Kod zapuštenih i
nečistih zubi
jajljepše lice prestaje biti lijepo. Zaudaranje na
kia odvratno, ijedna i druga mana dadu se temeljito odstra-
i često i jednokratnom upotrebom Clilorodunt paste zu zube,
le posjeduje jedinstveni osvježujući ukus. Nakon njene upotrebe
gbi postaju snježno bijeli i dobivaju prekrasan sjaj poput slono-
osti na eijeloj površini i sa svih strana, osobito ako se za čišćenje
potrijebi u tu svrhu naročito konstruirana Chlurodont četkica za
ube sa zabčastim rezom četinja. Ostatci jela, koji raspadanjem i
ćem prouzrokuju neugodan zadah iz ustiju, odstranjuju se ovom
icom temeljito iz prostora medju zubima te iz zubnih šupljina.
inito najprije jedan pokus sa malom tubom za Din. 8—.. Ghlo-
lont četkica za zube: za djecu, za gospodje (mekana), za gos-
[u (tvrda). Samu originalno plavo-zeleno pakovanje sa napisom
lorodont“ jamči Vam za potpunu valjanost proizvoda. Dobije se
je. — Leo-Werke A. G. proizvodnja i zastupstvo za Jugoslavija:
SINN
ustiju djeluje
a Zlatorog, Maribor. (49)
; JAVNA ZAHVALA.
E
= Odbor za gradnju osnovne škole pod zaštitom
u, Terezije od Malenog Isusa primio je do sada pu-
glasnika sv. Terezije u Dubrovniku slijedeće do-
ose: Sušak: Simić Natalija Din. 100, Ljubinje :
amojsinović Din. 100, Trogir: Anka Dekaris Din.
, Mandiua ud. Slade Din. 30, Sinj: Lovrić Franjo
, 80, Vukovar: Ivanka Hallamassek Din. 30, Pu-
Gjina Kačić Din. 30, Sarajevo : Kivić Jelka Din.
Kžehok Hedviga Din. 20, Brod n/S: Gruber Ju-
ana Din. 10, Vinkovci; Štock Štefica Din. 30, Štock
lica Din. 10, Mayer Terezija Din. 10, Svagel Hermi-
a Din. 20, Studenci. Perušić: Kolačević Katica Din.
Zenica : Jelena Ivanović Din. 10, Ivana Putica Din.
Suhopolje: Anka Buček Din. 25, Split: Sofija Po-
nšek Din. 20, Dubrovnik: Don Frano Vučetić Din.
Dok i ovim putem svim plemenitim darovatelji-
ajtoplije zahvaljujemo, napose molimo sv. Tere-
, da svegjer štiti moćnom svojom zaštitom sve one,
i za dovršenje njezine škole u Liscu dopriniješe i
manji darak.
Lisac-Ston, 22 svibnja 1929.
Za Odbor
— Tajnik : Juretić Predsjednik: Korunić
Lopudu i njegovim krasotama.
5 (Iz mojih bilježaka.)
i; Na sjeverno-zapadnoj strani mjesta, na lijepom
ložaju diže se lijepa, prostrana crkva. sv, Marije,
ggragjena g. 1483., uz koju je zapušteni franjevački
stan. U ovoj se crkvi obično obavlja služba
a, jer je Matica daleko mjesta.
| Prekrasna je balaustra od kamena ispred glavnog,
velikog oltara, na kojoj su uklesana dva stara grba.
Vrlo je lijep veliki oltar, umjetnički izgragjen od drva
pozlaćen. Pala je oltara stari ikonostas sa deset
lijepih, umjetničkih slika XV. vijeka. Posred oltara
nalazi se pozlaćen kip BI. Gospe u naravnoj veličini.
Poviše ikonostasa druga je slika, u formi polumjeseca,
koja predstavlja Oca nebeskoga u slavi. Dva pobočna
otara takogjer su lijepa. Na oltaru sa desne strane
lijepa je slika Smrt sv. Josipa“, a na oltaru s lijeve
atrane ,Gospa od Karmena“. Krasan je okolo Gospe
aslikan vijenac sa raznim ljetnim voćkama. Lijepa
unja svoje vrste. U brodu Crkve sv. Marije s jedne
(| & druge strane nalazi se krasan kor, veoma vještački
djelan od jednog franjevca-umjetnika. Ovaj kor htio
'dubrovački biskup Jederlinić prenijeti u dubrovačku
Katedralu, ali su se tomu oprli Lopudjani. Niže kora
“desne strane na malom oltaru sv. Križa lijepa je
ika ,Propeće“. Lik Spasitelja umjetnički je izragjen,
“a tako i lik BI. Gospe i onaj sv. Marije Mandaljene.
