REED OPISI ONI SNOM RN Br. 27. BUDVA. Svečanost Sv. Ivana patrona grada. Po starinskom običaju i ove godine dolično je pro- slavljen pokrovitelj nekada glasovite budvanske bisku- pije a sada ove nadžupe, Na samu svetkovinu prva je sv. misa bila u 7 sati, a druga svečana u trojke u 9 sati, koju je uz prigodno pohvalno slovo otpjevao vel. O. Krile uz asistenciju vel. Don Antuna Mušure nadžupnika i Vel, Don Gjure Slovinića župnika Suto- more, U 6 sati po podne razvila se je gradom uprav impozantna procesija uz mnostvo naroda, vojnika i sviranje glazbe. Starinski je običaj da se tog dana u procesiji pod baldakinom nosi relikvije sv. drva od Križa. Nakon procesije slijedio je u crkvi blagoslov sa Presvetim i cjelivanje Svečevih moći. U večer slijedilo je bacanje umjetnih vatra uz sviranje.glazbe koje je na momente pratilo uprav interesantno narodno kolo uz veselo raspoloženje naroda zahvalnog Bogu i Nje- govom moćnom patronu da je i ove godine dočekao i proslavio svog nebeskog zaštitnika. PERAST. Na dan Sv. Petra i Pavla, po starom običaju, slijedio je prenos čudotvorne slike Gospe od Škrpjela iz grada Perasta na njezin otočić, iza kako je tu dva mjeseca provela. Za tu prigodu prikupilo se je veliko mnoštvo svijeta iz mjesta i okolice. Netom se je čudotvorna slika uputila iz crkve pak sve do lagje narod je hrpimice dolazio pred nju da je cjeliva. In- teresantno je kad su sliku ukrcavali u lagju, zvona sa svih crkava zazvone a narod se u svetom ganuću baci na koljena i suznim očima pozdravlja Gospu, koja putuje u njezino omiljelo svetište, gdje se je na on- dašnjoj hridi sada otočiću na 22. srpnja god. 1852. prikazala braći Mortešić ribarima. Dok lagja plovi sa slikom Gospinom mnoštvo lagja čine špalir. Uz zvo- njavu zvona, pucanje mužara i pjevanja litanija slika prispije u svetište da iu proboravi 10 mjeseca do zad- nje nedjelje aprila kada se istim redom p a u Pe- NARODNA SVIJEST Blagdan naših svetitelja. Sutra, na 5 srpnja slavi se po cijeloj našoj domovini blagdan sv. Ćirila i Metoda. — U našem gradu, kao i u cijeloj našoj biskupiji, jer u taj dan spada starodrevna šlava našeg Parca pod imenom »Ruke sv. Vlaha“ to se blagdan svete Braće slavi na 7 srpnja. — Ove godine to spada u slijedeću nedjelju. Stoga će toga dana biti u Stolnoj Crkvi i svečana sv. misa u 10 s. Pozivlje se građanstvo da prisustvuje u što većem broju svetome činu. — Lijepo bi bilo, kad bi smo toga dana uiresili svoje domove, e da tako ivanjskim načinom pokažemo harnost i štovanje prema svojim duhovnim ocima i svetiteljima. Stari i moderni principi. Kao što je velika riječ srednjega vijeka bila zakon, iako je velika riječ sadašnjosti sloboda. Reli- giozno je i socijalno nastojanje srednjeg vijeka išlo za tim, da se uredi prema gotovome istorijskom iđe- alu, da izgradi svijet po nacrtu evangjeoskom, da život na zemlji što više približi životu i gradu Božjem, u nebeskom Jeruzalemu. Princip srednjeg vijeka bijaše — Božja pobjeda nad našim ,ja“; princip sadašnjega doba jest oslo- bogjenje našeg ,ja“ od Boga. Kao što je bio ideal starih vremena oplemenji- vanje prirode, tako je cilj sadašnjosti, da se stečeno sruši, da se stara kultura uništi, da se svijet povrati k prirodi i da samo na njoj izgradi novi svijet. Otale boj proti istorijskog obrazovanja, boj protiv starih jezika, boj protiv svega, što nas. veže s prošlošću protiv svega, što zaudara po tradiciji. (Iz knjige ,Gospa od Danske“, socijalni roman od J. Joergensena str. 158. Izdanje ,Narodne Posvjete“, Zagreb, pošt. pretinac 109. Može se nabaviti i kod Dubrovačke Hrvat- ske Tiskare.) rast gdje se na 15. maja svake godine obavlja izvan- redna svečanost i nosi se u procesiji gradom čudo- tvorna slika na uspomenu i zahvalu BI. Gospi, jer je njezinom pomoći bila uništena turska vojska, koja je s mora i s kopna bila opkolila grad. Ta se pobjeda dogodila ne 15. maja god. 1655. KOTOR. Radosni dogagjaj koji se je zbio na našem kraljevskom dvoru napunio je svakoga osobi- tom