećexecoc ili Plinijev musculus, koji se iu
bibliji spominje.
Pok. Brusina prvi je odredio naziv u našem je-
ziku ,Kitovac mediteranski“ u svojoj radnji: Sisavci
Jadranskoga Mora (Zagreb 1889. Rad Jug. Akad. Zu.
i Umij. Knj. XCV. str. 125).
U slučaju, da se ljudi naše okolice namjere na
tu neman molimo, da nikako ne zaborave gradski
Muzej. I ako se životinja ne uhvati dobar je i tačan
opis ugledane nemani. Inače lješina ne može da dugo
traje. Kod Brehma čitamo: ,Ubijena se životinja brzo
raspada. Već dan iza kako je ubijena otekne u neku
spužvastu nakaznu masu i ne rijetko uz jaku detona-
ciju pukne i nepodnošljivo zasmrdi okolo sebe“.
(Brehms' Thierleben. II. Auf. IH. Bd. Leipzig 1877.
str, 682.) Ipak se kostur može uvijek sačuvati tako,
da ga se zakopa u zemlju, gdje se je životinja počela
da raspada ili se isječeni komadi sa kostima polože
u vršama u more, da ribe očiste kosti. — £. M.
PR JEETENORNEEETENN EONA
Budite oprezni kod djece
i nikada nećete pogrješiti ako im i kod najmanjeg nera-
spoloženja dadete odmah u malo mlijeka ili vode praška
MAGNA. Prašak MAGNA čisti želudac i crijeva bez boli
— ugodno i brzo a ujedno osvježuje te zapriječuje teža
oboljenja.
DOBIVA SE U SVIM APOTEKAMA I DROGERIJAMA, 1 OMOT
TOČNOM UPUTOM 4 DIN.
me. My toi MN MA MESA ORGANE IM A ON
1 % i
\ODNA SVIJEST* Br. 22:
dić ,Cavtat“, koji se je prošle godine nasukao sa iz-
letnicima i ostao nekoliko sati na mjestu, a putnici su
morali pješke natrag, te od tada više i ne dolazi ovamo
sa izletnicima. sig
Xa ovo bi trebalo da se zainteresuju svi oni, koji
su odgovorni za podizanje prometa i trgovine a u pr-
vom redu naše lučko poglavarstvo i pomorska oblast.
je s! šk i Jedna komisija stručnjaka trebalo bi da pregleda teren
E EIO Oi Čitav! (e<anoanibi i da se uvjere da to treba učiniti što prije. Ta radnja
pod dirigovanjem Stritofa izvodio ovu romantičnu G OAAIČINA
q lika, jer bi gliboder za malo dana
operu i i doista zaslužuje; “ ostalom nije velika, U e
lao M TEK zao i“ sve iskopao i tako bi poe do izvora mogli slo-
Milada svojim onim i zvučnim mezzosopranom bodno ploviti. — Riječani. : I:
kaošto i g. Poličerao Jitka svojim jakim sopranom, KORČULA. Uspostavljanje zanatske škole. Ako
te su bile obe nadće lijepim kitama cvijeća, Od kras- | igdje ima smisla i prijeke potrebe zanatska škola,
to je zaista u Korčuli obzirom na dva od pamtivjeka
nog je efekta bila nanca čuvara tamnica eneša U i a
postojeća zanata : brodogradnju i kamenarstvo, koji
divnoj interpretaciji Betteta. 1 i
U Subotu je mična Rossinijeva opera Seviljski se kroz vjekove pak do danas uzdržaše kao domaći
obrti prelazeći od oca na sina bez ikakove te- |
&rijač odigran preanom kućom. Odinaki na početku et
je orhestar pokazavoju rutinu u famoznoj Sinfoniji, oretske, već jedino praktične škole u dotičnim |
koju je pod odliču dirigovanjem g. Nelfata izveo radionicama. Godine 1913. bila je u istinu ustanov- |
sa zamjernom dotjaošću. Koliko solisti toliko i ko. ljena zanatska škola u Korčuli s najboljim izgledom
rovi su igrali i pje\ sa animoznošću tako te je ko- Za razvitak te je bila već sastavljena i osnova za iz. |
mičnost situacija bili previše potencirana da se je gradnju posebne zgrade, ali je rat sve pokvario. Po-
publika mogla do hi volje nasmijati. Osobito treba / slije talijanske evakuacije ova škola bila je reorgani- |
istaknuti savršenog igara g. Primožića, vrsnu Bette. zovana i lijepo se počela razvijati, ali 1925. godine iz |
tovu kreaciju Basilij majstorski interpretovanom kle- nepoznatih razloga obustavljeno je via facti njeno dje- |
vetom, uspjeli sexte\ pretešku ariju g.gje Wesel-Polla lovanje. Uvigjajući povebu i važnost ove škole, op- I
iz ,Lakm€ć“, s kojonje pokazala mladenački#' svježinu ćinska uprava pokrenula je ponovno Dee 1
svoje grlene kolorate, stavljanja iste, pa je Ministarstvo trgovine i industrije |
Kao oproštajnalečer izabran je priznati Verdijev posrestvom g. velikog župana i g. Oblasnog komesara |
Rigoletto. _Naslovnuwlogu izveo je g. Primožić ne na to pristalo. U tu svrhu održana je ovdje dne 14.