“Ova je slika iz kapele Miha Pracata. Na protivnoj je
'strani oltar sv, Autuna Padovanskog, takogjer lijepa
ika. — U riznici Crkve imade starih lijepih planita,
ještački izragjenih.
4 Uz Crkvu sv. Marije stari je franjevački samostan,
apušten. Ima svaku potrebu. U velikoj dvorani, gdje
su nekada fratri držali školu, imade 36 starih slika i
nekoliko starih kipova svetaca i svetica tu sačuvanih.
_Poviše samostana diže se velika tvrgjava, nadogra-
gjena od Francuza za vrijeme Napoleona.
U blizini Crkve sv. Marije podignuta je lijepa
ova zgrada, u kojoj je smještena Općina, osnovna
(škola i stan učiteljev. Na pročelju čita se ovaj natpis:
“Općina — Dar Iva N. Kuljevana svom Rodnom
Mjestu 1921. — Škola“. Kako matpis glasi ovu je
gradu svojim novcem sagradio i Lopudu poklonio
eliki dobročinitelj svog rodnog mjesta, bogataš Ivo
\, Kuljevan, koji je na žalost preminuo prošlog ljeta
u Americi. Ovaj veliki domorodac mnogo je dobra
inio Lopudu, sagradio je veliku obalu, ogradu sa
tupovima ispred općine, Mesarnicu i Ribarnicu, Če-
onicu i put do kraja luke it.d. Neka mu je vječna
lava i harna uspomena u narodu! :
DIO 3 NOO RIN.
NARODNA SVIJEST
*
Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom temelju.
Poslovni udjeli Din 2,600.000-—
Jamčevna glavnica sa pričuvom Din 8,500.000-—
ULOŠĆI PREKO DIN 22,000.000.—
Kupuje i prodaje devize i valute. Obavlja sve bankovne poslove.
“ Odlične veze sa pokrajinom. Posluje sa 60 zadruga.
PODRUŽNICA U MAKARSKOJ.
GOSPODARSKA ŠTEDIONICA U SPLITU
i U općinskom Uredu upoznao sam vrijednog op-
ćinskog tajnika g. Jakova Skračića.
Ne daleko općine vide se ruševine lijepe palače
kneza Gjona Resti-a, koji je kao m: imjesnik Dubro-
vačke Republike upravljao sa otocima.
Na južnoj strani mjesta, pokraj mora, uzdiže se
€rkva sv. Nikole i uz nju samostan Dominikanaca,
zapušten i u slabom stanju. Crkva je velika i prostrana,
najveća na Lopudu, Imade tri oltara. Veliki je oltar
sv. Nikole, oštećen od zuba vremena. Oltar pobočni
s desne strane ima lijepu sliku sv. Vinćenza, a oltar
pobočni s lijeve strane BI. Gospe od Ružarija.
Klaustar je samostara sv. Nikole sa lijepim ka-
menim stupovima, kao i onaj samostana sv. Marije.
S kanalske strane ulaza u lopudsku iuku, pokraj
mora, nalazi se stara Crkva sv. Trojstva, mauzolej
glasovitog viteza Vicka Bunića, Petrova, poslanika
dubrovačke republike kod obaju Filipa Španjolskih,
koji je umro 12. novembra, 1612. g. i tu pokopan.
Crkva sv. Trojstva nije bila dovršena, a ni zvo-
nik tik nje.
Bivši župnik m. p. Don Luka Antunović, veoma
revan i zauzetan svećenik, uredio je u župnom stanu
mali muzej od više znamenitih predmeta, koji pripa-
daju župnoj Crkvi. Tu je stari svileni baldakin
Gospe od Šunja iz XVI. vijeka, skupocijena stvar.