radosti. Ovdje i u cijeloj Boki u znak veselja i radosti na uredima i kućama lepršaju zastave, zvona _ veselo zvone a po crkvama se drži blagodarenje. MODA. Moda znači način ili običaj. I stoga ima svako- vrsne mode. No mi imamo u ovom članku pred očima, modu, način odijevanja, — Kakva je to moda danas? Ne želimo ulaziti u pojedinosti kraja, stila i garniture naših ženskih toaleta. Mise u te stvari ne razumijemo. Nego kao ljudi, koji u svakoj pojavi gledaju njezinu karakterističnu stranu, mi smo .po nesreći dobili dojam, da današnja moda ima samo jednu težnju: skratiti haljinu ozdol, ozgor i sa strane, da što više zablišta parski mramor ženskoga tijela, kako bi rekli pjesnici, i da se tako u osobama protivnog spola uzbudi po- žuda, koja se onda prenaša i na sam subjekat, koji ju je uzrokovao. — Da se pokoleba žalosna istina ove tvrdnje, ništa ne pomaže iznositi u obranu smi- = ješne isprike, kao što su: ušteda na tkanini i novcu kod modernih haljina ili njihova veća higijeničnost. Sveje to samo pijesak u oči, Mi eto uz najbolju volju ne vidimo, da se je uslijed kratkih haljina poboljšalo ekonomsko stanje današnjeg svijeta, niti možemo da nazremo ideal zdravlja i ljepote u kojekakvim krhkim gospogjicama, koje su, uslijed priljubljivanja vitkoj liniji i uslijed slijepog majmunisanja modnih hirova, postale sličnije kržljavim divokozama negoli krepkim kćerima prirode. Dosta je izaći na ulicu, da se čovjek osvjedoči, kako je moderna nošnja u uskoj, vrlo uskoj — uz- ročnoj, a još više posljedičnoj vezi — za opadanjem ćudoregja u naše dane, Žena, obučena po najnovijoj modi, u velikoj većini slučajeva izravno ide za tim, da na se svrati «požudnu pažnju muškoga svijeta. Pa kad joj uspije ta nečasna namjera, ne trudi se nimalo, da sakrije svoje zadovoljstvo, što joj se odatle ragja. Ipak pretpostavljamo, da ima žena, koje slijede modu samo u povodljivosti i slabosti, samo zato, jer se i druge tako nose. Inače pri svemu nemaju nika- kve zle namjere, i najteže bi im bilo, kada bi ih neko radi njihove odjeće zlo sudio. Pretpostavljamo — ve- limo —'i takve slučajeve, premda je teško vjerovati, da jedna nečedno obučena žena može i ne biti svi- jesna, kako je njezina golotinja uzrok tolikih sablazni i tugjih grijeha. Objektivno megjutim i takva žena griješi te je gotovo jednako opasna za moral svoje okolice kao i ona, koja svijesno zavagja. Kupelji kod starih kršćana. Neznanje pogledom na kršćanske običaje uzrokom je više puta nepravednom sudu i okrivljavanju vjere i crkve. Tako se je reklo, da kršćani zaziru u svome asketizmu i od same tjelesne higijene. No da to nije ispravno imamo dokaz u činjenici, da su u kršćanskoj starini postojale kupke sagragjene uza same crkve, te je kupanje bilo naregjeno službenicima otara u nekim prigodama, poglavito pak uoči glavnih blagdana. To su bile liturgične kupelji, koje su bile pro- pisane i vjernicima prigodom velikih svetkovina. Tako se i katekumeni prahu prije nego bi primili krštenje, kako se vidi iz jednog pisma Sv. Augustina. Crkveni historičar Musebij spominje kupke za porabu svećenstva, sagragjene kod bazilike S.S. Apo- stola u Carigradu. Takove su kupke postojale u Rimu za papa Hilarija, Hadrijana i Damaza. Sveti Viktor, biskup u Raveni, prenapravi neke stare kupke za svoje svećenstvo, koje uresi mozaikom. Tako skoro sve konstitucije redovničke imadu pravila o kupanju. Armellini u svojim prelekcijama o kršćanskoj arheologiji donosi jednu kupeljsku epigrafu, u kojoj se preporučuje kupanje ovim riječima: ,Utamur causa propriae salutis, at cave ne mors sit medium homini, Lubrica ne sensus rapiat turbetque voluptas“ : naime, preporučaju se kupelji poradi zdravlja, i ujedno krš- ćanski oprez i stidljivost, da se duša ne oskvrni po- žudom. — Tako u starini pod uticajem crkve; a da- nas u eri elektrike, autotaksa, radio koncerta i ostalih mo- dernih konforta, ništa od svega toga u našim krajevima. S. Ljepši stan, na lijepom položaju u blizini grada, sa 2 