samo bujni ojimbaritonom, nego je baš izvrsno
o. mj. konferencija izmegju općinske uprave, te iza
kreirao tragičnog Rigletta. i pobrao + opće priznanje. slanika Ministarstva trgovine i industrije g. načelnika
G.gia Wesel-Polla i je velebnu Gjildu, a i g. Ba-
Gostova ljubljanske opere.
Prvak češkimpozitora B. Smetana sa svojim
tragičnim .Dali&o nije prošlog Petka dosta zanimao
nažalost našu pui iako je ta opera za Dubrovnik
bila premiera. Ipya ugodna Smetanina epika ispre-
pletena nježnom sm zaslužuje više pažnje barem
Korenića, inspektora g. inž. Tončića i oblasnog ko-
mesara g. Dr. Medini, na kojoj je ustanovljeno, da se
škola otvori sa 1. Septembra uz obvezu Općine, da
priskrbi potrebite prostorije i radionice, te svijetlo i
ogrijev. Uz ovu školu otvorit će se takogjer ženska |
zanatska škola, koja je takogjer potrebita i važna za
nerazmjer tenora prama krupnim ostalim glasovima. ženski pomladak: Ovu vijest, svak je radosno po: |
Grehota da i minuet nako: skraćen nije mogao doći zdravio, pa se pouzdano nadamo, da će. naići na
do pravog izražaja! Inače su svi radili sa zanosom potrebito razumijevanje i potporu kod \gragjana i se.
te je ova opera Kula veoma lijepi uspjeh, pa su ljaka, e da se ova škola što bolje razvije tako, da se
i g.gje Wesel-Polla i Thyrrie-Kavčnikova obdarene čim prije pretvori u srednju tehničku školu, na koju
krasnim ki ileće svi ostali -elumci obasuti cvi- Korčula ima i potrebu i pravo.
jeee D NRORAnAA Fiaudirači KOTOR. Za proslavu Bi. Uzane sastao se |e
Ovo gostovanje ljubljanske operne družine uvje- u utornik 21. maja glavni Odbor u biskupskoj palači
rilo nas je još bolje o lijepim njenim kvalitetama. radi pitanja proslave beatifikacije. Odbor je jednoglasno
Ooa posjeduje veoma opširan, raznovrstan i većinom odlučio da se ova proslava prenese na dojduću godinu,
dotjerano pripravljen repertoar, pa se nadamo, da ćemo u junu ili julu, iz razloga da ove godine nije moguće|
češće moći uživati njene uspjele interpretacije velebnih radi kovčega, koji se radi u Zagrebu pod nadzorom |
klasičnih djela. Vrloj braći Slovencima čestitamo našeg domaćeg umjetnika g. Meštrovića. Radnja naime
na uspjehu! ne može da bude dovršena prije septembra. Potrebita je
Za veliki pak muzikalni užitak, kojeg nam je pru- pak i oveća svota novaca za ovu veliku proslavu Je
žilo gostovanje ljubljanske opere u našem gradu mo- goslovenske Blaženice, pak se preporuča svim Koto.