Imade jedan veliki srebrni kalež, pozlaćen. Izgragjen
je na Lopudu godine 1300. Na njemu je divnih radnja:
znakovi četiriju evangjelista i dva velika angjela, te
BI. Gospa, Sv. Vlaho i Sv. Nikola, i više zefira. Na
pateni izragjeu je u smaltu naš Spasitelj sa znakovima
muke. Divan je stari srebrni ostensorij i stara srebrna
kadionica. Imade lijepih zlatnih zavjeta i dosta bisera
na ,peturinu“ BI. Gospe, za tim starih propeća i
slika, starih misala i jedan primjerak prvog hrvat-
skog rituala Kašićevog. Zanimiv je bijeli ogrtač od
jake svile, ispleten srebrnim vrpcama uzduž. To je
»akapatoj“ Cara Karla V., kojim se je ogrtao, kada se
je brijao. Miho Pracat bio je zatražio audijenciju u
Karla V. Ovaj se je baš bričio, kad mu je bio pred-
veden slavni Pracat. Na kraju audijencije upita car
Karlo V. Miha Pracata: što ćeš, da ti dadem na u-
spomenu ? — Presvijetli care, daruj mi taj ogrtač, što
ti “je sprijeda, odgovori mu. Pracat. Car se je nasmijao
i dade mu ga dragovoljno, a Pracat je. kao relikviju
donese na Lopud, gdje se i dandanas čuva. U Žup-
nom Uredu čuva se i stari ,ceremonijal“ crkve na
Lopudu. U njemu se župnik Lopuda nazivlje : narci-
prete“. Imade sjedalo u presbiteru na stranu evan-
gjelja, koje pravo i do dana današnjega sačuvali su
Lopudski župnici. Važnost starog Lopuda vidi se i iz
za rublje samo
Persil!
To je prava pomoć!
Jednoglasno
zvuči hvala svih, koji ga poznaju! Sa
Persilom — pol posla, jeftino pranje i
bezprikorno rublje! — tako kaže svaka.
domaćica, koja ga je jednom pravo
iskušala. .
bilješke u ,ceremonijalu“, da pri sprovodu dubrovač-
kog arcibiskupa križ arciprefa Lopuda imade drugo
počasno mjesto; prvo počasno mjesto pripada križu
dubrovačkog kapitula. a
Lijep je perivoj baruna Mayneri-a, a vila u kojoj
stanuje sadašuji vlasnik, simpatični gospar Doktor
Felice barun Mayneri, krasan je muzej, pun rijetkih
umjetnina iz XVI. i XVII. vijeka. Pojedine sobe imadu
po cijelo pokućstvo iz XVII. vijeka. Divna je tu jedna
slika od glasovitoga umjetnika Palme, i dvije krasne
slike od Tiepola. Mali križ, naslikan na bakru u spa-
vaćoj sobi, a tako i slika BI. Gospe ma bakru prava
su remek-djela. Sve što je bilo vrijedna i znamenita u
dubrovačkim vlasteoskim kućama konta Gjorgji i Poz-
za, te baruna Mayneri u Mlecima, tu je sada po-
hranjeno.
Izmegju Lopudskih kuća, po vrtovima, imade
mnogo stabala naranača i limuna, te palama, koje
davaju plod. Rogača imade takogjer mnogo, a tako i
stabala maslina, šipaka, lovora i dr.
Lopudjani su dobri ljudi prijazni i veoma ra
dišni; bave se zemljoradnjom i ribarstvom, a žene
tkaju za kućnu potrebu.
Na Lopudu zimi nema zime, a ljeti nema ne-
snosne žege. Klima je sasvim prijatna i ugodna, da
se ljepše ne može poželjeti. Imade lijepih plaža naj-
finijeg pijeska.
U novije se doba Lopud podiže prometom stra-
naca, te je već uregjeno nekoliko hotela i pensiona
kao: ,Pension Kristić - Beograd“, — )Hotel - pension
Glavović« — i ,Pension Pracat“. Ovi posljednji ima-
du električno rasvijetljenje i moderno su uregjeni sva-
kim komfortom.
Sada poduzetna braća gospar Gjani i kapetan
Pero (Pit) Uccellini grade lijep, nov hotel, koji će biti
na ukras mjesta i doprinijeti će mnogo za unapregje-
nje turizma. Ovaj novi hotel, kad bude gotov, sa oni-
ma, koji već opstoje, privući će na Lopud mnogo
stranaca, pa nije daleko vrijeme, kada će se ovaj naj-
ljepši dubrovački otok razviti toliko, da će postati
jedna od najprivlačivijih tačaka vanrednom ljepotom
obdarene Dubrovačke Rivijere, pa će naći u turizmu
sigurno dobro vrelo prihoda.
Kapitali uloženi u hotele dobro će remtirati i
Lopud će oživjeti i unaprediti.
Kotor, početkom Decembra, 1928.*
A. M.
= EONA €
* Nastavak. Vidi br. 19. od 2. maja o. g. U istom treba
ispraviti štamparsku pogrešku, da je pok. Dn Antun Kovačević
bio župnikom na Lopudu 52, a ne 25 godina. Op. Ur.