sobe, predsoblje, kuhinja i nuzprostorije izdaje se od 1. Avgusta. Upitati u Administraciji Nar, Svijesti. (288) Str. 3. RAZNE VIJESTI. Grb Pape Pija XI. razdijeljen je u dva polja. Na gornjem je crni orao raskriljenim krilima, a u donjem tri crne kugle u trokutu vrhom dolje okrenutim. Na grbu je natpis: ,Raptim transeo. Brzo prolazim“. Biblija za slijepce, U Wernigeroden štampa se prva kompletna biblija na njemačkom jeziku za sli- .jepce. Djelo će imati 27 svezaka, a biti će razdijeljeno badava svim slijepcima, koji budu htjeli da imaju bibliju. Ugled katolika u Engleskoj. Zanimivo je, da u Engleskoj u posljednje vrijeme postaju katolici sve češće gradskim načelnicima, što je prije bilo nemoguće, Tako je u Coventryu katolik Alderman Maklepcace postao, majorom (načelnikom). On je na izbor pristao samo uz uvjet, da se svečano preuzimanje službe (Civic Sunday) obavi u katoličkoj crkvi. U Wisbechu su opet sami protestanti predložili za načelnika kato- lika Johna W. Ollarda, Osnivač pučke škole u Francuskoj bio je sv. Ivan de la Salle (1651—1719), On je utemeljio red »Školske Braće“, U njegovo doba nije bilo obvezatne pučko - školske obuke it Francuskoj, a u školama — u koliko ih je bilo — podučavalo se je nekom pri- mitivnom mehaničkom metodom. Obučavalo se je po- jedince, a metođa za skupno poučavanje bila je ne- poznata. Godine 1686. počne Ivan de la Sale djelovati kao reformator pučko - školske nastave. On počne obučavati 50—60 učenika skupa, a materinski jezik postavi za podlogu svoj obuci, naročito obuci u čita- nju. Za one, koji su svršili pučku školu i želili se posvetiti obrtu, osnovao je obrine ili nedjeljne škole. On je utemeljio i učiteljske škole, realke i popravi- lišta, Kad je umro bio je njegov red ,Školske Braće“ znatno proširen, Godine 1725. rad je bio edobren od sv. stolice. Ove se je godine slavila 200 godišnjica od utemeljenja reda i tom je prigodom sv. Otac Pijo XI. upravio posebno: pismo na vrhovnog upravitelja. U početku bavio se je ovaj red samo nižom obukom, a današnji je papa proširio njegovu djelatnost i na klasičnu obrazovanost. Red Školske Braće proširen je po cijelom svijetu te: danas broji do 1150 kuća. 12.500 braće, i preko 270.000 učenika: I naši ,napred- njaci“ znaju još vikati, da je €rkva neprijateljica školi i udarati proti ,crnim mantijama“, Da bi bar proučili povijestni razvitak pučke škole ! Hrvati u Južnoj i Srednjoj Americl. Prema statistici, koja je obavljena u knjizi ,Biografija Južne Amerike“, koja je izašla početkom ove godine u Ro- sario de Santa F8, u republici Argentini, u južnoj i srednoj Americi ima svega 256.315 Hrvata. Toliko ih je naime registrirano, Od toga broja živi 72.000 u Argentini, 66.000 u Chileu, 56.000 u Braziliji, 19.000 u Urugvayu, 14.000 u Boliviji, 13.000 u Peri, 10.000 u Paragvayu i u manjem broju po drugim južno- američkim i srednjo-američkim republikama. Najmanje ih je u Ekvadoru 115. Naši iseljenici u Britanskoj Kolumbiji. U Van- kuveru (Britanska Kolumbija, pokrajina Kanade) nalazi se veliki broj naših iseljenika. Oni su nedavno postigli lijep uspjeh, jer je njihov predstavnik izabran za prvog potpredsjednika Internacionalnog Kluba pored 34 kan- didata drugih narodnosti, Izbor je pao na g. Stjepana Raumera, člana uprave Vankuverske Trgovačko-obrt- ničke komore i člana mjesnog odbora konzervativne stranke, koja je sada na vladi. OGLAS Unajmljuje se dućan u gradu na lijepom položaju blizu trga , Gundulić“, ulica Zuzerina, sa dućanom je kuhinja, pilo, zahod i uvedeno je električno svijetlo. Obratiti se na upravu ovog lista. (287) Javljamo ovim svim prijateljima i znancima, da je 24. ov. mj. poslije duge i teške bolesti preminuo u Buenos-Airesu, naš ljubljeni Nikola Mihanović, posjednik i brodovlasnik. Pokojnik je u velike volio naš narod u domovini, te molimo, da naš narod zadrži preminulog u trajnoj uspomeni. Vječni mu pokoj! za obitelj Mihanović Dr. Ivo Rafaeli — Trieste. Buenos-Aires, Dubrovnik, dne 29. VI. 1989.