ramo u prvom redu bit zahvalni uglednoj upravi Bon- ranima i Bokeljima i u stranom svijetu da se spomenu
dinog teatra, koja se je morala boriti sa teškim mate- sa dobrovoljnim novčanim doprinosom radi ove ve
rijalnim poteškoćama e da u opće do opernog gosto- like proslave. i
Vaoji Dei. : E : : STON. Izlet maturanata - ica učit. škole u Du
U koliko smo informirani uprava našeg kazališta s i o 1 M
: š : b&rovniku. U Duhovski Ponedjeljak 20. ov. mj. u jutro
u dogoveru je sa upravom kazališta u Splitu, da po- sticli su u naš ubavi gradić maturanti-ce državih
čevši odtavi godine gostovštija iopere Sadu mjeseci ls škole u Dubrovniku sa nastavnicima igdiri i
Novembru a drame u Aprilu. y a RU SADA e
Ovaj korak moramo pozdraviti osobitim veseljem torom, Odmah su bili počašćeni sa bijelom kafom pre
i ( i ai ci kafanom čitaonice. Zatim su razgledali solane i zna|
jea So 8 GvajiiU (reveie podikenmatioslecn ra menitosti u mjestu. U 10 sati su prisustvovali sv. Mi i
Ri Papo DV GE: te nas je zanijelo pjevanje mise pjevačkog zbora poli
dirigiranjem vrijednog maestra prof. Frana Ledereri)
koji je i ovdje poznat i vrlo obljubljen i čašćen. Poslijej
podne su obišli lijepu stonsku okelicu, u kojoj je viš
važnih starinskih spomenika. Bili su i u Malom Stoni,
kojeg su utemeljili g. 1335. stari Dubrovčani i opa)
sali ga kao i.Ston čvrstim zidinama, da bude pred
straža Stona i branič poluotoka Pelješca. Divili su U
krasnom malostonskom prodoru, koji je kao prirodn
vrt svakovrsne. ribe, školjaka i kamenica. U večer s
priredili veoma uspjelu zabavu u općinskoj vijećnici
Sve tačke programa bile su precizno izvedene. Pjevanji
u zboru i pojedince svakog je zanijelo, što je optl
zasluga vrijednog im _ učitelja glazbe prof. Lederenj
Uzorno i ljubezno vladanje pitomaca - ica, požrtvovnoj|
nastavnika a osobito očinska strogost, skrb i brigi
vrijednog direktora zavoda g. Iva Beloti svakog je upra
zadivila. I pri odlasku sutri dan u jutro rano bili su
|
1
)
|
novec svojim lirskim enorom bio je u solo partijama
u ugodjaju (zadnji B?l). Jednako su u pravom ugo-
djaju bili g.gia Ekoa kao Giovanna,
g. Betteto kao Sparalicile i g: Janko kao Monterone.
Kor kao uvijek pumi svjež. U kvartetu se osjećao
Pisma iz naroda.
Rijeka Dubrovačka. Jedno važno pitanje pro-
meta i trgovine. Ima nekoliko godina da se počelo
uregjivati naše blato blizu izvora rijeke, ali mažalost
ta radnja nili je temeljito vogjena niti je dovršena.
Radi toga regulisanja na nekijem mjestima blizu izvora,
korito rijeke postalo je plitko i neprohodno i za manje
parobrode, a to zato što poduzeće nije imalo na ras-
polaganju zgodni: gliboder, koji je imao po izgragje-
nom macrtu produpsti korito do ustanovljene dubine.
Kako je svakome poznato u Gružu u ljetno doba ne-
ma dovoljno pitke vode ni za običnu potrebu gragjan-
stva, te se njome ne mogu opskrbiti brodovi trgovački,
koji stižu u grušku luku. Da se tome doskoči i da ne
irpi trgovina i promet u gruškoj luci, Dubrovačka je
Paroplovidba kupila jednu povišu maunu sa vlastitim
pogonom, koja slaži za prenos vode sa izvora_u Gruž
i tako snabdjeva brodove, ali i ta maona jedva do-
pire bez pogibli do izvora. Prijeka je zato potreba,
da se dobavi zgodan gliboder, te da na nekijem mje-
stima korito bude pročišćeno i produblieno, jer to i-
ziskuje nesumljivo interes trgovine. Prije bi n. pr. pa-
robrodi Dubrovačke Plovidbe ,Albanija“ i ,Bojana“
dolazili do izvora rijeke, a sada ne može ni parobro-
sa strane općine počašćeni svi bijelom kafom.
Ovakovi poučni izleti veoma su potrebiti za narol
i za učenike - ice, jer se tako pobliže upoznavaju svo
jim krajem i pobugjuje im se ljubav prema narodi)
pak im se tim daje prilike da upoznaju njegovu plt
menitost, pa sa većim oduševljenjem hrle u narod k
njegovi uzgajatelji, Mi želimo da nas posjete svali
godine. — R. : 8